KLASA: UP/II-008-07/19-01/128

URBROJ: 401-01/06-19-2

Zagreb, 4. rujna 2019. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, Klasa: 008-01/19-01/03, Ur. broj: 251-62-19-14 od 25. siječnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, Klasa: 008-01/19-01/03, Ur. broj: 251-62-01-19-11 od 22. siječnja 2019. godine i rješenje o ispravku i dopuni Klasa: 008-01/19-01/03, Ur. broj: 251-62-19-14 od 25. siječnja 2019. godine.

2. Odobrava se ……… pravo na pristup preslikama:

- Odluka Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-24 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-25 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-26 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-27 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-28 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-29 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-30 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-31 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-32 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-33 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-34 od 4. travnja 2017. godine; i Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-35 od 4. travnja 2017. godine.

3. Nalaže se Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Klasa: 008-01/19-01/03, Ur. broj: 251-62-01-19-11 od 22. siječnja 2019. godine djelomično je odbijen zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) kojim je od Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu zatražila informaciju o imenima i prezimenima zaposlenika navedenog tijela javne vlasti kojima je raspoređeno 12 osobnih računala i druga računalna oprema od 1. listopada 2016. godine do 31. prosinca 2017. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 3., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što tražene informacije sadrža podatke koji su zaštićeni zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. U dijelu kojim je žaliteljica zatražila skenirane dokaze o plaćanju  12 osobnih računala i druge računalne opreme od 1. listopada 2016. godine do 31. prosinca 2017. godine, osporenim rješenjem žaliteljici je omogućen pristup informacijama.

Osporenim rješenjem Klasa: 008-01/19-01/03, Ur. broj: 251-62-19-14 od 25. siječnja 2019. godine je ispravljeno i dopunjeno obrazloženje rješenja Klasa: 008-01/19-01/03, Ur. broj: 251-62-01-19-11 od 22. siječnja 2019. godine, temeljem odredbe članka 100. stavka 2. i članka 104. Zakona o općem upravnom postupku.

Protiv navedenih rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da je osporeno rješenje nezakonito, zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te posljedično pogrešne primjene zakona. Nadalje, žaliteljica kronološki navodi postupanje prvostupanjskog tijela nakon što je istom podnijela zahtjev za pristup informacijama dana 7. siječnja 2019. godine odnosno što je tražila u zahtjevu, razloge zbog kojih je, nakon zaprimanja rješenja Klasa: 008-01/19-01/03, Ur. broj: 251-62-01-19-11 od 22. siječnja 2019. godine, zatražila dopunu istog te kako niti nakon navedenog njezinog traženja prvostupanjsko tijelo nije zakonito riješilo njezin zahtjev. Žaliteljica navodi da je test razmjernosti na koji se pozvalo prvostupanjsko tijelo u obrazloženju osporenog rješenja nejasan te da joj je neopravdano uskraćen pristup imenima i prezimenima zaposlenika kojima su dodijeljena računala i druga oprema, s obzirom da se radi o zaposlenicima tijela javne vlasti koja su svima javno dostupna na njegovoj internetskoj stranici. Stoga drži neutemeljenim pozivanje tijela javne vlasti na zaštitu identiteta zaposlenika, jer je te podatke već samo učinilo javno dostupnima, a osim navedenog ističe da se radi zaposlenicima koji su plaćeni iz javnih sredstava, iz kojih su nabavljena i računala koja su im dana na upotrebu. Navodi da je tijelo javne vlasti u osporenom rješenju samo upotrijebilo odredbu propisa s nakanom da izbjegne omogućavanje pristupa punoj informaciji te isto rješenje osporava u dijelu u kojem joj je zahtjev odbijen. Žaliteljica predlaže Povjereniku za informiranje da usvoji žalbu kao osnovanu te naloži tijelu javne vlasti da joj omogući pristup zatraženoj informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 7. siječnja 2019. godine od Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu,  zatražila sljedeće informacije: a) imena i prezimena zaposlenika Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, kojima je raspoređeno 12 osobnih računala i druga računalna oprema od 1. listopada 2016. godine do 31. prosinca 2017. godine, u ukupnoj vrijednosti od 210.608,83 kn; i b) skenirane dokaze o plaćanju 12 osobnih računala i druge računalne opreme od 1. listopada 2016. godine do 31. prosinca 2017. godine, u ukupnoj vrijednosti od 210.608,83 kn.

Nadalje, iz spisa predmeta je utvrđeno da je Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu povodom navedenog zahtjeva žaliteljici dostavio obavijest Klasa: 088-01/19-01/03, Ur.broj: 251-62-02-19-03 od 10. siječnja 2019. godine u kojoj je ista obaviještena da su joj informacije koje traži dostupne kao zaposlenici u tijelu javne vlasti odnosno članici Fakultetskog vijeća, nakon čega je žaliteljica dana 15. siječnja 2019. godine istom tijelu ponovila svoj zahtjev za pristup informacija tražeći da joj se u njemu navedene informacije dostave putem elektroničke pošte.

Također, utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo nakon toga postupivši po zahtjevu žaliteljice donijelo rješenje Klasa: 008-01/19-01/03, Ur. broj: 251-62-01-19-11 od 22. siječnja 2019. godine, kojim je temeljem odredbe članka 23. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama djelomično omogućilo žaliteljici pristup informacijama, na način da joj je istim u cijelosti omogućen pristup skeniranim dokazima o plaćanju 12 osobnih računala i druge računalne opreme sukladno odredbi članka 16. stavka 3. navedenog Zakona. U citiranom je rješenju navedeno da se primjenom testa razmjernosti i javnog interesa zahtjev žaliteljice odbija vezano za imena i prezimena zaposlenika te vanjskih suradnika na koje se odnosi njezino traženje, pozivanjem na odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Iz spisa predmeta je utvrđeno i da se žaliteljica po primitku citiranog rješenja podneskom od 23. siječnja 2019. godine ponovo obratila je Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, tražeći da se citirano rješenje dopuni, navodeći kako se u njezinom zahtjevu nisu tražila imena i prezimena vanjskih suradnika, navedeno tijelo javne vlasti je donijelo rješenje Klasa: 008-01/19-01/03, Ur. broj: 251-62-01-19-14 od 25. siječnja 2019. godine, kojim je u točki I. izreke ispravljen dio obrazloženja rješenja Klasa: 008-01/19-01/03, Ur. broj: 251-62-01-19-11 od 22. siječnja 2019. godine u kojem se navodi „prezime vanjskog suradnika” na način da taj izraz glasi „prezime zaposlenika”, u točki II. izreke dopunjuje obrazloženje istog rješenja pozivanjem na razlog uskrate zbog zaštite osobnih podataka zaposlenika tijela javne vlasti, obzirom da bi obrada osobnih podataka u svrhu koja se zahtjevom traži bila suprotna članku 6. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka te u točki III. izreke navodi da ovo rješenje proizvodi pravni učinak od dana od kojega pravni učinak proizvodi rješenje koje se ispravlja.

Iz obrazloženja rješenja Klasa: 008-01/19-01/03, Ur. broj: 251-62-01-19-11 od 22. siječnja 2019. godine proizlazi da je po zahtjevu žaliteljice proveden test razmjernosti i javnog interesa, međutim u spisu predmeta nema pisanog traga o tome. Osim navedenog, iz izreke rješenja Klasa: 008-01/19-01/03, Ur. broj: 251-62-01-19-14 od 25. siječnja 2019. godine, vidljivo je da je prvostupanjsko tijelo istim ispravilo i dopunilo obrazloženje u kojem se navelo da je navedeni test proveden, iz čega proizlazi da test razmjernosti uopće nije proveden, osim pukim navođenjem u istom obrazloženju toga što se zaključilo u pogledu dostupnosti traženih informacija.

U drugostupanjskom postupku po žalbi Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu je dopisom Klasa: 008-01/19-01/03, Ur. broj: 251-62-01-19-18 od 14. veljače 2019. godine dostavio Povjereniku za informiranje prvostupanjski spis predmeta u kojem se odlučivalo o predmetnom zahtjevu žaliteljice te kao predmetne informacije: Odluke Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-24 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-25 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-26 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-27 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-28 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-29 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-30 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-31 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-32 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-33 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-34 od 4. travnja 2017. godine; Klasa:003-05/17-02/03, Ur. broj: 251-62-01-17-35 od 4. travnja 2017. godine.

Stoga je u žalbenom postupku izvršen uvid u sadržaj navedenih Odluka koje su dostavljene kao predmetne informacije, pri čemu je utvrđeno da iste sadrži imena i prezimena zaposlenika Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, uz njihova znanstveno-nastavna zvanja ili suradnička zvanja, Sveučilišta u Zagrebu te dekana navedenog tijela javne vlasti.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Dakle, kada se informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, ona je automatski dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Nastavno na navedenu zakonsku odredbu, na temelju koje je osporenim rješenjem Klasa: 008-01/19-01/03, Ur. broj: 251-62-01-19-11 od 22. siječnja 2019. godine te Klasa: 008-01/19-01/03, Ur. broj: 251-62-01-19-14 od 25. siječnja 2019. godine u dijelu odbijen zahtjev žaliteljice, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu prilikom rješavanja zahtjeva, nepotpuno utvrdio činjenično stanje te pogrešno primijenio pravni propis.

Naime, zakonodavac je u članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.

U članku 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.

Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženom ugovoru, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka fizičkih osoba. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost rada i postupanja Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, kao tijela javne vlasti.

U pogledu zatražene informacije u konkretnom slučaju u žalbenom je postupku utvrđeno da neće doći do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka, ukoliko se žaliteljici omogući pristup informaciji u cijelosti, s obzirom da se radi o podacima za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer su zaposlenici u tijelu javne vlasti plaćeni za svoj rad iz javnih sredstava, a koje bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebale biti dostupne, imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, s obzirom da su radna mjesta, opis poslova radnog mjesta, određivanje plaća, materijalnih i ostalih prava, informacije koje su vezane za radna mjesta u tijelu javne vlasti čiji rad treba biti otvoren i javan, očito je da otvorenosti i javnosti rada tijela pridonosi i dostupnost takvih podataka. Stoga se za navedene informacije zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva.

U žalbenom postupku, Povjerenik za informiranje je utvrdio da predmetne Odluke predstavljaju podatak o raspolaganju javnim sredstvima te da su sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, navedeni podaci dostupni javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Slijedom navedenog, a nakon izvršenog uvida u sadržaj Odluka o dodjeli osobnih računala te druge informatičke opreme zaposlenicima, Povjerenik za informiranje ne nalazi razloga za ograničenje pristupa informacijama te je mišljenja da se žaliteljici može omogućiti preslike navedenih informacija tako da su na istima vidljivi svi podaci, kako ime i prezime zaposlenika tijela javne vlasti na kojeg se odnosi navedena odluka te njegovom zvanju, kao i podatak o imenu i prezimenu dekana tijela javne vlasti koji je iste potpisao.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti  primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan