KLASA: UP/II-008-07/19-01/539

URBROJ: 401-01/06-19-2

Zagreb, 2. rujna 2019.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe povodom žalbe Hrvatske udruge korisnika parkirališnih usluga, zastupane po predsjedniku ………, ........., Dubrovnik, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Zračna luka Dubrovnik d.o.o. od 13. lipnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Zračna luka Dubrovnik d.o.o. od 13. lipnja 2019. godine.

2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama Hrvatske udruge korisnika parkirališnih usluga, zastupane po predsjedniku ……… (dalje u tekstu: žalitelj) od 2. lipnja 2019. godine temeljem članka 20. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žalitelj po zaprimanju poziva od trgovačkog društva Zračna luka Dubrovnik d.o.o., nije ispravio svoj zahtjev na odgovarajući način.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je zahtjevom za pristup informacijama od 2. lipnja 2019. godine zatražio od trgovačkog društva Zračna luka Dubrovnik d.o.o., kao tijela javne vlasti, dokumentaciju o suradnji sa avioprijevoznikom RYANAIR. Nadalje, navodi kako je navedeno tijelo javne vlasti naknadno zatražilo pojašnjenje koje je istom i dostavljeno, nakon čega je suprotno članku 23. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbacilo njegov zahtjev jer u istom nije točno naveo koju dokumentaciju traži. Također, navodi da s obzirom da nije upoznat s obujmom dokumentacije tijela javne vlasti tako je i u njegovom pojašnjenju navedeno da se traži dokumentacija koja uređuje poslovni odnos između istog tijela i avioprijevoznika RYANAIR. Ističe da navedeno rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da ne postoje razlozi za odbijanje njegovog zahtjeva te od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 2. lipnja 2019. godine trgovačkom društvu Zračna luka Dubrovnik d.o.o., kao tijelu javne vlasti, putem elektroničke pošte podnio zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražio sljedeće informacije: dokumentacija o suradnji sa avioprijevoznikom RYANAIR-om.

Nadalje je utvrđeno da je trgovačko društvo Zračna luka Dubrovnik d.o.o., dana 4. lipnja 2019. godine žalitelja putem elektroničke pošte pozvalo da ispravi odnosno upotpuni svoj zahtjev na način da naznači koju dokumentaciju o suradnji točno traži, kao i da je žalitelj dana 5. lipnja 2019. godine obavijestio navedeno tijelo javne vlasti da nije u mogućnosti detaljno pojasniti svoj zahtjev, navodeći da je isto upoznato s dokumentacijom koja uređuje njegov poslovni odnos sa avioprijevoznikom te da je njegovo traženje nepotrebno.

Također je utvrđeno da je trgovačko društvo Zračna luka Dubrovnik d.o.o., donijelo rješenje od 13. lipnja 2019. godine kojim je odbacilo zahtjev žalitelja od 2 lipnja 2019. godine, s obzirom da žalitelj isti nije na odgovarajući način pojasnio, temeljem članka 20. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je zahtjev žalitelja odbačen s obzirom da isti nije na odgovarajući način ispravio svoj zahtjev, a da se na temelju onog što je dostavio ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se informaciji radi.

Odredbom članka 20. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti odlučiti najkasnije  u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Stavkom 2. navedenog članka je propisano da će u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva na ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti, jer o zahtjevu žalitelja nije odlučeno sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.

Naime, člankom  5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno navedenoj odredbi prvostupanjsko tijelo je u obvezi po zahtjevu korisnika utvrditi koje sve izrađene informacije koje se istim traže ima u svom posjedu, a uvidom u spis predmeta je utvrđeno da prvostupanjsko tijelo to nije učinilo, nego je od žalitelja tražilo da ispravi zahtjev. Nadalje, iz spisa predmeta je razvidno da je žalitelj putem elektroničke pošte pojasnio da se njegov zahtjev odnosi na poslovni odnos prvostupanjskog tijela i avioprijevoznika RYANAIR, pa u konkretnom slučaju bilo jasno na što se odnosi zahtjev žalitelja odnosno da se radi o dokumentaciji kojom je uređen poslovni odnos između trgovačkog društva Zračna luka Dubrovnik d.o.o. i avioprijevoznika RYANAIR. Stoga je obveza tijela javne vlasti po zaprimanju zahtjeva žalitelja te njegovog naknadnog pojašnjenja bila utvrditi koja se dokumentacija kojom raspolaže odnosi na navedenog avioprijevoznika odnosno njegov poslovni odnos s istim avioprijevoznikom.

Naime, korisnici prava na pristup informacijama prilikom podnošenja zahtjeva nisu dužni znati točne nazive dokumenata na koje se njihovo traženje odnosi i koju sve dokumentaciju navedena tijela imaju u svom posjedu, a traženje od korisnika da specificira koja točno dokumentacija ga zanima bilo bi opravdano u slučaju da je prvostupanjsko tijelo u pozivu na ispravak eventualno navelo nazive pojedinačnih dokumenata koje posjeduje vezano za avioprijevoznika RYANAIR, pa da od navedenih žalitelj naznači na koji se odnosi na njegov zahtjev, ali prvostupanjsko tijelo to nije učinilo.

Prilikom rješavanja zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo treba uzeti u obzir da bi informacije koje se odnose na raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Stoga, ako tijelo javne vlasti utvrdi da posjeduje izrađene tražene informacije i ako utvrdi da nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti treba omogućiti pravo na pristup zatraženoj informaciji.

Ukoliko tijelo javne vlasti utvrdi da za zatraženu informaciju postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti  sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes, a pri navedenom bi se prvostupanjsko tijelo trebalo voditi Smjernicama za test razmjernosti i javnog interesa, koje su objavljene na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje na poveznici http://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti da li je moguće korisniku omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima.  Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku  riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan