KLASA: 008-08/19-01/260

URBROJ: 401-01/9-19-2

Zagreb, 14. studenoga 2019.

JLP(R)S

Dana 11. studenog 2019. godine zaprimili smo Vaš podnesak kojim tražite savjet za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama, upućenog od strane korisnika ......... iz Zagreba. U bitnome navodite da korisnik traži informaciju koja se odnosi na pristup podacima o stranačkoj pripadnosti i isplatama članovima županijske skupštine, gradskog vijeća odnosno općinskog vijeća, te vas interesira mora li se zahtjev podnijeti popunjavanjem obrasca za pristup informacijama objavljen na Vašoj internetskoj stranici i možete li obzirom na propise o zaštiti osobnih podataka (GDPR) dati podatke o bruto plaći vijećnika.

Slijedom zatraženog, uvodno ističemo da je Povjerenik za informiranje drugostupanjsko tijelo koje sukladno članku 35. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine, 25/13, 85/15, u daljnjem tekstu Zakon), obavlja poslove rješavanja žalbi o ostvarivanju prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija, stoga ne možemo i ne smijemo dati konkretan odgovor na pitanje je li tijelo javne vlasti u obvezi omogućiti podnositelju zahtjeva pristup informaciji. Zahtjev za pristup informacijama mora samostalno riješiti prvostupanjsko tijelo javne vlasti, s obzirom na to da bi u konkretnom slučaju mogla biti uložena žalba Povjereniku za informiranje.

Stoga Vam u nastavku dajemo načelan odgovor, te Vas upućujemo na relevantne zakonske odredbe i postojeću upravno-sudsku praksu.

Što se tiče načina podnošenja zahtjeva, ističemo da je obrazac zahtjeva  samo pomoćno sredstvo kojim se olakša korisnicima podnošenje zahtjeva, ali nije i ne može biti obveza podnositeljima da ih koriste odnosno da ih tijelo "ne prihvaća" ako nisu na navedenom obrascu.

Vezano uz način rješavanja zahtjeva, napominjemo da se pristup informacijama u smislu Zakona, odnosi na pristup javnim informacijama koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje bi bile dostupne bilo kojoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi, te koje nisu vezane uz pojedinačne postupke pokrenute od strane fizičkih ili pravnih osoba kojima je informacija osigurana drugim propisima. Definiciju pojma "informacija" Zakon propisuje u članku 5. stavku 1. točki 3. na sljedeći način: »informacija« je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Navedeno znači da pristup informaciji u smislu Zakona pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku (npr. određenog dokumenta, ugovora, izvješća, zapisa na cd-u ili drugog zapisa podataka), u trenutku postavljanja zahtjeva za pristup informacijama, a ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da stvara nove informacije koje ne postoje u trenutku kada je zahtjev upućen odnosno da daje odgovore na upite, sastavlja izvješća, tumači propise, da obavlja dodatne aktivnosti, provodi nadzor odnosno sastavlja odgovor radi stvaranja informacije.

Nadalje, odredbom članka 16. stavka 3. Zakona je propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija ne predstavlja klasificirani podatak. Isto znači da se  informacije o raspolaganju javnim sredstvima smatraju se informacijama od javnog interesa.

Pravilnom interpretacijom ovih zakonskih odredbi, a što je potvrđeno i u više presuda Visokog upravnog suda, kada je riječ o raspolaganju javnim sredstvima i određeni osobni podaci se mogu objaviti ili učiniti dostupnim, i to bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, a oni uključuju ime i prezime i visinu dodijeljenih sredstava (bruto isplate). Za pristup tim podacima postoji presumpcija prevladavanja javnog interesa, kada se i određeni podaci koji se odnose na fizičku osobu ne mogu smatrati zaštićenim podacima. Za moguću objavu ostalih osobnih podataka (primjerice: OIB, adresa stanovanja, broj žiro računa, naziv banke i dr.) potrebno je provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Drugim riječima, osobni podaci koji se odnose na neku fizičku osoba, a tiču se raspolaganja javnim sredstvima, ne mogu se smatrati zaštićenim osobnim podacima u smislu Opće uredbe o zaštiti podataka, nego je riječ o javnim podacima u skladu s odredbama ovog Zakona.

O vezi transparentnosti u upravljanju javnim sredstvima u javnom sektoru i ograničavanja pružanja informacije, ukazujemo na odredbu članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka kojom su utvrđeni pravni temelji za obradu osobnih podataka, a jedan od načina zakonite obrade predstavlja i nacionalno zakonodavstvo, koje svojim zakonima može propisati temelje za obradu osobnih podataka (u ovom slučaju članak 16. stavak 3. Zakona). Navedena zakonska odredba predstavlja kogentnu pravnu normu koja je sukladna odredbama GDPR-a, odnosno predstavlja pravni temelj za objavu osobnih podataka fizičkih osoba

Skrećemo pozornost Naslovu da je na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje u vezi rješavanja zahtjeva za pristup informacijama, u rubrici "Pravni okvir" - " Dokumenti i publikacije" - "Priručnici", na poveznici https://www.pristupinfo.hr/dokumenti-i-publikacije/prirucnici/ objavljen Priručnik za službenike za informiranje, a na poveznici http://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php objavljena je tražilica odluka i mišljenja Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda TOM.