KLASA: 008-03/19-01/126

URBROJ: 401-01/9-19-2

Zagreb, 9. svibnja 2019.

Agencija

Dana 26. travnja 2019. godine zaprimili smo Vaš podnesak kojim tražite pravni savjet i prijedlog za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama, upućenog od strane korisnika Općine. U bitnome navodite da je korisnik, sudionik natječaja za dodjelu javnih potpora iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za pojedine mjere i podmjere ruralnog razvoja, koji je raspisao i provodio Naslov, da je korisniku odbijen zahtjev za potporu te je nakon toga zatražio taksativno pobrojanu dokumentaciju vezanu uz Natječaj do određenog datuma, da bi udovoljavanje zahtjevu korisnika bilo veliko administrativno opterećenje za Naslov te mu je ponuđen uvid u spis predmeta, ali korisnik inzistira na rješavanju zahtjeva. Nadalje, zatražena je ocjena može li se zahtjev, zbog prekomjernog traženja dokumentacije i administrativnog opterećenja kojem je Naslov izložen, smatrati zlouporabom prava na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, uvodno ističemo da je Povjerenik za informiranje drugostupanjsko tijelo koje sukladno članku 35. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine, 25/13, 85/15, u daljnjem tekstu Zakon), obavlja poslove rješavanja žalbi o ostvarivanju prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija, stoga ne možemo i ne smijemo dati konkretan odgovor na pitanje je li tijelo javne vlasti u obvezi omogućiti podnositelju zahtjeva pristup informaciji obzirom da nemamo saznanja o svim činjenicama i okolnostima koje su od utjecaja na rješavanje zahtjeva. Zahtjev za pristup informacijama mora samostalno riješiti prvostupanjsko tijelo javne vlasti, s obzirom na to da bi u konkretnom slučaju mogla biti uložena žalba Povjereniku za informiranje.

Stoga Vam u nastavku dajemo načelan odgovor, te Vas upućujemo na relevantne zakonske odredbe.

Budući da ste u upitu naveli da je zahtjev za pristup informacijama zatražio korisnik odnosno sudionik natječajnog postupka, Naslov prvo mora utvrditi imaju li sudionici natječajnog postupka za dodjelu javnih potpora na temelju posebnog propisa pravo uvida u natječajnu dokumentaciju. Stoga, ako je sudionicima temeljem posebnog propisa osigurano pravo uvida u natječajnu dokumentaciju, ne primjenjuju se odredbe ovog Zakona, s obzirom da je člankom 1. stavkom 3. propisano da se odredbe Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom. U tom slučaju sudionici natječaja imaju pravo uvida u dokumentaciju na način utvrđen posebnim propisom. U pravilu se omogućava uvid u vlastitu dokumentaciju te natječajnu dokumentaciju izabranih kandidata, kao i sve odluke, bodovanja i zapisnike te ostale relevantne materijale nastale u natječajnom postupku, koje su bile od utjecaja na donošenje odluka.

Ako posebnim propisima dostupnost informacijama nije propisana, zahtjev se rješava primjenom odredaba ovog Zakona. Također, ako sudioniku nije omogućen pristup informacijama ili je propisana razina pristupa prema posebnom propisuniža od moguće prema odredbama Zakona, možese tražiti postupanje prema odredbama ovog Zakona.

Nadalje, odredbom članka 18. stavka 5. Zakona propisano je da se zahtjevom za pristup informacijama ne smatra, između ostalog, traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, a na što ukazujete u svom upitu. Međutim, napominjemo da je iz zahtjeva stranke koji ste priložili, vidljivo da ne traži uvid u cjelokupni spis predmeta (određenog naziva ili brojčane oznake), već taksativno navodi informacije koje traži.Slijedom navedenog, traženje uvida u spis predmeta - u ovom slučaju natječajnu dokumentaciju za dodjelu javnih potpora - se ne bi smatralo zahtjevom za pristup informacijama u smislu Zakona, međutim traženje točno određene informacije ili više informacija iz tog spisa, predstavlja zahtjev za pristup informacija koji se rješava primjenom drugih odredbi Zakona.

Sukladno članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacija je svaki podatak koji tijelo javne vlasti posjeduje u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o način na koji je prikazan, a koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti. Dakle, prvenstveno treba utvrditi posjedujete li tražene informacije kao izrađene informacije, jer pristup informaciji pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku.

Ukoliko tražene informacije posjedujete kao izrađene informacije, tada je potrebno utvrditi može li se na iste primijeniti neko od zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona (po potrebi provesti test razmjernosti i javnog interesa) te s tim u vezi, ukazujemona primjenu članka 23. Zakona kojim je propisano postupanje tijela javne vlasti temeljem podnesenih zahtjeva u slučajevima kada se omogućava pristupa traženoj informaciji te u slučajevima kada se ne omogućava pristup traženoj informaciji (ili ne omogućava pristup informaciji u potpunosti) i donosi rješenje o odbacivanju zahtjeva ili rješenje o odbijanju zahtjeva.

Nadalje, člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona, omogućeno je tijelu javne vlasti odbijanje zahtjeva za pristup informacijama ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ilizahtjeva kojima se traži velik broj informacija, dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

lako je pitanje zlouporabe prava pravno uređeno, u praksi zlouporabu prava treba koristiti iznimno i to samo u slučaju kada ponašanje korisnika ometa rad i normalno funkcioniranje tijela javne vlasti, imajući u vidu da se ograničava ustavno pravo građana.

Zakon daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanja objektivno predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali ga dodatno ne razrađuje, već je ostavljeno tijelu da u svakom konkretnom slučaju uzimajući u obzir sve okolnosti, ocijeni je li došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama.

Načini na koje se može zlorabiti pravo na pristup informacijama mnogobrojni su i različiti. Zakon određuje okolnosti koje tijelo javne vlasti može primijeniti kod odbijanja zahtjeva za pristup informacijama, koje se pored ostalog mogu odnositi na traženje velikog broja informacija ili podnošenje velikog broja zahtjeva za pristup informacijama. Međutim, sama činjenica da se jednim zahtjevom traži više informacije ne mora nužno i automatski značiti da je došlo do zlouporabe prava. Naime, Zakonom je predviđeno kao procesno rješenje mogućnost produživanja roka za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama, ako korisnik jednim zahtjevom traži više informacija, tako da svaki takav zahtjev kojim se traži više informacija, ne može automatizmom ocijeniti kao zlouporaba.

Zlouporaba prava na pristup informacijama može biti ostvarena i prekomjernim podnošenjem zahtjeva, što rezultira u neproporcionalnom i neopravdanom opterećivanju rada i funkcioniranja tijela javne vlasti, odnosno onemogućavanja tijela javne vlasti da obavlja svoju djelatnost.

lako Zakon o pravu na pristup informacijama ne određuje koliko zahtjeva može podnijeti pojedini korisnik, objektivni kriterij obuhvaća broj i opsežnost zahtjeva tj. voluminoznost zahtjeva, kao i istovrsne i ponavljajuće zahtjeve. Jedino ograničenje postoji u slučaju da korisnik traži istu informaciju, a nije protekao rok od 90 dana, ali to samo pod pretpostavkom da je informaciju po ranijem zahtjevu dobio. Ako je podnositelj zahtjeva podnio veći broj istih zahtjeva u određenom vremenskom periodu, ali se tijelo o njih oglušilo, ne može se raditi o zlouporabi prava odnosno šikanoznom postupanju korisnika. Riječ je o svojevrsnim požurnicama kojima se požuruje postupanje tijela.