KLASA: UP/II-008-07/19-01/444
URBROJ: 401-01/06-19-4
Zagreb, 11. srpnja 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe Dječjeg vrtića, „Mali svijet” iz Lučkog, ………, zastupanog po odvjetniku ………, Zagreb, ………, izjavljene protiv rješenja Ureda državne uprave u zagrebačkoj županiji KLASA: UP/I-008-01/19-01/02, URBROJ: 238-03/1-19-2 od 23. svibnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji KLASA: UP/I-008-01/19-01/02, URBROJ: 238-03/1-19-2 od 23. svibnja 2019. godine.
2. Djelomično se odobrava Dječjem vrtiću, „Mali svijet” pravo na pristup:
- Rješenju Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za društvene djelatnosti, Ispostave Samobor, KLASA: UP/I-601-02/19-01/01, URBROJ: 238-10-03/2-19-6 od 12. travnja 2019. godine,
na način da se na istom prekrije adresa vlasnice i osnivačice Dječjeg vrtića DIDI iz Krašića.
4. Odbija se žalba Dječjeg vrtića, „Mali svijet” u preostalom dijelu kao neosnovana.
5. Nalaže se Uredu državne uprave u Zagrebačkoj županiji da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama Dječjeg vrtića „Mali svijet” (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je od Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji tražio informaciju o zakonskom dokumentu i instituciji koja ga je izdala na osnovi kojeg je Dječji vrtić „Didi” počeo s radom na lokaciji u ulici Sv. Benedikta u Stupniku, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu zbog pogrešne primjene zakona. Žalitelj navodi kako se tijelo javne vlasti u osporenom rješenju pogrešno pozvalo na odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se propisom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka štite osobni podaci pojedinaca, a da su od iste zaštite izričito isključene pravne osobe. Također, navodi da je traženoj informaciji trebao biti omogućen pristup iz razloga što je Dječji vrtić „Didi” pravna osoba a tražena informacija javni dokument koji bi trebao biti dostupan svima. Od Povjerenika za informiranje traži da preinači osporeno rješenje u skladu sa zakonskim odredbama i odobri mu pristup traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj 20. svibnja 2019. godine Uredu državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Ispostavi Samobor, podnio zahtjev za pristup informacijama sljedećeg sadržaja: „moli naslov za informaciju na osnovi kojeg zakonskog dokumenta i institucije koja ga je izdala, Dječji vrtić „Didi” 6. svibnja 2019. godine počinje s radom na lokaciji Sv. Benedikta (nedefinirani broj), Stupnik. Prilaže presliku objave početka rada na društvenim mrežama”.
Također je utvrđeno da je Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji povodom zahtjeva žalitelja donio osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-01/19-01/02, URBROJ: 238-03/1-19-2 od 23. svibnja 2019. godine, kojim je odbio zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. navedenog Zakona, iz razloga što su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
U obrazloženju osporenog rješenja naveden je sadržaj zahtjeva žalitelja te da tijelo javne vlasti nije u mogućnosti dostaviti traženu informaciju sukladno odredbi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, bez navođenja razloga za navedeno.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, a kao informacije koje su predmet ovog postupka dostavljena je sljedeća informacija: Rješenje Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za društvene djelatnosti, Ispostave Samobor, KLASA: UP/I-601-02/19-01/01, URBROJ: 238-10-03/2-19-6 od 12. travnja 2019. godine.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
U tom je smislu tijelo javne vlasti dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima se podupiru razlozi uskrate prava na pristup informacijama, s obzirom na to da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.
Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti. Naime, iz obrazloženja osporenog rješenja je vidljivo da prvostupanjsko tijelo uopće nije uzelo u obzir relevantne zakonske razloge za omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji, nego je navođenjem zakonske odredbe o ograničenju pristupa informacijama odbilo predmetni zahtjev, bez ikakvog obrazloženja, a iz čega proizlazi da nije sukladno svojoj zakonskoj obvezi iz članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama provelo test razmjernosti i javnog interesa.
Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženoj informaciji iz zahtjeva, a također i razmotrio da li se pristup istoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Uvidom u dostavljenu presliku Rješenja Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za društvene djelatnosti, Ispostave Samobor, KLASA: UP/I-601-02/19-01/01, URBROJ: 238-10-03/2-19-6 od 12. travnja 2019. godine, utvrđeno je da iste sadrže podatke o pravnim osobama, ime i prezime službenice u tijelu javne vlasti, ime i prezime osnivačice i osobe ovlaštene za zastupanje Dječjeg vrtića DIDI iz Krašića te njezinu adresu prebivališta.
U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Nastavno na navedenu zakonsku odredbu, na temelju koje je osporenim rješenjem odbijen zahtjev žalitelja, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama od 20. svibnja 2019. godine, nepotpuno utvrdio činjenično stanje te pogrešno primijenio pravni propis.
Naime, zakonodavac je u članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
U uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.
U članku 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.
Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.
Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženom ugovoru, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka fizičkih osoba. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost rada i postupanja Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U pogledu zatražene informacije u konkretnom slučaju u žalbenom je postupku utvrđeno da neće doći do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka, ukoliko se žalitelju omogući pristup informaciji, na način da na predmetnom rješenju bude vidljivo ime i prezime službenika zaposlenog u tijelu javne vlasti te ime i prezime osnivača i osobe ovlaštene za zastupanje Dječjeg vrtića „Didi”, a koji podaci su i podaci odgovorne osobe u Sudskom registru. Naime, razmatranjem sadržaja informacija u pogledu navedenih informacija, u žalbenom postupku je utvrđeno da je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup zatraženoj informaciji i to na način da su iste vidljivi navedeni podaci, s obzirom da se radi o podacima za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer je službenik u tijelu javne vlasti plaćene za svoj rad iz državnog proračuna te se tako radi o potrošnji javnih sredstava, a koje bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebale biti dostupne, imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U pogledu osobe koja je ovlaštena za zastupanje pravne osobe, uzimajući u obzir da se Općom uredbom o zaštiti podataka ne štite pravne osobe, navedeni podaci su javni i dostupni svima, pa niti u konkretnom slučaju nije primjenjiva odredba članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Nadalje, u žalbenom postupku je utvrđeno da informacija koja je predmet ovog postupka sadrži i podatak o adresi prebivališta osobe koja je ovlaštena za zastupanje Dječjeg vrtića „Didi”, u odnosu na koji je Povjerenik za informiranje utvrdio da bi u konkretnom slučaju, došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i zlouporabe osobnih podataka te prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.
Naime, u žalbenom je postupku zaključeno da u odnosu na podatak o adresi fizičke osobe naveden u Rješenju Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za društvene djelatnosti, Ispostave Samobor, KLASA: UP/I-601-02/19-01/01, URBROJ: 238-10-03/2-19-6 od 12. travnja 2019. godine, nema prevladavajućeg interesa da se taj podatak javno objavljuje ili pruža, osobito uzimajući u obzir odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka. Naime, omogućavanje pristupa navedenom podatku predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u privatni život fizičke osobe, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedeni podatak, a kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja. Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedenu informaciju, da se ista ne odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima te nije vjerojatno da bi objava iste informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09), u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
dr. sc. Zoran Pičuljan