KLASA: UP/II-008-07/19-01/388

URBROJ: 401-01/10-19-7

Zagreb, 03. srpnja 2019. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Splita, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, KLASA: UP/I-008-02/19-01/01, URBROJ: 526-02-02-01-01/2-19-1 od 27. veljače 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, KLASA: UP/I-008-02/19-01/01, URBROJ: 526-02-02-01-01/2-19-1 od 27. veljače 2019. godine.

2. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici zapisnika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Uprave za inspekcijske poslove u gospodarstvu, Sektor tržišne inspekcije, Područna jedinica – Služba inspekcijskog nadzora u Splitu, KLASA: 336-02/19-01/105, URBROJ: 526-09-01-03/9-19-2 od 25. siječnja 2019. godine na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 1. – podatak o imenu i prezimenu i adresi podnositelja predstavke, te podatak o imenu i  prezimenu osobe, datum i mjesto rođenja, prebivalište, podatak o broju osobne iskaznice te vlastoručni potpis osobe nazočne u ime stranke

- na stranici 2.  – podatak o imenu i prezimenu i adresi podnositelja prigovora

- na stranici 3. – podatak o imenu i prezimenu i vlastoručni potpis osobe nazočne u ime stranke

- na stranici 4. – podatak o adresi elektroničke pošte podnositelja prigovora, te vlastoručni potpis osobe nazočne u ime stranke, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

3. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici zapisnika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Uprave za inspekcijske poslove u gospodarstvu, Sektor tržišne inspekcije, Područna jedinica – Služba inspekcijskog nadzora u Splitu, KLASA: 336-02/19-01/104, URBROJ: 526-09-01-04/10-18-2 od 24. siječnja 2019. godine na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 1. – podatak o imenu i i prezimenu, datumu rođenja, adresi, broju osobne iskaznice i vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke

- na stranici 2.  – podatak o vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

4. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici zapisnika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Uprave za inspekcijske poslove u gospodarstvu, Sektor tržišne inspekcije, Područna jedinica – Služba inspekcijskog nadzora u Splitu, KLASA: 336-02/19-01/103, URBROJ: 526-12-01-03/14-19-2 od 01. veljače 2019. godine na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 1. – podatak o imenu i i prezimenu i adresi podnositelja predstavke, podatak o imenu i prezimenu, datumu rođenja, broju osobne iskaznice, prebivalištu te vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke

- na stranicama 2. i 3. – podaci o adresama i osobnim identifikacijskim brojevima osnivača, članova nadzornog odbora te osoba ovlaštenih za zastupanje društva kod kojeg je obavljen nadzor, podatak o vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke,

- na stranici 4. – podatak o vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

5. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici zapisnika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Uprave za inspekcijske poslove u gospodarstvu, Sektor tržišne inspekcije, Područna jedinica – Služba inspekcijskog nadzora u Splitu, KLASA: 336-02/19-01/102, URBROJ: 526-09-01-04/7-19-2 od 28. siječnja 2019. godine na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 1. – podatak o imenu i prezimenu, datumu rođenja, broju osobne iskaznice, prebivalištu te vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke

- na stranici 2. – podatak o adresi i osobnom identifikacijskom broju osobe ovlaštene za zastupanje društva kod kojeg je obavljen nadzor, podatak o vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke, te podatak o adresi elektroničke pošte osobe na koju se može podnijeti prigovor

- na stranici 4. – podatak o vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

6. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici zapisnika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Uprave za inspekcijske poslove u gospodarstvu, Sektor tržišne inspekcije, Područna jedinica – Služba inspekcijskog nadzora u Splitu, KLASA: 336-02/19-01/101, URBROJ: 526-09-01-04/4-19-2 od 22. siječnja 2019. godine na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 1. – podatak o imenu i prezimenu i imenu oca, datumu rođenja, broju osobne iskaznice, prebivalištu te vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke

- na stranici 2. – podatak o adresi i osobnom identifikacijskom broju osoba ovlaštenih za zastupanje društva kod kojeg je obavljen nadzor, podatak o vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke,

- na stranici 3 – podatak o vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke,

- na stranici 4. – podatak o imenu i prezimenu te vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke,

- na stranici 5. -  podatak o vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

7. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici zapisnika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Uprave za inspekcijske poslove u gospodarstvu, Sektor tržišne inspekcije, Područna jedinica – Služba inspekcijskog nadzora u Splitu, KLASA: 336-02/19-01/106, URBROJ: 526-09-01-04/5-19-2 od 29. siječnja 2019. godine na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 1. – podatak o imenu i i prezimenu i imenu oca, datumu rođenja, adresi, broju osobne iskaznice i vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke

- na stranici 2.   – podatak o vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke

- na stranici 3. – podatak o vlastoručnom potpisu osobe nazočne u ime stranke, te ime i prezime osobe nazočne u ime stranke

- na stranici 4. – podatak o imenu i prezimenu osobe nazočne u ime stranke, te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.

8. Odbacuje se zahtjev za pristup informacijama ……… u dijelu u kojem traži optužni prijedlog u predmetu KLASA: 336-02/19-01/105.

9. Nalaže se Državnom inspektoratu da postupi sukladno točkama 2., 3., 4., 5., 6. i 7. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio dostavu šest zapisnika o inspekcijskom nadzoru i optužni prijedlog, temeljem članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi s člankom 28. stavkom 4. Zakona o inspekcijama u gospodarstvu, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju inspekcijsku tajnu.                                                                                                                  

Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi što je bilo predmet njegova zahtjeva. Ističe da su zatraženi zapisnici i optužni prijedlozi nastali u povodu njegove predstavke. Smatra da pitanje krše li trgovački lanci propise o zaštiti potrošača predstavlja pitanje od javnog interes. Navodi da prvostupanjsko tijelo uopće nije razmatralo mogućnost djelomičnog omogućavanja pristupa informacijama. Ističe da i optužni prijedlog također predstavlja informaciju od javnog značaja. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 14. veljače 2019. godine od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta tražio sljedeće informacije: zapisnik o provedenom nadzoru u predmetu klasa: 336-02/19-01/101, zapisnik o provedenom nadzoru u predmetu klasa: 336-02/19-01/102, zapisnik o provedenom nadzoru u predmetu klasa: 336-02/19-01/103, zapisnik o provedenom nadzoru u predmetu klasa: 336-02/19-01/104, zapisnik o provedenom nadzoru i optužni prijedlog u predmetu klasa: 336-02/19-01/105 te zapisnika o provedenom nadzoru u predmetu klasa: 336-02/19-01/106.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Prema članku 15. stavku 2. točki 7. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz pobijanog rješenja, odnosno provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u bitnom proizlazi da prvostupanjsko smatra da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.

Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz navedene definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa – interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije.

U konkretnom slučaju, prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju, odnosno priloženom testu razmjernosti i javnog interesa, ne daje nikakve argumente u prilog omogućavanja pristupa traženoj informaciji, a svrha navedenog testa razmjernosti i javnog interesa svakako nije u tome da se pronađu razlozi za onemogućavanje pristupa informacijama. Slijedom navedenog, prvostupanjsko tijelo je pogrešno primijenilo odredbu članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Posebno se ističe da je sukladno Zakonu o pravu na pristup informacija jedini apsolutni razlog za ograničenje propisan člankom 15. stavkom 1. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama (informacije koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku), što znači da se inspekcijska tajna treba smatrati relativnim razlog za ograničavanje pristupa, u smislu članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama koje je propisano posebnim Zakonom, odnosno Zakonom o inspekcijama u gospodarstvu („Narodne novine“, 14/14, 56/16).

Osnovano žalitelj ukazuje na činjenicu da u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo uopće nije ispitivalo mogućnost primjene članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da će se, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. navedenog članka, preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim.

Sukladno članku 38. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) svima se jamči pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna potrebi prava na ograničenje u svakom pojedinom slučaju, i propisuju se zakonom.

Dakle, iznimke od prava na pristup informacijama treba tumačiti restriktivno, a provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa treba razmotriti razloge za i protiv omogućavanja pristupa informacijama, te utvrditi prevladava li javni interes za omogućivanjem pristupa informaciji ili potreba zaštite prava na ograničenje.

Slijedom navedenog, činjenica što se u Zakonu o inspekcijama u gospodarstvu navodi da su inspektori dužni čuvati kao inspekcijsku tajnu sve činjenice ili podatke u vezi s inspekcijskim nadzorom nije sukladna s ostvarivanjem Ustavom Republike Hrvatske zajamčenom pravu na pristup informacijama, odnosno načelu razmjernosti, posebno stoga što Povjerenik za informiranje smatra da se svrha zaštite inspekcijske tajne može postići i prekrivanjem zaštićenih osobnih podataka osoba koje se navode u predmetnim zapisnicima.

Naime, uvidom u predmetne zapisnike utvrđeno je da isti sadrže određene osobne podatke, pa je u žalbenom postupku potrebno primjenom testa razmjernosti i javnog interesa potrebno sukladno članku 25. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama utvrditi može li se, i u kojem opsegu, žalitelju omogućiti pristup traženim informacijama.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Nadalje, uvodnom odredbom broj 10. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka propisano je da u pogledu obrade osobnih podataka za usklađivanje s pravnom obvezom, za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri obavljanju službene ovlasti dodijeljene voditelju obrade državama ĉlanicama trebalo bi dopustiti da zadrže ili uvedu nacionalne odredbe kako bi se dodatno odredila primjena pravila iz ove Uredbe.

Dakle, iz svega proizlazi da pravo na zaštitu osobnih podataka treba dovesti u vezu s pravom na pristup informacijama, odnosno provedbom testa razmjernosti i javnog interesa utvrditi prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili prevladava javni interes.

Kako se u konkretnom slučaju traže informacije vezano za tržišnu inspekciju, u nastavku se kratko izlažu relevantne odredbe vezano za postupanje inspekcije.

Sukladno članku 23. Zakona o inspekcijama u gospodarstvu („Narodne novine“, 14/14, 56/16), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva, o obavljenom nadzoru i utvrđenom stanju sastavlja se zapisnik, dok je odredbom stavka 2. navedenog članka propisano da se isti sastavlja sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Člankom 28. stavkom 4. Zakona o inspekcijama u gospodarstvu propisano je da je inspektor, odnosno drugi državni službenik dužan kao inspekcijsku tajnu čuvati dokumentaciju, činjenice te sve druge podatke i dokaze utvrđene, odnosno nastale u inspekcijskom nadzoru, kao i identitet podnositelja predstavke.

Prema članku 76. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku, u zapisnik se upisuje naziv javnopravnog tijela koje obavlja radnju, mjesto gdje se radnja obavlja, datum i sat kad se obavlja, upravna stvar o kojoj se vodi postupak, osobna imena službenih osoba, nazočnih stranaka i osoba ovlaštenih za zastupanje, opis tijeka i sadržaja u postupku poduzetih radnji i danih izjava, te isprava koje su korištene.

Činjenica je da je u vrijeme podnošenja zahtjeva za pristup informacijama žalitelja inspekcijski nadzor tržišne inspekcije obavljen i dovršen, te je zapisnik o provedenom nadzoru izrađena i dovršena informacija.

Stav je Povjerenika za informiranje iz dosadašnje prakse je da su zapisnici i rješenja iz postupaka inspekcijskog nadzora, nakon što su isti u potpunosti dovršeni, informacije od javnog značaja te da iste treba omogućiti tražiteljima takvih informacija ili djelomično vodeći računa o zaštiti osobnih podataka, ili u cijelosti, a primjer takve odluke objavljen je na poveznici http://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php?izb=679.

Također se ukazuje na stav Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u presudi br. UsII-269/17 od 30. studenog 2017. godine, predmet kojeg postupka su zapisnici i rješenja prosvjetne inspekcije Ministarstva znanosti i obrazovanja, u kojoj je navedeno da „..zatražene informacije predstavljaju informacije od javnog značaja, koje bi trebale biti dostupne javnosti, jer se onemogućavanjem transparentnosti u radu tijela javne vlasti onemogućava i Ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama...“

Osim toga, presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj UsII-206/19 od 23. svibnja 2019. godine odbijen je tužbeni zahtjev Ministarstva rada i mirovinskog sustava radi poništenja rješenja Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/19-01/20, URBROJ: 401-01/10-19-3 od 18. veljače 2019. godine, a kojim je žalitelju djelomično odobren pristup zapisniku o provedenom inspekcijskom nadzoru.

Dakle, Povjerenik za informiranje smatra da za tražene informacije nedvojbeno postoji javni interes.

Uvidom u predmetne zapisnike utvrđeno je da isti sadrže osobne podatke, kao što su ime i prezime, adresa, osobni identifikacijski broj, datum i mjesto rođenja rođenja, broj osobne iskaznice, prebivalište te vlastoručni potpis.

Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na gore navedene osobne podatke, koji su navedeni u točkama 2. do 7. izreke ovog rješenja, ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje, jer bi dostava navedenih podataka predstavljala bi nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba.

Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene podatke, predmetni podaci ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Sukladno članku 135. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“, 115/18) propisano je da će inspektori Državnog inspektorata, u okviru svog djelokruga utvrđenog člancima 5. – 28. ovog Zakona, nastavljaju obavljati poslove inspekcijskog nadzora i provedbe propisa prema dosadašnjim propisima do stupanja na snagu posebnih propisa kojima se uređuje njihovo obavljanje.

Prema članku 137. Zakona o državnom inspektoratu, stupanjem na snagu navedenog Zakona prestao je vrijediti Zakon o inspekcijama u gospodarstvu („Narodne novine“, 14/14, 56/16).

Uvidom u e-mail službenika za informiranje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta koji je upućen Povjereniku za informiranje dana 05. travnja 2019. godine, utvrđeno je da se u istom navodi da Uprava za inspekcijske poslove u gospodarstvu, koja je bila u posjedu informacija koje su predmet postupka, više nije sastavni dio Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, već Državnog inspektorata koji je dana 01. travnja 2019. godine ustrojen kao samostalno tijelo.

Uzimajući u obzir sve navedeno, kao i činjenicu da su informacije koje su predmet postupka Povjereniku za informiranje dostavljene od strane Državnog inspektorata, točkom 9. ovog rješenja Državnom inspektoratu je naloženo postupanje po ovom rješenju, s obzirom da postupanje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta nije moguće zbog činjenice da više nije u posjedu informacija koje su predmet postupka.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkama 1. do 7. i 9. izreke ovog rješenja.

U odnosu na dio zahtjeva za pristup informacijama žalitelja kojim traži optužni prijedlog u predmetu, klasa: 336-02/19-01/105, iz dopisa Državnog inspektorata, KLASA: 050-01/19-01/01, URBROJ: 443-01-01/1-19-1 od 08. svibnja 2019. godine proizlazi da prvostupanjsko tijelo u konkretnom slučaju optužni prijedlog nije podnijelo, odnosno da navedeni akt ne postoji, a sukladno ovlastima iz članka 34. Zakona o inspekcijama u gospodarstvu.

Prema članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju, te nema saznanja gdje se ista nalazi.

Slijedom navedenog, pravilnom primjenom članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je odbaciti zahtjev žalitelja u navedenom dijelu, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkom 8. izreke ovog rješenja.

Što se tiče dijela žalbe žalitelja zbog šutnje uprave, odnosno neodlučivanja o njegovu zahtjevu za pristup informacijama od 22. veljače 2019. godine, ističe se da isti postupak vodi kod Povjerenika za informiranje pod klasom: 008-04/19-01/266.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan