KLASA: UP/II-008-07/19-01/440

URBROJ: 401-01/10-19-2

Zagreb, 05. srpnja 2019. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ………, Staševica, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, KLASA: UP/I-008-01/19-01/07, URBROJ: 338-01-02-06-19-01 od 22. svibnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.    Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, KLASA: UP/I-008-01/19-01/07, URBROJ: 338-01-02-06-19-01 od 22. svibnja 2019. godine u dijelu u kojem je žalitelju omogućen pristup informaciji o tome koju je poziciju na rang listi imenovani ostvario prema osobnim bodovima s provjere znanja.

2.    Odbija se zahtjev za pristup informacijama žalitelja u dijelu u kojem isti traži informaciju o tome koju je poziciju na rang listi imenovani ostvario prema osobnim bodovima s provjere znanja.

3.    Odbija se žalba žalitelja u preostalom dijelu kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Točkom I. osporenog rješenja odobreno je ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj), pravo na pristup informaciji o ukupnom broju kandidata koji su pristupili dijelu natječajnog postupka pisane provjere znanja i drugih sposobnosti po raspisanom natječaju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, Područne službe Dubrovnik, Ispostave Ploče od 30. siječnja 2019. godine; o ukupnom broju bodova koji je pojedini kandidat ostvario u navedenom dijelu natječaja; koju je poziciju na rang listi imenovani ostvario prema osobnim bodovima s provjere znanja, te koliko je bodova ostvarila odabrana kandidatkinja.

Točkom II. osporenog rješenja odbijen je zahtjev za pristup informacijama žalitelja u dijelu koji se odnosi na osobna imena kandidata s dijela natječajnog postupka pismene provjere znanja i drugih sposobnosti po raspisanom natječaju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, Područne službe Dubrovnik, Ispostave Ploče od 30. siječnja 2019. godine koji nisu odabrani.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da osporava prvostupanjsko rješenje u cijelosti. Navodi da žalbu ulaže zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Smatra da je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga jer je iz priloga dostavljenog rješenja vidljivo da se kandidati koji su ostvarili veći broj bodova ne pozivaju na usmeni razgovor. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 04. travnja 2019. godine tražio sljedeće informacije:

„Bio sam kandidata na javnom natječaju raspisanom 30. siječnja 2019. godine za zapošljavanje u PS Dubrovnik, Ispostava Ploče-radno mjesto kontrolor za zdravstveno osiguranje – 2 izvršitelja na određeno vrijeme radi zamjene privremeno  odsutnih radnica.

Iz obavijesti o rezultatima javnog natječaja za prijam u radni odnos vidljivo je da je izabrana samo jedna kandidatkinja, a da se za jednog izvršitelja postupak obustavlja.

Molim sljedeće informacije:

1.    Iz kojeg razloga je obustavljen postupak za drugog izvršitelja?

2.    Molim da mi dostavite listu kandidata s ukupnim brojem bodova ostvarenim na pisanoj provjeri znanja i drugih sposobnosti kandidata?

Postupajući po točki 1. zahtjeva za pristup informacijama, utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo dopisom, KLASA: 008-01/19-01/54, URBROJ: 338-01-02-06-19-02 od 17. travnja 2019. godine izvijestilo žalitelja da je natječaj za jednog izvršitelja obustavljen iz razloga će se poslovi navedenog radnog mjesta prerasporediti na druge radnike u navedenoj organizacijskoj jedinici, dok je u odnosu na preostali dio zahtjeva doneseno rješenje koje je predmet postupka.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona. .

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelju dostavljena lista kandidata na način da mu je omogućen uvid u ime i prezime odabranog kanidata, te broj ostvarenih bodova po skupinama „pisani test“, „usmeni razgovor“, „opći dojam“, ukupan broj ostvarenih bodova te podatak o tome koliko je žalitelj ostvario bodova po navedenim kriterijima, kao i podatak koji je isti po redu na rang lista kandidata, dok su svi ostali podaci prekriveni

Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog i interesa sukladno ovlastima iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, utvrđeno je sljedeće.

Prema ustaljenoj upravnosudskoj praksi te dosadašnjoj praksi Povjerenika za informiranje, s obzirom da će se sredstva za rad izabranog kandidata financirati iz javnih sredstava, Povjerenik za informiranje ističe da javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom ispunjava li izabrani kandidat uvjete iz natječaja, što u konkretnom slučaju znači da javnosti ima pravo  biti upoznata s dokumentom iz kojeg će biti vidljivi razlozi koji su doveli do odabira konkretnog kandidata (u konkretnom slučaju tablica s rang listom kandidata)

Iako je u konkretnom slučaju žalitelj bio kandidat u natječajnom postupku, ističe se da isti, nakon što je natječaj završen, ima pravo podnijeti zahtjev za pristup informacijama kao i bilo koja treća osoba, pa tada primjenom testa razmjernosti i javnog interesa treba utvrditi prevladava li u konkretnom slučaju javni interes za dobivanjem traženih podataka ili prevladava potreba za zaštitom prava na ograničenje, imajući u vidu da natječajna dokumentacije sadrži osobne podatke kandidata.

Pri tome treba imati u vidu činjenicu da kada kandidat zahtjevom za pristup informacijama traži određene informacije vezano za postupak natječaja, tada isti ima pravo dobiti samo one informacije koje bi se omogućile bilo kojoj trećoj osobi, koja nije bila kandidat natječaja, a zbog načela jednakosti propisanog člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U konkretnom slučaju nesporno je da žalitelj nije odabran na predmetnom natječaju, a što je vidljivo i iz obavijesti o rezultatima javnog natječaja od 02. travnja 2019. godine.

Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na dokumentaciju neizabranih kandidata, s obzirom da nisu primljeni na radno mjesto i neće biti plaćeni za svoj rad iz javnih sredstava, te da se za konkretni natječajni postupak ne vode javne rasprave, ne prevladava interes javnosti za dobivanjem navedenih informacija, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, ako bi treća osoba tražila predmetnu rang listu, na istoj bi trebalo prekriti podatak o imenu i prezimenu žalitelja, jer za navedeni podatak ne bi prevladavao javni interes, već potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Ako se određenoj osobi omogući pristup informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama navedeno bi znači da se radi o informaciji od javnog značaja u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacija koja bi se mogla javno iznositi.

Upravo zbog navedenog, pravilnom primjenom odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je žalitelju omogućiti samo podatak o imenu i prezimenu odabranog kandidata te broju bodova koje je ostvario, iz kojeg razloga je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku (“Narodne novine”, 47/09) odlučeno kao pod točkama 1. i 2. izreke ovog rješenja.

Osim toga, treba imati u vidu činjenicu da se ovim rješenjem ne dira u pravo prvostupanjskog tijela da žalitelju omogući pristup onim podacima koji se na njega odnose, a sukladno članku 15. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, u kojem slučaju se ne radi o postupanju sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

U odnosu na preostali dio rješenja, trebalo je odbiti žalbu žalitelja kao neosnovanu, budući da je pravilno postupilo prvostupanjsko tijelo kad je prekrilo osobne podatke ostalih kandidata koji nisu odabrani na natječaju, a iz razloga koji su ranije navedeni u ovom rješenju.

Slijedom navedenog, žalbeni navodi nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja u tom dijelu, pa je odlučeno kao pod točkom 3. izreke ovog rješenja, pri čemu se posebno ističe da Povjerenik za informiranje nije nadležan preispitivati pravilnost postupanja prvostupanjskog tijela u natječajnom postupku, već utvrđuje može li se i u kojem opsegu omogućiti pristup dokumentaciji iz natječajnih postupaka.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan