KLASA: UP/II-008-07/19-01/410
URBROJ: 401-01/05-19-2
Zagreb, 10. lipnja 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ……… izjavljene protiv rješenja Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, KLASA: UP/I-510-08/19-03, URBROJ: 262-03-1-2019-1 od 29. travnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, KLASA: UP/I-510-08/19-03, URBROJ: 262-03-1-2019-1 od 29. travnja 2019. godine.
2. Odobrava se ……… pravo na pristup ukupnom broju sudskih postupaka u tijeku u kojima je stranka Poliklinika Suvag tužitelj; ukupnom broju sudskih postupaka u tijeku u kojima je stranka Poliklinika Suvag tuženik; ukupnom broju završenih sudskih postupaka u kojima je stranka Poliklinika Suvag tužitelj; ukupnom broju završenih sudskih postupaka u kojima je stranka Poliklinika Suvag tuženik; ukupnom broju sudskih postupaka koje je Poliklinika Suvag nepravomoćno izgubila; ukupnom broju sudskih postupaka koje je Poliklinika Suvag pravomoćno izgubila; ukupnom broju sudskih postupaka koje je Poliklinika Suvag nepravomoćno dobila; ukupnom broju sudskih postupaka koje je Poliklinika Suvag pravomoćno dobila; ukupan broj inspekcijskih nadzora inspektorata rada; ukupan broj inspekcijskih nadzora inspektorata rada sa izrečenim opomenama bez novčane kazne; ukupan broj inspekcijskih nadzora inspektorata rada sa određenom novčanom kaznom; ukupan broj inspekcijskih nadzora zaštite na radu; ukupan broj inspekcijskih nadzora zaštite na radu sa izrečenom opomenom bez novčane kazne; ukupan broj inspekcijskih nadzora zaštite na radu sa određenom novčanom kaznom – sve u periodu od ožujka 2015. do ožujka 2019. godine.
3. Nalaže se Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ……… pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG (u daljnjem tekstu: Poliklinika Suvag) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 16. travnja 2019. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer postoje sumnje da bi dostavljanje zatražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskih i inspekcijskih postupaka.
Žaliteljica je na pobijano rješenje izjavila žalbu Povjereniku za informiranje zbog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne odluke kojom se odbija zahtjev. Naglašava kako je svojim zahtjevom zatražila podatke o ukupnom broju sudskih i inspekcijskih postupaka bez ikakvih drugih obilježja pravne stvari, što prema njezinom sudu ne može dovesti do u pitanje učinkovitost, neovisnost i nepristranost vođenja sudskih i inspekcijskih postupaka. Ističe da je sudski postupak u kojem je ona tužiteljica zasebna pravna stvar te da je za navedenu sudsku odluku potpuno irelevantan dosadašnji broj sudskih postupaka u kojima je Poliklinika Suvag stranka.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica dana 16. travnja 2019. godine zatražila od Poliklinike SUVAG informaciju o ukupnom broju sudskih postupaka u tijeku u kojima je stranka Poliklinika Suvag tužitelj; ukupnom broju sudskih postupaka u tijeku u kojima je stranka Poliklinika Suvag tuženik; ukupnom broju završenih sudskih postupaka u kojima je stranka Poliklinika Suvag tužitelj; ukupnom broju završenih sudskih postupaka u kojima je stranka Poliklinika Suvag tuženik; ukupnom broju sudskih postupaka koje je Poliklinika Suvag nepravomoćno izgubila; ukupnom broju sudskih postupaka koje je Poliklinika Suvag pravomoćno izgubila; ukupnom broju sudskih postupaka koje je Poliklinika Suvag nepravomoćno dobila; ukupnom broju sudskih postupaka koje je Poliklinika Suvag pravomoćno dobila; ukupan broj inspekcijskih nadzora inspektorata rada; ukupan broj inspekcijskih nadzora inspektorata rada sa izrečenim opomenama bez novčane kazne; ukupan broj inspekcijskih nadzora inspektorata rada sa određenom novčanom kaznom; ukupan broj inspekcijskih nadzora zaštite na radu; ukupan broj inspekcijskih nadzora zaštite na radu sa izrečenom opomenom bez novčane kazne; ukupan broj inspekcijskih nadzora zaštite na radu sa određenom novčanom kaznom. Žaliteljica je u zahtjevu naglasila kako se informacija odnosi na period od protekle četiri godine (ožujak 2015. – ožujak 2019.) a tek kao broj, ne kao detaljna informacija sa podacima koji sadrže bilo kakvu pojedinost postupka kojim bi se opravdano razmatrao neki od razloga za odbijanje ovog zahtjeva.
Poliklinika SUVAG je povodom zaprimljenog zahtjeva, a nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, donijela rješenje o njegovom odbijanju, na koje je žaliteljica izjavila žalbu Povjereniku za informiranje.
U obrazloženju pobijanog rješenja tijelo javne vlasti u bitnom navodi kako je pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu u tijeku sudski postupak žaliteljice protiv tuženika Poliklinike SUVAG koji još nije pravomoćno okončan. Tijelo javne vlasti smatra kako postoje opravdane sumnje da bi davanjem traženih informacija nastala šteta u vidu učinkovitog, neovisnog i nepristranog vođenja preedmetnog sudskog postupka, a objavom traženih informacija bi nastale i negativne i nenadoknadive štetne posljedice, a kod korisnika bi se stvorila nesigurnost i strah te narušilo povjerenje vezano za pružanje zdravstvenih i drugih usluga. Ujedno se navodi kako svi postupci za koje je žaliteljica zatražila informacije nisu dovršeni, odnosno u tijeku su drugostupanjski postupci. U nastavku obrazloženja se spominje djelokrug poslova Poliklinike SUVAG te se zaključuje kako bi objavljivanjem traženih informacija nastala šteta za tijelo javne vlasti, kao i za njegove korisnike.
Pravo na pristup informacijama u Republici Hrvatskoj je ustavom zajamčeno temeljno ljudsko pravo, s obzirom da se člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske jamči pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku kao mjerodavno pravo razmatrana prvenstveno odredba članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Nastavno na navedene zakonske odredbe na kojima se temelji pobijano rješenje, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je Poliklinika SUVAG prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama pogrešno i nepotpuno utvrdila činjenično stanje te je pogrešno primijenila pravni propis.
Kao prvo, kako bi se u potpunosti zadovoljile procesne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir da u slučaju kada postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, dužno je provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese. Kod provedbe testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Poliklinika SUVAG, međutim, u prvostupanjskom postupku nije provelo test razmjernosti i javnog interesa na način kao što je maloprije navedeno - stavljajući u razmjer zaštitu određenog interesa – u ovom slučaju učinkovito provođenje sudskih i inspekcijskih postupaka - i interes javnosti da joj se omogući pristup predmetnoj informaciji.
Slijedom navedenog, tijelo javne vlasti u službenoj bilješci o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa, kao i u obrazloženju pobijanog rješenja, samo utvrđuje postojanje sudskih postupaka u kojima je žaliteljica stranka, kao i činjenicu da se vode određeni drugi sudski i inspekcijski postupci te citira zakonsku odredbu iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ujedno zaključuje kako bi objavom traženih informacija nastale negativne i nenadoknadive štetne posljedice, a kod korisnika bi se stvorila nesigurnost i strah te narušilo povjerenje vezano za pružanje zdravstvenih i drugih usluga.
Tijelo javne vlasti pritom ni na koji način ne argumentira niti uzročno-posljedično ne povezuje na koji način bi omogućavanje pristupa zatraženim informacijama izazvalo negativne i nenadoknadive štetne posljedice i izazvalo nesigurnost i strah te narušavanje povjerenja, pogotovo ako se uzme u obzir da su to iznimno teške kvalifikacije i štetne posljedice koje bi trebalo dodatno razraditi i u obrazloženju rješenja pojasniti.
Tijelo javne vlasti također ne objašnjava ni sam ratio legis odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno kako bi omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji utjecalo na vođenje sudskih ili inspekcijskih postupaka, štoviše, ne obrazlaže niti jednu od 3 sastavnice neometanog postupka koje bi se mogle narušiti – učinkovitost, neovisnost i nepristranost - s obzirom da svaka ima svoje značenje i razinu utjecaja na postupak koji je u tijeku.
Drugi riječima, provedeni test razmjernosti i javnog interesa je trebao odgovoriti na pitanje kako povezati zatražene informacije sa mogućnošću ometanja predmetnih postupaka.
U žalbenom postupku je utvrđeno da je tijelo javne vlasti pravno neutemeljeno ograničilo pristup informacijama, drugim riječima, nije ni trebalo provesti test razmjernosti i javnog interesa, uzevši u obzir informacije koje je žaliteljica zatražila svojim zahtjevom.
Naime, žaliteljica je zatražila samo statističke podatke, odnosno ukupne brojke o određenim sudskim postupcima i inspekcijskim nadzorima, prilikom čega se je i u samom zahtjevu ogradila da ne traži nikakve pojedinosti iz tih postupaka.
Napominje se da čak i kada bi žaliteljica predmetne informacije zatražila da ih iskoristi za potrebu sudskog postupka u kojem je stranka, to samo po sebi ne bi bio argument za ograničavanjem pristupa temeljem odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Legitimno je pravo tražiti od bilo kojeg tijela javne vlasti određene informacije, te, u slučaju da na zatraženim informacijama ne postoje zakonska ograničenja, načelo raspolaganja informacijom bi ovlastilo podnositelja zahtjeva da dobivene informacije koristi na bilo koji način, odnosno da ih i javno iznosi, ali i koristi za potrebe sudskih postupaka, što ne znači da bi se time takvi postupci narušili, nego bi se eventualno došlo do ispravnih zaključaka pomoću dodatnog dokaznog materijala.
Slijedom navedenog, tijelo javne vlasti ne smije žaliteljici onemogućavati pristup čak i onim informacijama koje bi mogle biti iskorištene protiv tog istog tijela, ako na predmetnim informacijama ne postoji zakonsko ograničenje, odnosno dobivanje takvih informacija ne bi automatski značilo ometanje sudskih ili inspekcijskih postupaka koji su u tijeku, a to nije moguće davanjem brojčanih podataka.
U tom smislu nije od presudne važnosti tko traži informaciju – stranka u nekom sudskom postupku ili bilo koji drugi korisnik prava na pristup informacijama – već je presudno sadrži li zatražena informacija podatke koji mogu utjecati na učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje postupka koji je u tijeku.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog Povjerenik za informiranje nije utvrdio opravdanim razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci rješenja.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan