KLASA: UP/II-008-07/18-01/98
URBROJ: 401-01/06-19-4
Zagreb, 25. svibnja 2019. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Poslovni broj. 26 Su-97/18-5 od 26. siječnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se 2. točka izreke rješenja Općinskog suda u Rijeci, Poslovni broj. 26 Su-97/18-5 od 26. siječnja 2018. godine.
2. Predmet se u pogledu točke 2. izreke Općinskog suda u Rijeci, Poslovni broj. 26 Su-97/18-5 od 26. siječnja 2018. godine.
3. Odbija se žalba ......... u pogledu točke 1. izreke rješenja Općinskog suda u Rijeci, Poslovni broj. 26 Su-97/18-5 od 26. siječnja 2018. godine.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem je u točki 1. izreke djelomično omogućen pristup informacijama dostavom podataka o isplatama stalnim sudskim vještacima u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine na teret proračunskih sredstava, a u točki 2. izreke istog rješenja djelomično odbijen zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristup informacijama, kojim je tražio podatak o ukupnim isplatama vještacima kojima su isplaćeni iznosi u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine po pojedinom vještaku na teret stranaka, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. u vezi s člankom 5. stavkom 1. točkom 3. navedenog Zakona, jer se dio zatraženih podataka ne može smatrati informacijom u zakonskom smislu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da pobija predmetno rješenje zbog bitne povrede upravnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Nadalje, navodi da odredba članka 7. stavka 2. točke 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu („Narodne novine”, broj 124/14., 115/15. i 87/16.) propisuje da proračunski korisnici obvezno vode analitička knjigovodstva: financijske imovine i obveza, i to potraživanja i obveza (po subjektima, računima, pojedinačnim iznosima, rokovima dospjelosti, zateznim kamatama i dr) te da je prema članku 74. stavku 1. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine”, broj 10/17. i 128/17.) do kraja siječnja tekuće godine za proteklu godinu odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj primitka po osnovi kojega se utvrđuje drugi dohodak koji se smatra konačnim, obvezan poreznim obveznicima dati potvrde koja sadrži i visinu pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po osnovi drugog dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati. Također, žalitelj smatra da je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje obzirom da je posjedovanje predmetnih informacija razmatralo samo kroz pristup knjige ulaznih računa te kako je pogrešno primijenjeno materijalno pravo u odnosu na članak 5. stavak 1. točku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je nesporno da tijelo javne vlasti mora voditi poslovne knjige koje sadrže sve podatke prema članku 7. stavku 2. točki 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu. Žalitelj pretpostavlja da tijelo javne vlasti posjeduje informaciju koju mu je uskratilo s obzirom da postoji zakonom ili drugim propisom obveza postojanja iste ili mogućnost izlučivanja te informacije iz postojeće računalne aplikacije. Ističe da je Općinski sud u Rijeci, kao tijelo javne vlasti, sukladno zakonskoj definiciji informacije te sukladno Pravilniku o sudskim vještacima („Narodne novine”, broj 38/14.) koji propisuje da je djelatnost vještaka javna djelatnost, u obvezi posjedovati zatraženu informaciju iz predmetnog zahtjeva odnosno da u istom tijelu javne vlasti mora postojati mogućnost izlučivanja takve informacije iz računalne aplikacije. Zaključno žalitelj ocjenjuje nebitnim je li izvor informacije u proračunu ili u djelatnosti tijela javne vlasti, jer je raspolaganje javnim sredstvima posljedica javne djelatnosti koju obavlja tijelo javne vlasti. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 15. siječnja 2018. godine od Općinskog suda u Rijeci zatražio informaciju o ukupnim isplatama vještacima kojima su isplaćeni iznosi u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine po pojedinom vještaku. Također, je utvrđeno da je Općinski sud u Rijeci postupajući po zahtjevu donio osporeno rješenje Poslovni broj. 26 Su-97/18-5 od 26. siječnja 2018. godine. Citiranim rješenjem je u točki 1. izreke djelomično omogućen pristup informacijama dostavom podataka o isplatama stalnim sudskim vještacima u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine na teret proračunskih sredstava. U točki 2. izreke osporenog rješenja djelomično je odbijen zahtjev u pogledu podataka o ukupnim isplatama vještacima kojima su isplaćeni iznosi u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine po pojedinom vještaku na teret stranaka, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. u vezi s člankom 5. stavkom 1. točkom 3. navedenog Zakona, jer se dio traženih podataka ne smatra informacijom u zakonskom smislu.
U obrazloženju osporenog rješenja je u bitnome navedeno kako je predmetni zahtjev žalitelja usvojen u dijelu koji se odnosi na podatke o isplatama stalnim sudskim vještacima u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine na teret proračunskih sredstava, s obzirom da u odnosu na navedene podatke bila primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. zakona o pravu na pristup informacijama. U istom je rješenju navedeno kako je predmetni zahtjev odbijen u odnosu na podatke o isplatama stalnim sudskim vještacima u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine na teret stanaka iz razloga što se ne radi o informaciji u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedenog, ostvarivanje prava na pristup informaciji u smislu citirane odredbe predstavlja pristup već gotovoj, postojećoj informaciji i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja. Pristup informaciji znači dobivanje preslike određenog dokumenta, snimke ili nekog drugog zapisa podataka i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da obavlja određene radnje, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, vrši analize, daje tumačenja i slično.
U žalbenom postupku je izvršen uvid u dokumentaciju dostavljenu u spis predmeta te je zaključeno da je u odnosu na isplate vještacima kojima su isplaćeni iznosi u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine po pojedinom vještaku na teret sredstava koje su predujmile stranke Općinski sud u Rijeci u osporenom rješenju pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, pa je iz tog razloga poništena 2. točka izreke osporenog rješenja i u tom dijelu predmet je nužno vratiti na ponovni postupak.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu u dovoljnoj mjeri argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Naime, u osporenom je rješenju navedeno da se podaci o isplatama stalnim sudskim vještacima vode na Općinskom sudu u Rijeci kroz aplikaciju IPIS Foing-Nova d.o.o. iz Varaždina te da se u navedenoj aplikaciji kroz pristup knjizi ulaznih računa može pristupiti podacima o isplatama stalnim sudskim vještacima na teret proračunskih sredstava (u pravilu u kaznenim postupcima) te da se ti podaci mogu ispisati i omogućiti kao informacija u zakonskom smislu. Također se navodi da se podaci o isplatama stalnim sudskim vještacima na teret stranaka odnosno gdje su trošak postupka izvođenja dokaza vještačenjem prethodno predujmile stranke u postupcima, a kasnije naknada za rad vještaku isplaćena iz položenog predujma, traženi podaci ne vode odvojeno od drugih isplata koje se vrše s položenih sredstava stranaka, poput isplata stalnim sudskim tumačima, isplata pologa, isplata jamčevina i drugih isplata, i da aplikacija ne omogućava prikaz i ispis podataka koji se odnose samo na sudske vještake, pa se stoga ti podaci ne mogu smatrati informacijom u zakonskom smislu.
Povjerenik za informiranje je mišljenja kako je nevažno u kakvom obliku tijelo javne vlasti posjeduje tražene informacije odnosno dijelove informacije, budući da je pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti dužno utvrditi posjeduje li dokumente ili druge zapise podataka koji sadrže tražene informacije u bilo kakvom obliku.
Ukoliko se u ponovljenom postupku utvrdi da tijelo javne vlasti posjeduje zatraženu informaciju u nekom drugom materijaliziranom obliku, osim u ovom koji je dostavljen u žalbenom postupku na cd-u, a iz kojeg se ne može sa sigurnošću utvrditi koji se od podataka koji se na istom nalaze odnose na isplate vještacima, u obvezi je odlučiti o dostupnosti takve informacije. Ako se u ponovljenom postupku utvrdi da tijelo javne vlasti ne posjeduje drugu izrađenu informaciju koja bi sadržavala isplate vještacima iz sredstava koja su predujmljivale stranke, u tom slučaju prvostupanjsko tijelo treba utvrditi koji se od postojećih podataka koji su dostavljeni u spis predmeta odnose na vještake odnosno da li je moguće podatke o vještacima izdvojiti na način koji ne bi zahtijevao nesrazmjeran trud, pa nakon toga odlučiti o dostupnosti istih informacija.
Pri navedenom se napominje da bi prvostupanjsko tijelo, ukoliko se u ponovljenom postupku utvrdi da se radi o informacijama koje bi se mogle izdvojiti, trebalo uzeti u obzir i odredbu članka 19. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojemu tijela javne vlasti imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih pružanjem informacije te dostavom informacije, a sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.).
Prvostupanjsko tijelo bi u ponovnom postupku trebalo uzeti u obzir i odredbu članka 132. stavka 1. Zakona o sudovima („Narodne novine”, broj 28/13., 33/15., 82/15. i 82/16.) kojom je propisano da se sredstva za rad sudova osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske. Stavkom 2. istog članka je propisano da sredstva za rad sudova obuhvaćaju sredstva za obavljanje redovite djelatnosti (sredstva za rashode za zaposlene, sredstva za materijalne rashode i sredstva za kapitalna ulaganja u zgrade, tehničku i informatičku opremu) i sredstva za posebne namjene, a stavkom 3. navedenog članka da se sredstva iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju u visini koja će osigurati redovito obavljanje svih poslova u sudu. Također, člankom 135. stavkom 1. Zakona o sudovima je propisano da sredstva za posebne namjene jesu: 1. sredstva za rad vježbenika, 2. sredstva za stručno usavršavanje sudaca te sudskih službenika i namještenika, 3. sredstva za namjenske troškove koja obuhvaćaju: – naknade i nagradu sucima porotnicima, – troškove sudskih postupaka koji se po zakonu isplaćuju iz sredstava suda, – troškove dostavljanja sudskih pismena, – naknade za obavljanje poslova prethodnoga kaznenog postupka, – ostale troškove u svezi s obavljanjem sudbene vlasti.
Nadalje, potrebno je imati u vidu i da je člankom 24. stavkom 1. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, 38/14., 123/15. i 29/16.) propisano da za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu. Prema stavku 3. navedenog članka nagrada za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava suda i državnog odvjetništva umanjuje se za 20% od utvrđene vrijednosti boda iz stavka 2. ovog članka.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine”, broj 47/09.) riješeno kao u točki 1. i 2. izreke ovog rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
U ponovnom postupku prvostupanjsko je tijelo dužno utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi postoje li u zahtjevu tražene informacije u kakvom drugom obliku ili dokumentu iz kojeg su iste vidljive, i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.
U odnosu na točku 1. izreke osporenog rješenja utvrđeno je da je Općinski sud u Rijeci žalitelju omogućio pristup informacijama dostavom podataka o isplatama stalnim sudskim vještacima u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine na teret proračunskih sredstava primjenom odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u pogledu koje je u žalbenom postupku utvrđeno da je u tom dijelu predmetnog zahtjeva prvostupanjsko tijelo ispravno postupilo.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da će drugostupanjsko tijelo odbit žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano. Stoga u pogledu 1. točke osporenog rješenja odlučeno kao točki 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan