KLASA: UP/II-008-07/19-01/317
URBROJ: 401-01/05-19-5
Zagreb, 17. svibnja 2019.
Povjerenik za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Osnovne škole „Dr. Ivan Merz“, KLASA: UPI/602-02/19-01-1, URBROJ: 251-153-01-18-2 od 16. travnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Osnovne škole „Dr. Ivan Merz“, KLASA: UPI/602-02/19-01-1, URBROJ: 251-153-01-18-2 od 16. travnja 2019. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup informaciji o završenom stupnju obrazovanja članova Školskog odbora Osnovne škole „Dr. Ivan Merz“ – predstavnika Grada Zagreba.
3. Nalaže se Osnovnoj školi „Dr. Ivan Merz“ da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ......... pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Osnovne škole „Dr. Ivan Merz“ (dalje u tekstu: Škola) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 14. rujna 2018. godine, u dijelu u kojem su zatraženi podaci o završenom stupnju obrazovanja za predstavnike Grada Zagreba kao osnivača Škole. Zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Žalitelj je protiv pobijanog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj navodi kako izjavljuje žalbu na točku 2. pobijanog rješenja te ističe kako tijelo javne vlasti nije provelo test razmjernosti i javnog interesa kako je definiran odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Smatra kako je od javnog interesa podatak je li osnivač Škole, Grad Zagreb, poštivao odredbu članka 119. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojim su određeni kriteriji za imenovanje predstavnika osnivača škole u školski odbor. Predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 14. rujna 2018. godine zatražio imena i prezimena članova Školskog odbora Osnovne Škole „Dr. Ivan Merz“, datum njihova imenovanja, te osnova imenovanja, dok za predstavnike Grada Zagreba kao osnivača Škole traži podatke o završenom stupnju obrazovanja članova (VSS, VŠS...), te zaključno žalitelj traži zapisnike sa svih sastanaka Školskog odbora održanih u 2018. godini.
Tijelo javne vlasti je rješenjem KLASA: UPI/602-02/19-01-1, URBROJ: 251-153-01-18-1 od 4. siječnja 2019. godine, odbilo žaliteljev zahtjev jer zatražene informacije predstavljaju zaštićene osobne podatke, a Povjerenik za informiranje je povodom uložene žalbe donio rješenje, KLASA: UP/II-008-07/19-01/32, URBROJ: 401-01/05-19-5 od 2. travnja 2019. godine, kojim je poništio rješenje Škole, te je žalitelju djelomično omogućio pristup zatraženim zapisnicima i ujedno ga je obavijestio da je popis članova Školskog odbora Škole javno objavljen na internetskoj stranici tijela javne vlasti, dok je u preostalom dijelu vratio predmet prvostupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje.
Škola je u ponovnom postupku rješenjem, KLASA: UPI/602-02/19-01-1, URBROJ: 251-153-01-18-2 od 16. travnja 2019. godine, odobrila žalitelju pravo na pristup preslikama zapisnika sjednica Školskog odbora Škole od 10. do 23. sjednice, dok je u točki 2. odbila žaliteljev zahtjev za dostavom podatka o završenom stupnju obrazovanja članova Školskog odbora Škole – predstavnika Grada Zagreba.
Uvidom u obrazloženje pobijanog rješenja utvrđeno je kako tijelo javne vlasti navodi da je provedbom testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da prevladava zaštita osobnih podataka članova Školskog odbora.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, nakon čega je nepravilno primijenilo zakonske odredbe te je načinilo bitne procesne pogreške prilikom rješavanja zahtjeva.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. istog Zakona je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese. Kod provedbe testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. ovog Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Kako bi se u potpunosti zadovoljile procesne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, Škola treba uzeti u obzir da je u slučaju kada postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti koje rješava zahtjev obvezno provesti test razmjernosti i javnog interesa, što u ovom slučaju nije učinjeno.
Tijelo javne vlasti, međutim, u prvostupanjskom postupku nije provelo test razmjernosti i javnog interesa na način kao što je maloprije navedeno - stavljajući u razmjer zaštitu određenog interesa – u ovom slučaju zaštitu osobnih podataka - i interes javnosti da joj se omogući pristup predmetnoj informaciji.
Slijedom navedenog, sama konstatacija da je provedbom testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da prevladava zaštita osobnih podataka članova Školskog odbora, ne predstavlja provedbu navedenog testa s obzirom da tijelo javne vlasti pritom ni na koji način ne argumentira kakva bi to šteta mogla nastati kada bi se omogućio pristup zatraženoj informaciji.
Tijelo javne vlasti također nije uzelo u obzir odredbu članka 119. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18) kojim je propisano da član školskog odbora kojeg imenuje osnivač samostalno u pravilu treba imati završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ne može biti radnik školske ustanove u školski odbor koje se imenuje.
U tom je smislu člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) definirano da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u ovom slučaju primjenjujući odredbu članka 119. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojom su definirani kriteriji za imenovanje predstavnika osnivača škole u školski odbor.
U tom smislu Škola predstavlja javnu ustanovu koja se financira iz proračunskih sredstava i ima zakonom definirane javne ovlasti, slijedom čega postoji javni interes za njezinim transparentnim djelovanjem i trošenjem proračunskih sredstava.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 118. navodi kako školom upravlja školski odbor, odnosno razvidno je kako se poslovi školskog odbora odnose na upravljanje školom i raspolaganje javnim sredstvima, slijedom čega je od velikog značaja i javnog interesa da se imenovanja članova školskog odbora vrše u skladu za zakonom propisanim kriterijima.
Omogućavanje pristupa podacima o završenom stupnju obrazovanja članova Školskog odbora Škole koje je imenovao njihov osnivač, Grad Zagreb, ne bi doveo do povrede osobnih podataka, s obzirom da navedeni podatak iskazuje zakonitost postupanja tijela javne vlasti.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog Povjerenik za informiranje nije utvrdio opravdanim razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci rješenja.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan