KLASA: UP/II-008-07/18-01/809
URBROJ: 401-01/05-19-5
Zagreb, 14. svibnja 2019.
Povjerenik za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljena protiv rješenja Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, KLASA: 602-04/18-09/13, URBROJ: 251-73/02-18-2 od 29. kolovoza 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, KLASA: 602-04/18-09/13, URBROJ: 251-73/02-18-2 od 29. kolovoza 2018. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup informaciji o nazivu upisanog studija za Milana Bandića te naziv diplomskog rada Milana Bandića i ime mentora.
3. Odbija se žalba ......... u dijelu koji se odnosi na informaciju o godini u kojoj je Milan Bandić upisao studij.
4. Nalaže se Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ......... pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Fakultet političkih znanosti) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 14. kolovoza 2018. godine kojim je zatražena godina upisa te naziv upisanog studija za Milana Bandića, kao i naziv diplomskog rada Milana Bandića i ime mentora. Predmetni zahtjev odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv pobijanog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako osporava rješenje u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene zakona. Navodi kako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelj nije dužan navesti razlog zbog kojeg se traži informacija, te pritom naglašava kako je Milan Bandić javna osoba, političar s dvadesetogodišnjim stažem u javnoj areni, a još uvijek postoje nedoumice oko njegovog školovanja. Žalitelj smatra kako postoji opravdani javni interes da dobije zatražene informacije, stoga predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj dana 14. kolovoza 2018. godine zatražio od Fakulteta političkih znanosti: 1. Godinu upisa te naziv upisanog studija za Milana Bandića; 2. Naziv diplomskog rada Milana Bandića i ime mentora.
Tijelo javne vlasti je temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo žaliteljev zahtjev s obrazloženjem kako zatražene informacije predstavljaju osobne podatke o studentu. Tijelo javne vlasti je prilikom provedbe testa razmjernosti i javnog interesa ustanovilo kako bi primjena standarda koji proizlazi iz žaliteljevog zahtjeva mogla dovesti do toga da svi podaci i informacije postaju predmet javnog interesa i time podložni zahtjevima za pristup informacijama, bez obzira na stvarnu utemeljenost na javnom interesu zaštite zakonitosti postupka i jednakosti građana. Navodi se kako bi primjena ovog standarda proizvela stanje gdje bi se navedene informacije mogle tražiti zbog bilo kojeg razloga, uključujući i puku znatiželju, što bi posljedično moglo dovesti tijelo javne vlasti u situaciju potencijalnog rješavanja zahtjeva za koje ne postoji stvaran javni interes, a što bi moglo izazvati znatan trošak i opterećenje za administrativne službe Fakulteta. Ujedno bi mogućnost otkrivanja ovog tipa informacija ugrozila pravo studenata na privatnost te bi mogla imati negativne posljedice na njihovo povjerenje u instituciju na kojoj studiraju. Fakultet zaključno navodi da smatra da objava ovih podataka bez postojanja opravdane sumnje da je u takvom postupku narušen javni interes, odnosno da se njihovom objavom može spriječiti izvršenje težeg kaznenog djela i spriječiti neposredna opasnost za život ljudi i njihovu imovinu, ne bi bila razmjerna potrebi zaštite javnog interesa te bi postavila prenizak standard zaštite osobnih podataka bivših studenata, slijedom čega smatra kako zaštita prava bivših studenata preteže nad potrebom objave informacije.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. istog Zakona je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako prvostupanjsko tijelo nije u potpunosti utvrdilo činjenično stanje u odnosu na dio žaliteljevog zahtjeva kojim su zatražene informacije o nazivu upisanog studija za Milana Bandića te naziv diplomskog rada Milana Bandića i ime mentora, slijedom čega nije ispravno primijenilo odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da u tom dijelu zatražene informacije ne predstavljaju zaštićene osobne podatke.
Fakultet političkih znanosti nije prilikom provedbe prvostupanjskog postupka uzeo u obzir članak 83. stavak 11. Zakona o znanosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17), kojim je propisano kako su završne radove studija sveučilišta i fakulteti dužni trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Veleučilišta i visoke škole dužne su završene radove studija kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
U tom je smislu člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) definirano da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Drugim riječima, budući da se u ovoj upravnoj stvari razlog ograničenja od pristupa zatraženoj informaciji temelji na zaštiti osobnih podataka, Fakultet političkih znanosti propustio je u prvostupanjskom postupku utvrditi kako se zakonitost obrade osobnih podataka u ovom slučaju izvodi iz odredbi članka 83. stavak 11. Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, kojom se utvrđuje javnost i trajna dostupnost završnih radova.
Podredno treba uzeti u obzir i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o diplomskom radu na diplomskom studiju Politologije Fakulteta političkih znanosti, koji je dostupan na internetskoj stranici Fakulteta, na poveznici https://www.fpzg.unizg.hr/_download/repository/Pravilnik_o_izmjenama_i_dopunama_Pravilnika_o_dipl.radu_na_dipl.studiju_Politologije.pdf, u čijem je članku 4. propisano kako se članak 8. mijenja i glasi: „Diplomski rad predaje se u četiri uvezana primjerka od kojih se tri dostavljaju članovima povjerenstva (osobno ili na porti fakulteta) a jedan studentskoj referadi za arhivu fakulteta. Rad se predaje i u elektroničkom obliku za objavu u digitalnom arhivu knjižnice Fakulteta političkih znanosti. Rad se dostavlja članovima povjerenstva i u referadu najmanje 7 punih radnih dana prije obrane diplomskog rada.“
Propisivanje dostupnosti završnih radova sveučilišta i fakulteta dodatno stavlja naglasak na činjenicu da se podatak o nazivu diplomskog rada ne može podvesti pod zaštićene osobne podatke fizičke osobe, budući da diplomiranje na javnoj ustanovi izlazi izvan privatne sfere pojedinca, barem u onom dijelu koji se odnosi na diplomu kojom javna ustanova daje određeni legitimitet stjecanja određenog akademskog naziva ili stupnja, kao i u činjenici da su se poštovala pravila i procedure prilikom izrade i obrane diplomskog rada, izbora teme, prijave mentora te samog sadržaja i obveznih dijelova diplomskog rada.
Slijedom navedenog, javna dostupnost podatka o nazivu diplomskog rada podrazumijeva i dostupnost informacije o imenu i prezimenu mentora, kao i o informaciji o nazivu studija.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točkama 2. i 4. izreke ovog rješenja.
U odnosu na informaciju o godini u kojoj je Milan Bandić upisao studij, u žalbenom postupku je utvrđeno kako predmetna informacija predstavlja osobni podatak za koji ne postoji pravni temelj iz članka 6. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka za legitimnost njezine obrade.
Fakultet političkih znanosti je u tom smislu provedbom testa razmjernosti i javnog interesa utvrdio da zaštita osobnih podataka fizičke osobe preteže nad javnim interesom omogućavanja pristupa traženim informacijama, odnosno primjenjujući terminologiju Opće uredbe o zaštiti podataka – nije ispunjen uvjet iz članka 6. stavka 1. Uredbe da bi obrada osobnih podataka bila zakonita.
Drugostupanjsko tijelo je stajališta kako je Fakultet političkih znanosti u tom dijelu ispravno proveo test razmjernosti i javnog interesa te kako je iz njega izveo pravilan zaključak da zaštita osobnih podataka treba prevladati nad interesom dobivanja informacije.
Naime, kada govorimo o javnom interesu pri provedbi testa razmjernosti i javnog interesa, odnosno ako ga promatramo kao javni interes za objavom konkretne informacije, onda načelno možemo reći da navedeni interes postoji u slučajevima koji se odnose na pitanja zaštite okoliša, ugrožavanja javnog zdravlja, prijetnji obrani i javnoj sigurnosti, potrošnje proračunskih sredstava, zakonitosti rada tijela javne vlasti, odgovornog donošenja političkih odluka i upravljanja javnom imovinom, kršenja ljudskih prava te mogućih slučajeva političke korupcije.
Bez obzira što je, po riječima žalitelja, Milan Bandić nedvojbeno osoba za koju postoji veliki interes javnosti, pitanje kada je Milan Bandić upisao studij nije u ovom slučaju informacija od javnog interesa.
Naime, gradonačelnik Grada Zagreba uopće ne mora imati završen fakultet da bi obavljao funkciju gradonačelnika – s obzirom da je izabran od strane građana – već je jedini uvjet njegovog izbora, odnosno kandidiranja, propisan odredbom članka 3. stavka 2. Zakona o lokalnim izborima („Narodne novine“, broj 144/12, 121/16), kojim je propisano kako za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika ima pravo biti biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode.
U tom su kontekstu informacije o godini upisa studija Milana Bandića izjednačene s informacijama o godini upisa studija za bilo kojeg drugog studenta Fakulteta političkih znanosti, drugim riječima zaštićene su Općom uredbom o zaštiti podataka, a Zakon o pravu na pristup informacijama ne bi mogao biti pravni temelj njihovog dobivanja.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je u tom dijelu zahtjeva prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u tom dijelu žalbe ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točki 3. izreke ovog rješenja.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan