KLASA: UP/II-008-07/19-01/327

URBROJ: 401-01/10-19-1

Zagreb, 10. svibnja 2019. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Zagrebačkog holdinga d.o.o., KLASA: ZGH-04-18-27, UR BROJ: 01-10-03/10-19-04 od 24. siječnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Zagrebačkog holdinga d.d., KLASA: ZGH-04-18-27, UR BROJ: 01-10-03/10-19-04 od 24. siječnja 2019. godine.

2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je tražio sken svih odluka/rješenja/obrazloženja o odabiru te razrješenju ......... za članicu Uprave Zagrebačkog holdinga d.o.o. 2014. i 2015. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje pitanje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu i to zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je tijelo javne vlasti pogrešno odbilo njegov zahtjev pozivajući se na zaštitu osobnih podataka. Navodi da je prvostupanjsko tijelo javna tvrtka koja se bavi djelatnošću od javnog interesa, zbog čega postoji javni interes za traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25. listopada 2018. godine od prvostupanjskog tijela tražio sken svih odluka/rješenja/obrazloženja o odabiru te razrješenju ......... za članicu Uprave Zagrebačkog holdinga 2014. i 2015. godine.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje pitanje zaštite osobnih podataka.

Člankom 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da u konkretnom slučaju preteže potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.

Navedeni stav prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Naime, činjenica da se radi o osobnom podatku ne znači da je isti automatski zaštićen.

Osim toga, prvostupanjsko tijelo uopće ne navodi o kojim bi se to zaštićenim osobnim podacima radilo, a niti ispituje mogućnost primjene odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Također, iako prvostupanjsko tijelu u osporenom rješenju navodi da je proveden test razmjernosti i javnog interesa, iz osporenog rješenja nije vidljivo da je prvostupanjsko tijelo stvarno analiziralo razloge za i protiv omogućavanja pristupa informacijama, a što je svrha testa razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 5. stavku 1. točki 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Posebno se ističe da su tijela javne vlasti sukladno članku 10. stavku 1. točki 10. Zakona o pravu na pristup informacijama dužna proaktivno objavljivati, između ostalog, i obavijesti o ishodu natječajnog postupka, a u konkretnom slučaju žalitelj traži odluku o odabiru kanidatkinje na javnom natječaju.

Osim toga, podaci kao što su radno mjesto i stručna sprema, prema ustaljenoj upravnosudskoj praksi i praksi Povjerenika za informiranje, kad se navedeni podaci traže vezano za rad zaposlenika tijela javne vlasti, ne predstavljaju zaštićene osobne podatke.

S obzirom da žalitelj traži i odluku o razrješenju člana uprave prvostupanjskog tijela, ističe se da je u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: UsII-151/18 od 11. srpnja 2018. godine zauzeto stajalište da su i informacije o prestanku radnog odnosa zaposlenika tijela javne vlasti informacije od javnog značaja.

Također se ističe da je Povjerenik za informiranje dopisom, KLASA: 008-04/19-01/92, URBROJ: 401-01/10-19-2 od 19. veljače 2019. godine od prvostupanjskog tijela zatraži da mu dostavi na uvid informacije koje su predmet postupka, međutim prvostupanjsko tijelo nije postupilo po navedenom traženju Povjerenika za informiranje, čime je postupilo protivno odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom svega navedenog, a zbog pogrešne primjene gore citiranih odredbu Zakona o pravu na pristup informacijama, valjalo je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja. 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan