KLASA: UP/II-008-07/18-01/901
URBROJ: 401-01/05-19-2
Zagreb, 13. svibnja 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/18-002/465, URBROJ: 251-02-02/015-18-7 od 10. prosinca 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Zagreba, KLASA: 008-02/18-002/465, URBROJ: 251-02-02/015-18-7 od 10. prosinca 2018. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup imenu i prezimenu najmoprimca i imenu i prezimenu ranijeg stanara – zaštićenog najmoprimca koji se nalaze na Ugovoru o najmu stana na neodređeno vrijeme sa zaštićenom najamninom, KLASA: 370-01/2006-01/3912, URBROJ: 251-14-21/204-08-6, sklopljenog između ......... i Grada Zagreba.
3. Odbija se žalba ......... u dijelu koji se odnosi na informaciju o vlastoručnom potpisu najmoprimca.
4. Nalaže se Gradu Zagrebu da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ......... pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grada Zagreba djelomično je odbijen zahtjev za dopunom ili ispravkom informacije ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 16. studenog 2018. godine, kojim je zatražen ugovor o najmu stana na adresi ........., sklopljen između Grada Zagreba i ......... Zahtjev je odbijen u dijelu koji odnosi na informaciju o imenu i prezimenu najmoprimca, imenu i prezimenu ranijeg stanara – zaštićenog najmoprimca te na informaciju o vlastoručnom potpisu najmoprimca. Predmetni zahtjev odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene zakona. Smatra kako postoji veliki i opravdani javni interes za djelovanjem ......... koji je skupštinar u Skupštini Grada Zagreba te član uprave javne tvrtke Narodne novine. Naglašava kako su neopravdano djelomično izbrisani podaci s ugovora, iako je već na stranici Grada Zagreba jasno da je nositelj ugovora ......... Predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za dopunom ili ispravkom informacije od 16. studenog 2018. godine zatražio od Grada Zagreba Ugovor o najmu/raspolaganju stana na adresi ........., Zagreb, sklopljenog između Grada Zagreba i .........
Grad Zagreb je povodom predmetnog zahtjeva dopisom, KLASA: 008-02/18-002/465, URBROJ: 251-02-21/005-18-4 od 19. studenog 2018. godine, omogućio žalitelju presliku zatražene informacije, uz prekrivanje zaštićenih osobnih podataka. U tom je dijelu Grad Zagreb donio odbijajuće rješenje, na koje je žalitelj izjavio žalbu Povjereniku za informiranje.
U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnom se navodi kako je prilikom provođenja testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno kako u konkretnom slučaju ne prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, vodeći se smjernicom Opće uredbe o zaštiti podataka.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako Grad Zagreb prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nije u potpunosti utvrdio činjenično stanje, slijedom čega je pogrešno primijenio pravni propis.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona. Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva nije uzelo u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak, a sasvim je razvidno da predmetni Ugovor o najmu stana nije klasificiran stupnjem tajnosti – što bi zatraženi Ugovor trebalo učiniti automatski dostupnim podnositelju zahtjeva za pristup informacijama.
Naime, nedvojbeno je kako ugovor o najmu gradskog stana, koji predstavlja gradsku imovinu, predstavlja raspolaganje javnim sredstvima.
Pravno je i činjenično irelevantna tvrdnja tijela javne vlasti navedena u obrazloženju pobijanog rješenja kako se u ovom slučaju ne radi o dodjeli stana već o utvrđivanju pravnog položaja zaštićenog najmoprimca, budući da su zatraženim Ugovorom o najmu stana regulirani uvjeti korištenja gradske imovine.
Sve navedeno se može primijeniti i na podatak o imenu i prezimenu, koji se u periodu prije trenutnog najmoprimca nalazio, odnosno koji je raspolagao gradskim stanom.
Slijedom navedenog, iako ime i prezime fizičke osobe najmoprimca, kao i ime i prezime ranijeg stanara – zaštićenog najmoprimca predstavlja osobni podatak, to ne znači da takav podatak u svakom slučaju predstavlja i zaštićeni osobni podatak, a to pogotovo ne znači u slučaju kada fizička osoba sklapa ugovor sa tijelom javne vlasti kojim se reguliraju uvjeti korištenja gradskog stana.
Dodatno treba naglasiti kako je pravno neispravno prekrivati ime i prezime najmoprimca, kada je njegovo ime i prezime - uz adresu i površinu stana te činjenicu da je ......... zaštićeni najmoprimac - javno objavljeno na internetskim stranicama Grada Zagreba, na poveznici
Osim toga, Grad Zagreb prilikom navođenja Opće uredbe o zaštiti podataka kao pravne osnove uskrate zatražene informacije, nije naveo odredbe koje bi predstavljale pravni temelj za obradu osobnih podataka.
Člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona - osiguravajući automatsku dostupnost zatražene informacije i bez provedbe navedenog testa kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje nije utvrdio razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u dijelu koji se odnosi na ime i prezime sadašnjeg i bivšeg najmoprimca, jer zatražena informacija ne može biti uskraćena kao zaštićeni osobni podatak sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točkama 2. i 4. izreke ovog rješenja.
U odnosu na informaciju o vlastoručnom potpisu najmoprimca, u žalbenom postupku je utvrđeno kako predmetna informacija predstavlja osobni podatak za koji ne postoji pravni temelj iz članka 6. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka za legitimnost njezine obrade.
Grad Zagreb je u tom smislu provedbom testa razmjernosti i javnog interesa utvrdio da zaštita osobnih podataka fizičke osobe preteže nad javnim interesom omogućavanja pristupa traženim informacijama, odnosno primjenjujući terminologiju Opće uredbe o zaštiti podataka – nije ispunjen uvjet iz članka 6. stavka 1. Uredbe da bi obrada osobnih podataka bila zakonita.
Drugostupanjsko tijelo je stajališta kako je Grad Zagreb u tom dijelu ispravno proveo test razmjernosti i javnog interesa te kako je iz njega izveo pravilan zaključak da zaštita osobnih podataka treba prevladati nad interesom dobivanja informacije.
Naime, kada govorimo o javnom interesu pri provedbi testa razmjernosti i javnog interesa, odnosno ako ga promatramo kao javni interes za objavom konkretne informacije, onda načelno možemo reći da navedeni interes postoji u slučajevima koji se odnose na pitanja zaštite okoliša, ugrožavanja javnog zdravlja, prijetnji obrani i javnoj sigurnosti, potrošnje proračunskih sredstava, zakonitosti rada tijela javne vlasti, odgovornog donošenja političkih odluka i upravljanja javnom imovinom, kršenja ljudskih prava te mogućih slučajeva političke korupcije.
U tom smislu je već ranije utvrđeno da je podatak i imenu i prezimenu najmoprimca (bez obzira radi li se o sadašnjem ili bivšem) gradskog stana informacija koja je od velikog javnog interesa, dok sa stajališta zaštite osobnih podataka, vlastoručni potpisi fizičkih osoba ne predstavljaju informaciju od javnog interesa, odnosno predstavljaju zaštićene osobne podatke, budući da u prekomjernom opsegu identificiraju fizičke osobe.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je u tom dijelu zahtjeva prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u tom dijelu žalbe ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točki 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan