KLASA: UP/II-008-07/18-01/627
URBROJ: 401-01/04-19-21
Zagreb, 29. travnja 2019. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Starigrada-Paklenice, ........., izjavljene protiv rješenja Sveučilišta u Zadru KLASA: 053-01-18-01-13, URBROJ: 314-18-04 od 9. listopada 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Sveučilišta u Zadru KLASA: 053-01-18-01-13, URBROJ: 314-18-04 od 9. listopada 2018. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pristup Uvjerenju o nekažnjavanju ........., Broj: Kr-II 2492/2012 od 4. svibnja 2012. godine, na način da se na Uvjerenju prekrije: ime i prezime roditelja, djevojačko prezime majke, datum rođenja, mjesto rođenja, narodnost, državljanstvo, zanimanje, stalno prebivalište, broj osobne iskaznice, tijelo koje je izdalo osobnu iskaznicu, podatak od kada je prijavljen na gornjoj adresi, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Odbacuje se zahtjev za pristup informacijama ......... u dijelu kojim je zatraženo uvjerenje o nekažnjavanju za drugo zaposlenje ......... 17. studenoga 2014. godine.
4. Nalaže se Sveučilištu u Zadru da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Sveučilišta u Zadru KLASA: 053-01-18-01-13, URBROJ: 314-18-04 od 9. listopada 2018. godine odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je zatražio dostavu preslike uvjerenja o nekažnjavanju ......... za prvo zaposlenje 1. rujna 2012. godine i za drugo 17. studenoga 2014. godine. Zahtjev žalitelja odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je tražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako prema odredbama Zakona o državnim službenicima, kandidati moraju priložiti uvjerenje o nekažnjavanju to jest uvjerenje da se vodi ili ne vodi kazneni postupak protiv kandidata. Nadalje navodi kako se protiv ......... vodi kazneni postupak, ali po članku objavljenom na portalu Mega-media, imenovani ne mora priložiti uvjerenje u ime presumpcije nevinosti. Žalitelj ističe kako se u pobijanom rješenju od 9. listopada 2018. godine navodi da sudski postupak još traje i da je ......... nepravomoćno suđen na Županijskom sudu u Zadru, te da je upućena žalba na Vrhovni sud Republike Hrvatske koji je ukinuo presudu Županijskog suda i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na novo suđenje. Nadalje ističe kako mu ovaj slučaj služi da dokaže da za ......... vrijedi pravo na presumpciju nevinosti, a za njega običnog građanina ne vrijedi. Također ističe kako se ne radi o nikakvom osobnom sukobu s ......... Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 12. rujna 2018. godine, putem elektroničke pošte, zatražio od Sveučilišta u Zadru sljedeće: „Želim dobiti putem elektroničke pošte Uvjerenje o nekažnjavanju - to jest uvjerenje DA li se vodi ili NE vodi kazneni postupak protiv Doktora ........., DA li je donesena pravomoćna ili nepravomoćna presuda protiv gospodina ......... kada je bio kandidat na radno mjesto 1. rujna 2012. godine i kada je izabran za docenta 17. studenoga 2014. godine. Zbog svih tih razloga želim da mi dostavite što brže na dolje navedenu adresu kopiju uvjerenja o nekažnjavanju gospodina .........: za prvo zaposlenje 1. rujna 2012. i za drugo 17. studenog 2014.“ Nadalje je utvrđeno da je Sveučilište u Zadru donijelo rješenje KLASA: 053-01-18-01-13, URBROJ: 314-18-04 od 9. listopada 2018. godine, kojim je odbilo zahtjev žalitelja za dostavu „kopije uvjerenja o nekažnjavanju gospodina .........: za prvo zaposlenje 1. rujna 2012. i za drugo 17. studenog 2014.“, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je tražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se kako se zatražena informacija nalazi u službenim evidencijama budući je ......... zaposlenik Sveučilišta. Nadalje se navodi kako uvjerenje o nekažnjavanju kao dokument sadrži više osobnih podataka koji su definirani Općom uredbom o zaštiti podataka, te je Sveučilište kao voditelj obrade tih podataka obvezno provoditi mjere zaštite osobnih podatka sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka zakonskim i regulatornim obvezama. Također se navodi kako je u članku 5. b) Opće uredbe o zaštiti podataka propisano da osobni podaci moraju biti prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama, a uvjerenja o nekažnjavanju Sveučilište kao voditelj obrade je prikupilo u svrhu zasnivanja radnog odnosa sa ........., te bi otkrivanje sadržaja tih uvjerenja trećoj strani predstavljalo povredu osobnih podataka odnosno nezakonito ustupanje navedenih podataka trećoj strani, jer se ne radi o dozvoljenim odstupanjima vezano za obradu u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe. Sveučilište u Zadru u pobijanom rješenju ističe kako bi ustupanje podataka žalitelju povlačilo odgovornost voditelja obrade za štetu prouzročenu obradom suprotno načelima Opće uredbe o zaštiti podataka. Nadalje ističe kako žalitelj argumentira svoj zahtjev za dostavom uvjerenja o nekažnjavanju za ......... medijskim objavama iz 2014. i 2015. godine, koje se odnose se na izricanje uvjetne kazne ......... pred Županijskim sudom u Zadru zbog kaznenog djela zloupotrebe položaja i ovlasti, a osim toga žalitelj u svom zahtjevu opisuje nekoliko situacija iz prošlosti iz kojih je jasno da se radi o osobnom sukobu s ......... Također ističe kako interes javnosti za konkretnim podatkom bi eventualno postojao da je ......... u vrijeme zapošljavanja bio pravomoćno osuđen za spomenuto kazneno djelom, međutim, imenovano Povjerenstvo za provođenje testa razmjernosti i javnog interesa Sveučilišta u Zadru u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) ima saznanje da sudski postupak još uvijek traje, a zbog presumpcije nevinosti, dok god se isti pravomoćno ne okonča, interes javnosti, osim donekle u domeni radoznalosti, nije u potpunosti opravdan. Iz obrazloženja pobijanog rješenja razvidno je da je Povjerenstvo zaključilo da je prevaga na strani zaštite osobnih podataka, da javni interes u konkretnom slučaju predstavlja osobni interes žalitelja, te da uskrata informacije u ovom slučaju ne nanosi štetu široj društvenoj zajednici.
Iz spisa predmeta je također utvrđeno da je Sveučilište u Zadru donijelo rješenje o ispravku pogreške u osporenom rješenju KLASA: 053-01-18-01-13, URBROJ: 2198-1-79-68-18-06 od 26. listopada 2018. godine, kojim je ispravljena pogrešno napisana „KLASA i URBROJ” na način da ista glasi „KLASA: 053-01/18-01/13, URBROJ: 2198-1-79-68-18-05” te „UPUTA O PRAVNOM LIJEKU”, na način da ista glasi „Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka rješenja Povjereniku za informiranje, 10 000 Zagreb, Jurišićeva 19”.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.
U članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana su ograničenja pristupa informacijama. Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) u članku 38. stavku 4. jamči se svakome pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Pri tome ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu i propisana zakonom. Iz Ustava Republike Hrvatske i Zakona o pravu na pristup informacijama je vidljivo da uskrata informacija treba biti izuzetak, a zakonska ograničenja podložna testu razmjernosti i javnom interesu.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je „test razmjernosti i javnog interesa“ procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. Nadalje stavkom 3. istog članka Zakona propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.
Iz zakonske definicije testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljeno je uvjerenje Općinskog suda u Zadru Broj: Kr-II 2492/2012 od 4. svibnja 2012. godine. Uvidom u dostavljeno uvjerenje utvrđeno je da isto sadrži osobne podatke.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Vezano za zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen. U žalbenom postupku razmotreno da li je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup zatraženoj informaciji uz zaštitu određenih osobnih podataka.
U odnosu na osobne podatke kao što su ime i prezime roditelja, djevojačko prezime majke, datum rođenja, mjesto rođenja, narodnost, državljanstvo, zanimanje, stalno prebivalište, broj osobne iskaznice, tijelo koje je izdalo osobnu iskaznicu, podatak od kada je prijavljen na gornjoj adresi utvrđeno je bi u tom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes i da je navedene podatke potrebno zaštititi, a kako je to navedeno u točki 2. izreke rješenja.
Vezano za podatke koji se zaštićuju, ističe se kako iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave u odnosu na taj dio zatraženih informacija, niti se iste odnose na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
U odnosu na ime i prezime osobe za koju je izdano uvjerenje, svrhu za koju je uvjerenje izdano te podatak je li ili nije podignuta optužnica koje je stala na pravnu snagu i je li ili nije izrečena nepravomoćna osuđujuća presuda za kaznena djela za koja je predviđena novčana kazna ili zatvor, utvrđeno je da se isti u konkretnom slučaju ne štite. Naime, ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno je kako davanjem navedenih osobnih podataka koji su vezani uz zaposlenje osobe u tijelu javne vlasti ne dolazi do kršenja odredbi kojim je uređena zaštita osobnih podataka. Takva vrsta podataka bi radi transparentnog rada i zapošljavanja u tijelu javne vlasti trebala biti dostupna svim građanima.
Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točkama 1., 2. i 4. izreke ovog rješenja.
Iz spisa predmeta proizlazi kako je žalitelj tražio i uvjerenje o nekažnjavanju ......... za drugo zaposlenje 17. studenoga 2014. godine. U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je preslik natječaja KLASA: 112-01/13-01/05, URBROJ:2198-1-79-10/13-47 od 17. prosinca 2013. godine, objavljen u „Narodnim novinama“, broj 155/2013, na koji se .........prijavio za drugo zaposlenje u 2014. godini, a iz kojeg je vidljivo da potvrdu o nekažnjavanju nije bilo potrebno priložiti prijavi na natječaj.
Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
S obzirom da Sveučilište u Zadru ne posjeduje uvjerenje o nekažnjavanju ......... za drugo zaposlenje 17. studenoga 2014. godine, zahtjev žalitelja u tom dijelu trebalo je odbaciti. Stoga je odlučeno kao u točki 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan