KLASA: UP/II-008-07/15-01/193

URBROJ: 401-01/04-16-20

Zagreb, 28. lipnja 2016.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), postupajući po presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: UsII-7/16-5 od 16. ožujka 2016. godine, a povodom žalbe ………, slobodnog novinara iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske Broj: I-9/2015 od 30. ožujka 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske Broj: I-9/2015 od 30. ožujka 2015. godine.

2. Odobrava se ………, slobodnom novinaru, dostava preslika dokumenata koji sadrže podatke o svim ranijim zaposlenjima (poslodavcima), nazivima radnih mjesta i trajanjima tih zaposlenja za bivšu djelatnicu Ustavnog suda Republike Hrvatske ……… (ranije ………) u razdoblju od završetka fakulteta do zasnivanja radnog odnosa u Ustavnom sudu Republike Hrvatske i to:

- preslika stranica 3., 7., 8., 9. i 10. Radne knjižice ………,

- preslika Potvrde Općinskog suda u Zagrebu od 16. svibnja 2003, Mat. 1477,

- preslika Certificate, Council of Europe, European court of human rights, Strasbourg 14 May 2003, te preslika ovjerenog prijevoda s engleskog Potvrde Vijeća Europe, Europskog suda za ljudska prava od 14. svibnja 2003. godine.

3. Djelomično se odobrava ………, slobodnom novinaru, dostava preslika dokumenata koji sadrže podatke o svim ranijim zaposlenjima (poslodavcima), nazivima radnih mjesta i trajanjima tih zaposlenja za bivšu djelatnicu Ustavnog suda Republike Hrvatske ……… (ranije ………) u razdoblju od završetka fakulteta do zasnivanja radnog odnosa u Ustavnom sudu Republike Hrvatske i to:

- preslika stranice 1. Radne knjižice ……… na način da se na istoj prekrije podatak u rubrici matični broj građana,

- preslika stranice 2. Radne knjižice ……… na način da se na istoj prekriju podaci u rubrikama ime oca (majke), prezime prije zaključenja braka, dan, mjesec i godina rođenja, mjesto rođenja, općina, Socijalistička republika,  potpis radnika

- preslike Uvjerenja Ministarstva unutarnjih poslova, policijske uprave zagrebačke, sektora pravnih, financijskih i tehničkih poslova, Odjela pravnih i kadrovskih poslova Broj: 511-19-18/2-14-336/03. od 16. svibnja 2003. godine na način da se na istom prekrije ime oca, datum i mjesto rođenja ………,

- preslike Potvrde Ministarstva unutarnjih poslova Broj: 511-01-53-36229/1-03.I.M. od 21. svibnja 2003. godine na način da se na istoj prekrije ime oca, datum i mjesto rođenja ………,

- preslike Potvrde Prekršajnog suda u Zagrebu Broj: SU-9/03-25 od 19. svibnja 2003. na način da se na istoj prekrije adresa stanovanja ………

4. Nalaže se Ustavnom sudu Republike Hrvatske da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ………, slobodnog novinara (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje osporava u cijelosti zbog pogrešne primjene zakona. Nadalje navodi da se nisu stekli uvjeti za primjenu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama zbog toga jer nisu ni traženi podaci koji bi bili zaštićeni kao osobni podaci. Žalitelj ističe kako podaci iz životopisa koji su priloženi kod javnog natječaja za javne poslove (dužnosnička mjesta u sudstvu) ne mogu biti zaštićeni podaci, te da podaci o ranijem zaposlenju, o ranijim poslodavcima, kao i trajanje tih zaposlenja, predstavljaju uvjet za kandidiranje na javnom natječaju. Predlaže da se žalba uvaži.

Rješenjem Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/15-01/193, URBROJ: 401-01/04-15-05 od 16. prosinca 2015. godine, poništeno je rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske Broj: I-9/2015 od 30. ožujka 2015. godine i odobren odnosno djelomično odobren žalitelju pristup zatraženim informacijama: dostava preslika dokumenata koji sadrže podatke o svim ranijim zaposlenjima (poslodavcima), nazivima radnih mjesta i trajanjima tih zaposlenja za bivšu djelatnicu Ustavnog suda Republike Hrvatske ……… u razdoblju  od završetka fakulteta do zasnivanja radnog odnosa u Ustavnom sudu Republike Hrvatske kako je to određeno u točkama 2. i 3. izreke rješenja.

Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: UsII-7/16-5 od 16. ožujka 2016. godine tužbeni zahtjev Ustavnog suda Republike Hrvatske je usvojen, te je  poništeno rješenje Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/15-01/193, URBROJ: 401-01/04-15-05 od 16. prosinca 2015. godine i predmet vraćen na ponovni postupak.

U obrazloženju presude Visoki upravni sud Republike Hrvatske u bitnom navodi da je Ustavni sud nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa i sukladno mišljenju Agencije za zaštitu osobnih podataka od 26. ožujka 2015. godine da je osobne podatke bivše zaposlenice potrebno zaštititi iz razloga jer se radi o bivšoj zaposlenici, a podaci koji se traže odnose se na njezino zaposlenje prije nego što je radila kod Ustavnog suda Republike Hrvatske. Visoki upravni sud Republike Hrvatske nadalje navodi kako navedene činjenice Povjerenica za informiranje nije uzela u obzir, a niti je obrazložila zašto one nisu od značaja za odlučivanje u predmetnoj stvari odnosno nije obrazložila od kakvog je utjecaja činjenica da se radi o podacima koje je Ustavni sud Republike Hrvatske kao tijelo javne vlasti pribavio isključivo u svrhu prijma u službu te da se radi o podacima koji se u druge svrhe ne mogu koristiti, a što i izričito stoji u pojedinim dokumentima. Također navodi kako Povjerenica za informiranje uopće ne obrazlaže zašto žalitelju dopušta uvid u te podatke, a niti obrazlaže je li se uopće radi o podacima za koje prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene podatke i u čemu se taj interes sastoji. Visoki upravni sud Republike Hrvatske zaključuje kako sukladno navedenom obrazloženje rješenja Povjerenice za informiranje nije u skladu sa stavkom 5. članka 98. Zakona o općem upravnom postupku prema kojem  obrazloženje mora sadržavati i razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva  stranke te  razloge donošenja  zaključka u  tijeku  postupka. Također Visoki upravni sud Republike Hrvatske zaključuje s obzirom da se radi o bivšoj djelatnici Ustavnog suda Republike Hrvatske, a traže se podaci koji se odnose na  njeno zaposlenje  prije nego je radila kod Ustavnog suda Republike Hrvatske i koje je Ustavni sud Republike Hrvatske  pribavio u svrhu vezanu za radni odnos, kako je Povjerenica za informiranje trebala obrazložiti je li Ustavni sud Republike Hrvatske u konkretnom slučaju vlasnik informacije iz članka 3. točke 8. Zakona o pravu na pristup informacijama ili su to tijela u okviru čijeg djelovanja su informacije nastale te shodno tome  je li bio i u obvezi dati traženu informaciju i ovisno o tome ocijeniti prevladava li javni interes u odnosu na traženu informaciju.

Zakon o pravu na pristup informacijama pojam vlasnika informacije vezuje uz klasificirane informacije, te je u tom slučaju bitno tko je vlasnik informacije.  Osim navedenog Zakon o pravu na pristup informacijama vlasnika spominje i kod povrede prava intelektualnog vlasništva gdje se navodi da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika (članak 15. stavak 3. točka 3.).  Dakle, ukoliko se ne radi o klasificiranim informacijama, a niti o pravu intelektualnog vlasništva u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama nije bitno tko je vlasnik informacije već da li tijelo javne vlasti posjeduje ili ne posjeduje tražene informacije.

Člankom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je cilj ovog Zakona omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog  prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i  javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 18. ožujka 2015. godine zatražio od Ustavnog suda Republike Hrvatske, kao tijela javne vlasti, da mu se dostave preslike dokumenata koji sadrže podatke o svim ranijim zaposlenjima (poslodavcima), nazivima radnih mjesta i trajanjima tih zaposlenja za bivšu djelatnicu Ustavnog suda Republike Hrvatske ……… (ranije ………) u razdoblju od završetka fakulteta do zasnivanja radnog odnosa u Ustavnom sudu Republike Hrvatske. U zahtjevu je žalitelj ujedno napomenuo da se njegov zahtjev razlikuje od prethodnog jer se u ovom zahtjevu traže podaci iz evidencija koje je Ustavni sud Republike Hrvatske dužan po zakonu čuvati, dok se u prijašnjem zahtjevu kojeg su odbacili tražio životopis. Nadalje je utvrđeno da je Ustavni sud Republike Hrvatske donio rješenje Broj: I-9/2015 od 30. ožujka 2015. godine kojim je odbio zahtjev žalitelja jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Iz spisa predmeta razvidno je da je Ustavni sud Republike Hrvatske proveo test  razmjernosti i javnog interesa i da je prilikom provođenja navedenog testa zatražio mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka. Nadalje je razvidno da je Agencija za zaštitu osobnih podataka dala mišljenje KLASA: 004-02/15-01/141, URBROJ: 567-02/10-15-02 od 26. ožujka 2015. godine u kojem je u bitnome navela kako smatra da podnositelj zahtjeva nema pravni temelj i zakonitu svrhu za dobivanje traženih podataka te se ti podaci smatraju zaštićenim sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka. Na temelju provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, a sukladno mišljenju Agencije za zaštitu osobnih podataka Ustavni sud Republike Hrvatske donio je odluku o odbijanu žaliteljevog zahtjeva.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12., pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Povjerenica za informiranje je uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrdila da ista sadrži osobne podatke. Ujedno je u žalbenom postupku razmotrila da li je moguć djelomičan pristup zatraženim informacijama, te je utvrđeno da je moguće žalitelju odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama. 

U obrazloženju pobijanog rješenja Ustavni sud Republike Hrvatske navodi da je osobne podatke bivše zaposlenice potrebno zaštititi iz razloga što se radi o bivšoj zaposlenici, a podaci koji se traže odnose se na njezino zaposlenje prije nego je radila u  Ustavnom sudu, te da je Ustavni sud imao pravo obrađivati podatke kao voditelj zbirke  osobnih podataka samo u vrijeme dok je imenovana bila zaposlenica Ustavnog suda u opsegu koji je bio nužan za ostvarenje zakonom utvrđene svrhe vezane uz radni odnos te za dostavu podataka koji se odnose na ostala  zaposlenja izvan Ustavnog suda ne vidi pravni temelj i zakonitu svrhu.

Zakon o pravu na pristup informacijama odnosi se na sve informacije koje tijelo javne vlasti posjeduje bez obzira kada su iste nastale. Budući da informacije koje je  žalitelj tražio postoje kao izrađene i iste se nalaze u posjedu Ustavnog suda Republike Hrvatske, na njih se primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama. Stoga neovisno o činjenici da se radi o bivšoj zaposlenici i da osoba na koju se odnose tražene informacije više nije državni službenik, svatko ima pravo tražiti informacije od tijela javne vlasti i propitkivati javnost i otvorenost rada, djelovanja tijela javne vlasti u bilo kojem trenutku, pa tako i o postupku koji je pravomoćno okončan bilo to prije 10, 20, 30 ili 50 godina. Zakonodavac u članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama nije propisao da će tijela javne vlasti ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, već je propisao da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u tom slučaju. Također je zakonodavac predvidio u članku 15. stavku 5. da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. navedenog članka da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim. Kako tijela javne vlasti ne bi automatizmom onemogućavale pristup informacijama zbog zaštite osobnih podataka zakonodavac je u tu svrhu propisao provođenje testa razmjernosti i javnog interesa prije donošenja same odluke. Osim navedenog potrebno je uzeti u obzir i članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Plaće sudaca, državnih, lokalnih službenika su plaće koje se isplaćuju iz državnog proračuna te svaka osoba (javnost), osobito s aspekta ispravnog trošenja proračunskih sredstava, ima pravo znati ispunjavaju li određene osobe uvjete za svoja radna mjesta ili dužnosti odnosno da li su ih ispunjavali neovisno što je služba kasnije prestala. Otvorenost i javnost djelovanja tijela javne vlasti važan je segment ostvarivanja prava na pristup informacijama, onemogućavanje transparentnosti u radu tijela javne vlasti onemogućava se i navedeno pravo zajamčeno Ustavom.

Vezano za navode da su traženi podaci pribavljeni isključivo u svrhu prijma u službu ističe se kako su primjerice opći uvjeti za prijam u državnu službu, dakle uvjeti koje moraju ispunjavati sve osobe koje se primaju u državnu službu, neovisno o radnom mjestu na koje se primaju i državnom tijelu u koje se primaju odgovarajući stupanj obrazovanja, odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo, zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima, hrvatsko državljanstvo. Posebni uvjeti za prijam u državnu službu mogu biti npr. posebna zdravstvena sposobnost, položen vozački ispit, poznavanje stranog jezika. Takve podatke o osobi koja je izabrana odnosno primljena u državnu službu može bilo kada tražiti bilo koja pravna ili fizička osoba, neovisno o tome da li je služba kasnije prestala ili nije. Kada se takva vrsta informacija ne bi omogućila javnost ne bi bila u mogućnosti preispitivati rad tijela javne vlasti primjerice da li je primljena osoba s odgovarajućim radnim iskustvom, položenim ispitom i slično.

Uvidom primjerice u internetske stranice Vrhovnog suda Republike Hrvatske www.vsrh.hr konkretnije http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=42 razvidno je da se na istima nalaze osobni podaci sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske poput imena i prezimena, datuma i mjesta rođenja, obrazovanja i kvalifikacija, radnog iskustva u pravosuđu, sudjelovanja u pravnim tijelima i društvima. Nadalje uvidom u internetske stranice Ustavnog suda Republike Hrvatske www.usud.hr konkretnije http://www.usud.hr/default.aspx?Show=suci razvidno je da se na istima nalaze životopisi sudaca navedenog suda.

U žalbenom postupku utvrđeno je da ne dolazi do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka ako se dostave osobni podaci kao što su ime i prezime, te državljanstvo bivše djelatnice Ustavnog suda Republike Hrvatske ……… (ranije ………), imena i prezimena potpisnika pojedinih isprava koje su iste potpisale u službenom svojstvu.

Kada se radi o razlozima protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama otkrivanje osobnih podataka. Stoga je potrebno razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom uporabom nečijih osobnih podataka.

U žalbenom postupku utvrđeno je da bi otkrivanjem osobnih podataka kao što su ime oca, datum i mjesto rođenja, jedinstveni matični broj, adresa stanovanja, bračni status, vlastoručni potpis, u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog  rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.