KLASA: UP/II-008-07/18-01/569

URBROJ: 401-01/06-19-14

Zagreb, 18. travnja 2019. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 25. stavka 7. i članka 35. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ........., ........., Dramalj, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, KLASA: 024-01/18-01/4, URBROJ: 2170/01-23-01-18-7 od 26. lipnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, KLASA: 024-01/18-01/4, URBROJ: 2170/01-23-01-18-7 od 26. lipnja 2018. godine, u dijelu u kojem je odlučeno o točki 1. i 2. predmetnog zahtjeva.

2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup:

- diplomi Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskog Fakulteta u Zagrebu Broj: 18114/98 od 13. veljače 1998. godine, na način da se na istoj prekriju datum, mjesto i država rođenja .........;

- Ugovora o radu na određeno vrijeme između Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca i ........., KLASA: 024-02/17-01/4, URBROJ: 2170/01-23-01-17-38 od 28. prosinca 2017. godine, na način da se na istom prekrije osobni identifikacijski broj, adresa i vlastoručni potpis .........; i

- elektroničkog zapisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na način da se na istom prekrije podatak o datumu rođenja, osobnom broju i osobnom identifikacijskom broju .........

3. Nalaže se Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca da ........., u roku 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja omogući pristup zatraženim informacijama, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

4. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu, kao neosnovana.

5. Odbacuje se zahtjev ......... u dijelu koji se odnosi na natječajnu dokumentaciju natječaja za radno mjesto voditelja razvoja publike na kojem je zaposlena .........

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca (u daljnjem tekstu: Kazalište) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je u točki 1. zatražio presliku ili scan kompletne natječajne dokumentacije natječaja za radno mjesto voditelja razvoja publike na kojem je zaposlena ........., a u točki 2. informaciju o bruto mjesečnoj plaći ........., temeljem članka 15. stavka 2. točke 4.. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su se u istima tražile informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Navedenim rješenjem je također odbijen zahtjev za pristup informacijama žalitelja kojim je u točki 3. istog tražio informaciju o tome koja je tehnika prikladnija i učinkovitija za razvoj publike, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4., iz razloga što se istim tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv pobijanog rješenja žalitelj je uložio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako isto osporava u cijelosti, jer mu je nezakonito odbijen pristup informacijama o zapošljavanju službenice u tijelu javne vlasti čiji je osnivač Grad Rijeka i koje se financira iz javnih sredstava. Nadalje, navodi kako je predmetnim zahtjevom zatražio isključivo podatke vezane za rad i zapošljavanje koji bi trebali biti dostupni javnosti, pri čemu upućuje na stav Povjerenika za informiranje u slučaju gdje su se tražile informacije o imenu i prezimenu zaposlenih u tijelima javne vlasti, pa se po njegovom mišljenju isto treba primijeniti i u pogledu njihovih zapošljavanja i primitaka vezanih za rad. Također, žalitelj iznosi svoje sumnje u kompetencije zaposlenice Kazališta vezano za koju je tražio informacije u predmetnom zahtjevu te zakonitost njezinog zapošljavanja te navodi kako građani imaju pravo znati je li ista zakonito zaposlena i kolika plaća joj se isplaćuje za njezin rad. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 19. lipnja 2018. godine od Kazališta, kao tijela javne vlasti, zatražio sljedeće: 1. presliku ili scan kompletne natječajne dokumentacije natječaja za radno mjesto voditelja razvoja publike na kojem je zaposlena ........., 2. informaciju o bruto plaći ......... i 3. informaciju o tome koja je tehnika prikladnija i učinkovitija za razvoj publike - dizanje ruku ili nogu? Također, je utvrđeno da je Kazalište po predmetnom zahtjevu donijelo pobijano rješenje KLASA: 024-01/18-01/4, URBROJ: 2170/01-23-01-18-7 od 26. lipnja 2018. godine, kojim je isti odbijen temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su se u istima tražile informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka te temeljem članka 23. stavka 5. točke 4., iz razloga što se istim tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U obrazloženju pobijanog rješenja je u bitnome navedeno kako je predmetni zahtjev žalitelja odbijen jer su se njime tražili zaštićeni osobni podaci za omogućavanje kojih je potrebna privola radnika koju Kazalište ne posjeduje, da su koeficijent složenosti i iznos osnovice za konkretno radno mjesto podaci dostupni javnosti, da se u dijelu traženja pod točkom 3. predmetnog zahtjeva ne radi o informaciji u zakonskom smislu te da žalitelj u svom zahtjevu krši odredbe članka 9. a Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno načelo međusobnog poštovanja i suradnje.

U drugostupanjskom postupku Kazalište je dopisom KLASA: 024-01/18-01/4, URBROJ: 2170/01-23-01-18-11 od 4. rujna 2018. godine kao sastavni dio spisa predmeta dostavilo Povjereniku za informiranje kao predmetne informacije: diplomu ........., Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskog Fakulteta u Zagrebu Broj: 18114/98 od 13. veljače 1998. godine; Ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen između Kazališta i ........., KLASA: 024-02/17-01/4, URBROJ: 2170/01-23-01-17-38 od 28. prosinca 2017. godine; i elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom iskustvu ......... U citiranom dopisu Kazalište se očitovalo kako je ......... zaposlena na radno mjesto Voditeljica poslova i programa razvoja publike sukladno pozivu prema članku 9. Pravilnika o radu Kazališta te stoga ne posjeduju natječajnu dokumentaciju za navedeno zapošljavanje.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Prema odredbi članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti za odbijanje propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 16. stavka 1. propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Iz dokumentacije u spisu predmeta proizlazi da tijelo javne vlasti po predmetnom zahtjevu nije sukladno svojoj zakonskoj obvezi provelo test razmjernosti i javnog interesa, iako je kao razlog ograničenja pristupa informacijama navelo zaštitu osobnih podataka.

Stoga je Povjerenik za informiranje provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama, koje su u žalbenom postupku dostavljene kao predmetne informacije, a također i utvrdio da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Članak 15. stavak 2. točka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje kako tijela javne vlasti mogu uskratiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27.4.2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.

Uvidom u internetsku stranicu Kazališta utvrđeno je da je na istoj dostupna Tabela poslova sistematizacija pročišćeni tekst 2017. godine, na poveznici http://hnk-zajc.hr/wp-content/uploads/2017/07/Tabela-poslova-Sistematizacijapro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni-tekst-2017.pdf, uvidom u koju je utvrđeno da u Službi promidžbe, marketinga, odnosa s javnošću i prodaje postoji sistematizirano radno mjesto Voditelja poslova i programa razvoja publike te; da su njegovi poslovi određeni u Opisu poslova i radnih zadataka; da je kao potrebna stručna sprema za to radno mjesto navedena visoka stručna sprema društvenog ili humanističkog usmjerenja; da je za navedeno radno mjesto potrebno radno iskustvo od 5 godina u srodnim poslovima; da je potrebna informatička pismenost; aktivno znanje engleskog jezika u govoru i pismu i drugog jezika; poznavanje aktualnih svjetskih trendova u području razvoja publike i/ili aktivnog uključivanja zajednice u kazališne procese, stručne radne i organizacijske te kreativne kompetencije u umjetničkom području; a kao posebni zahtjev je navedena razina koja uključuje planiranje, vođenje, odrađivanje i koordiniranje. Iz navedene tabele je također vidljivo da je koeficijent složenosti poslova za navedeno radno mjesto 2.00.

Uvidom u predmetne informacije (diplomu ........., elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o njezinom radnom iskustvu i Ugovor o radu na određeno vrijeme koji je sklopljen između nje i Kazališta) koje su dostavljene u žalbenom postupku, utvrđeno je da iste, između ostalog, sadrže osobne podatke. Međutim, iz istih je također vidljivo i to da li imenovana udovoljava uvjetima koji su u sistematizaciji Kazališta navedeni kao potrebni za obavljanje poslova Voditelja poslova i programa razvoja publike.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženom ugovoru, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava i rada Kazališta kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, sama činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke, ne znači da je navedeni podatak automatski zaštićen.

U odnosu na podatke o datumu, mjestu i državi rođenja, osobnom broju, vlastoručnom potpisu, adresi i osobnom identifikacijskom broju ........., zaključeno je da ne preteže javni interes za omogućavanjem pristupa istima, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa traženom podatku predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo zaštititi navedene podatke. Osim toga, također se ističe da ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Što se tiče podatka o imenu i prezimenu zaposlenice, radnom iskustvu i ostalim podacima iz ugovora o radu, ističe se da isti ne mogu predstavljati zaštićeni osobni podatak, s obzirom da se radi o osobi čiji se rad financira iz javnih sredstava te da su opis poslova radnog mjesta i ostala prava i obveze kazališne radnice navedeni u ugovoru, podaci vezani za radno mjesto u tijelu javne vlasti čiji rad treba biti otvoren i javan. Posebno se ističe da transparentnost takvih podataka pridonosi otvorenosti i javnosti rada tijela javne vlasti, jer javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom ispunjava li neka osoba uvjete za radno mjesto koje se financira iz javnih sredstava. Naime, za određenu informaciju se presumira javni interes ako ista doprinosi ostvarenju temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, odgovornost, zakonitost i odgovorno raspolaganje javnim sredstvima.

Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da je zatražena informacija neposredno vezana za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da takva informacija, temeljem zakonske odredbe, treba biti dostupna javnosti. Međutim, s obzirom da bi davanjem osobnih podataka koji su sadržani u zatraženim informacijama, poput datuma rođenja, osobnog identifikacijskog broja, adrese prebivališta i vlastoručnog potpisa došlo do povrede osobnih podataka, povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes. u drugostupanjskom je postupku utvrđeno kako se žalitelju može odobriti djelomičan pristup informacijama na način kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješeno kao u točki 1., 2., i 3. izreke ovog rješenja.

U pogledu žaliteljevog traženja natječajne dokumentacije za radno mjesto Voditelja razvoja publike u drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako Kazalište ne posjeduje natječajnu dokumentaciju vezanu za zapošljavanje Katarine Mažuran Jurešić, s obzirom da ista nije zaposlena temeljem natječaja nego po pozivu, sukladno članku 9. Pravilnika o radu Kazališta, a kako se prvostupanjsko tijelo u žalbenom postupku očitovalo Povjereniku za informiranje.

Uvidom u internetske stranice Kazališta na kojoj je na poveznici http://hnk-zajc.hr/wp-content/uploads/2017/07/Pravilnik-o-radu-2017.-pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni-.pdf objavljen Pročišćeni tekst Pravilnika o radu, utvrđeno je da je u članku 9. navedenog Pravilnika propisan način zasnivanja radnog odnosa u Kazalištu, kako slijedi: O zasnivanju i prestanku radnog odnosa s radnikom Kazalište je dužno obavijestiti osnivača i radničko vijeće, odnosno sindikalne povjerenike; Kada se ukaže potreba za zasnivanjem radnog odnosa s novim radnikom, Kazalište je dužno ishoditi prethodnu pisanu suglasnost od Grada Rijeke; Nakon dobivene pisane suglasnosti iz stavka 1. ovog članka intendant donosi odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa; Radnici zasnivaju radni odnos po pozivu ili na temelju javnog natječaja; Javni natječaj objavljuje se u dnevnom tisku na čijem području je sjedište Kazališta; Odluku da li će se radni odnos zasnovati po pozivu ili na temelju javnog natječaja u svakom pojedinom slučaju donosi intendant; U objavljenom javnom natječaju obvezno se navode sljedeći podaci: - uvjeti iz Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu kojima radnik mora udovoljavati, - rok za podnošenje prijava koji ne može biti kraći od osam dana, - obvezni uglavak da se na natječaj mogu javiti kandidati oba spola, izuzev u slučaju kada je priroda posla takva da razlika na temelju spola predstavlja stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla pod uvjetom da je svrha koja se time želi postići opravdana, - napomenu da ce kandidati o rezultatima natječaja biti obaviješteni putem web stranica Kazališta; Za kazališne umjetnike obvezno je polaganje audicije prema Pravilniku o audiciji; Odluku o izboru kandidata donosi intendant u roku do 30 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Uzimajući u obzir navedeno u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da je u pogledu žaliteljevog traženja natječajne dokumentacije Kazalište propustilo postupiti sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, prema kojoj je trebalo odbaciti zahtjev žalitelja u tom dijelu, s obzirom da se vezano za predmetni radni odnos nije provodio natječaj nego je zaposlenica ......... zaposlena po pozivu.

Stoga je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao pod točkom 5. izreke ovog rješenja.

U odnosu na traženje žalitelja pod točkom 3. predmetnog zahtjeva gdje je tražio informaciju o tome koja je tehnika prikladnija i učinkovitija za razvoj publike, u drugostupanjskom je postupku zaključeno da je isti zapravo postavio pitanje na koje je jedino moguće dati odgovor te da je stoga prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je u tom dijelu odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što se zatražena informacija ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona.

Naime, sukladno članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, „informacija” je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo javne vlasti izradilo samo ili u suradnji s nekim drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Prema navedenoj odredbi pristup informaciji znači dobivanje preslike određenog dokumenta, snimke ili nekog drugog zapisa podataka i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da obavlja određene radnje, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, vrši analize, daje tumačenja i slično, a sastavljanje odgovora na žaliteljevo pitanje pod točkom 3. predmetnog zahtjeva značilo bi izrađivanje odnosno stvaranje nove informacije.

Slijedom navedenog u drugostupanjskom postupku je sukladno članku 116. stavku 1. točki 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točki 4. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan