KLASA: UP/II-008-07/18-01/599
URBROJ: 401-01/10-19-2
Zagreb, 01. travnja 2019. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ........., Stancijeta, Novigrad, izjavljene protiv rješenja Grada Novigrada – Cittanova, KLASA: 004-02/18-01/5, URBROJ: 2105/03-04-18-04 od 13. lipnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Novigrada – Cittanova, KLASA: 004-02/18-01/5, URBROJ: 2105/03-04-18-04 od 13. lipnja 2018. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žaliteljica), kojim je tražila dostavu građevinskih dozvola za parcele k.č. br. 3309/2, k.č. br. 3309/11 i k.č. br. 3309/3 k.o. Novigrad, temeljem članka 15. stavka 2. točka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi s člankom 216. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12), s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da žaliteljica nije stranka u postupku izdavanja potvrde glavnog projekta.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je uložila žalbu u kojoj u bitnom ističe da tijela javne vlasti osporavaju njezino pravo na pristup javnim informacijama. Ističe da su sve informacije o njezinu vlasništvu i fazama situacija između nje i institucija javno dostupne i transparentne. Dalje ističe da parcele obuhvaćene njezinim zahtjevom iz razloga što su prvo obuhvaćene, a potom izuzete od procesa izvlaštenja. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 30. svibnja 2018. godine tražila doslovno sljedeće:
1. Molim građevinske dozvole na koje se pravna služba poziva u postupku realizacije UPU-a za parcele 3309/2, 3309/11 i 3309/3.
2. Molim dokumentaciju za parcele 3308/4 (prethodni ili trenutni vlasnik) na osnovu koje je „nestala“ ucrtana cesta i informaciju o trenutnom statusu iste
3. Molim dokumentaciju kada, tko i po kojim propisima i zakonima je izdao građevinsku dozvolu za parcelu koja 1985-1987 nije ispunjavala uvjete građevinske parcele u odnosu na susjedne. Kolika je procentualna izgrađenost dozvoljena u odnosu na površinu iste parcele s obzirom na to da za nju važe drukčiji propisi od općenitih
4. Molim rješenje i skicu o otkupu Grada dijela površine na parceli 3309/4 i susjednu istog vlasnika ukoliko se odnosi i na dio te parcele. Koju površinu, u kojem dijelu dvorišta i pod kojim uvjetima je sklopljen „sporazum za proširenje ceste i infrastrukturu između vlasnika i Grada?
5. Molim dokumentaciju i informaciju još kada i po kojim propisima je izdana građevinska dozvola za parcele 3304/2 i 3305 ako ni u jednoj karti ili zapisu u z.k. ne postoji ucrtan pristup po bilo kojem osnovu? Sve navedene parcele su u katastarskoj općini Novigrad i z.k. Buje, za područje Stancijeta
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Uvodno se ističe da je u odnosu na točke 2. do 5. zahtjeva za pristup informacijama žaliteljici dostavljen odgovor prvostupanjskog tijela, KLASA: 004-02/18-015, URBROJ: 2105/03-04-18-05 od 13. lipnja 2018. godine, pa su predmet žalbenog postupka informacije navedene u točki 1. zahtjeva za pristup informacijama.
Člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se odredbe Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonom utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.
Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih za ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz navedene definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa – interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije.
Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo odbija zahtjev žaliteljice iz razloga što ista nije stranka u postupku u smislu članka 216. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.
S obzirom da se predmetne informacije odnose na razdoblje važenja Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12), potrebno je navesti relevantne odredbe navedenog Zakona.
Prema članku 216. Zakona o prostornom uređenju i gradnji stranka u smislu stavka 1. navedenog članka je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje rješenje o uvjetima građenja i nositelji drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje rješenje te javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima određenim zakonom, što znači da posebnim propisom mora biti predviđena mogućnost ograničenja pristupa informacijama.
Naime, ako je određenoj osobi dostupnost informacija iz sudskih, upravnih ili drugih na zakonu utemeljenim postupcima utvrđena posebnim propisom, tada se u tom slučaju ne primjenjuju odredbe članka Zakona o pravu na pristup informacijama sukladno članku 1. stavka 3. navedenog Zakona.
Dakle, činjenica ima li određena osoba svojstvo stranke u postupku ne može biti odlučna činjenica pri provedbi testa razmjernosti i javnog interesa, jer pravo na uvid u spis predmeta zajamčeno člankom 84. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“; 47/09) ne predstavlja zakonsko ograničenje već predstavlja izuzetak od primjene odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
U konkretnom slučaju, osim odredbe članka 216. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, treba uzeti u obzir odredbe Zakona o općem upravnom postupku i to odredbu članka 84. Zakona o općem upravnom postupku prema kojoj stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta, te o svom trošku umnožiti sve akte iz spisa.
Dakle, osim stranke u postupku, i osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta.
Uvidom u zk. izvadak za zk. ul. 2979. k.o. Novigrad, Općinskog suda u Puli, Zemljišnoknjižnog odjela Buje utvrđeno je da je kao vlasnik zemljišnoknjižnog čestica k.č. broj 3309/2, 3309/3 i 3309/11 upisano privatno trgovačko društo TERA GRADNJA d.o.o.
Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju treba utvrditi može li se žaliteljici omogućiti uvid u predmetne informacije primjenom odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama, pri čemu se prvostupanjskom tijelu ukazuje na činjenicu da se pristup informacijama može ograničiti zbog razloga navedenih u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, a članak 216. Zakona o prostornom uređenju i gradnji i članak 84. Zakona o općem upravnom postupku ne predstavljaju zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Posebno se ističe da žaliteljica spominje postupak izvlaštenja u svojoj žalbi, pa treba utvrditi, ukoliko prvostupanjsko tijelo zahtjev žaliteljice tretira kao zahtjev za uvid u spis predmeta, predstavlja li navedeno dokaz o pravnom interesu, pri čemu treba voditi računa o odredbi članka 84. stavka 4. Zakona o općem upravnom postupku prema kojoj se o odbijanju zahtjeva za razgledavanje spisa donosi rješenje.
Slijedom navedenog, a zbog pogrešne primjene odredbe članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi člankom 216. Zakona o prostornom uređenju i gradnji člankom 84. Zakona o općem upravnom postupku, valjalo je sukladno članku 117. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje i predmet dostaviti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan