KLASA: UP/II-008-07/19-01/32
URBROJ: 401-01/05-19-5
Zagreb, 2. travnja 2019.
Povjerenik za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Osnovne škole „Dr. Ivan Merz“, KLASA: UPI/602-02/19-01-1, URBROJ: 251-153-01-18-1 od 4. siječnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Osnovne škole „Dr. Ivan Merz“, KLASA: UPI/602-02/19-01-1, URBROJ: 251-153-01-18-1 od 4. siječnja 2019. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama zapisnika sjednica Školskog odbora Osnovne škole „Dr. Ivan Merz“ od 10. do 23. sjednice, na način da se u zapisniku sa 19. sjednice prekriju imena i prezimena dvije fizičke osobe, u dijelu ad-4 dnevnog reda, koje su se prijavile na radno mjesto kuharice; kao i da se u istom zapisniku prekrije kompletan tekst u dijelu ad-5 dnevnog reda, te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Obavještava se ......... da je popis članova Školskog odbora Osnovne škole „Dr. Ivan Merz“ javno dostupan i objavljen putem internetske stranice tijela javne vlasti na poveznici http://www.os-imerz-zg.skole.hr/skola/_lanovi_kolskog_odbora.
4. Predmet se u preostalom dijelu vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
5. Nalaže se Osnovnoj školi „Dr. Ivan Merz“ da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ......... pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Osnovne škole „Dr. Ivan Merz“ (dalje u tekstu: Škola) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 14. rujna 2018. godine kojim su zatražena imena i prezimena članova Školskog odbora Osnovne Škole, datum njihova imenovanja, te osnova imenovanja, dok za predstavnike Grada Zagreba kao osnivača Škole traži podatke o završenom stupnju obrazovanja članova (VSS, VŠS...), te zaključno žalitelj traži zapisnike sa svih sastanaka Školskog odbora održanih u 2018. godini. Predmetni zahtjev odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Žalitelj je protiv pobijanog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj navodi kako izjavljuje žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Žalitelj ističe kako tijelo javne vlasti nije provelo test razmjernosti i javnog interesa te kako u vrijeme podnošenja žalbe na internetskim stranicama Škole nisu objavljeni podaci o članovima Školskog odbora. Žalitelj slijedom navedenog predlaže Povjereniku za informiranje da poništi osporavano rješenje, da ga dostavi prvostupanjskom tijelu i da naloži Školi rješavanje njegovog zahtjeva u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u obrazloženje pobijanog rješenja kojim je odbijen žaliteljev zahtjev za pristup informacijama od 14. rujna 2018. godine, utvrđeno je kako Škola navodi da se zatražene informacije nalaze kod predmetnog tijela javne vlasti, ali iste podliježu ograničenju iz članka 15. stavka 2. podstavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, te da su članovi Školskog odbora na sjednici održanoj 4. prosinca 2018. godine odlučili da će se na mrežnim stranicama Škole objaviti imena i prezimena članova Školskog odbora, kao i zaključci sa sjednica, pri čemu je potrebno, sukladno načelu razmjernosti, voditi računa o opsegu osobnih podataka koji se čini dostupnim kako bi se zaštitili osobni podaci i kako bi se osigurala povjerljivost njihove obrade.
U žalbenom postupku utvrđeno je kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje te je napravilo bitne povrede postupka, što je posljedično dovelo do pogrešne primjene zakonskih odredbi.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. istog Zakona je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese. Kod provedbe testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. ovog Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Kako bi se u potpunosti zadovoljile procesne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, Škola treba uzeti u obzir da je u slučaju kada postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti koje rješava zahtjev obvezno provesti test razmjernosti i javnog interesa, što u ovom slučaju nije učinjeno.
Osim što nije provela test razmjernosti i javnog interesa, Škola nije u obrazloženju pobijanog rješenja dala niti jedan argument zbog kojega se pristup zatraženim informacijama mora uskratiti, osim što je kratko navedeno „da se zatraže informacije nalaze kod ovog tijela, ali ista podliježu ograničenju iz članka 15. stavka 2. podstavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama“. Ujedno se navodi kako je odlučeno da će se na mrežnim stranicama Škole objaviti imena i prezimena članova Školskog odbora, kao i zaključci sa predmetnih sjednica, pri čemu je će biti potrebno voditi računa o opsegu osobnih podataka koji će se učiniti dostupnim radi zaštite osobnih podataka.
Spomenuta najava objave dijela zatraženih informacija na internetskim stranicama tijela javne vlasti irelevantna je za sadržaj obrazloženja pobijenog rješenja, budući da obrazloženje, između ostalog, mora sadržavati razloge kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranke, na što se tijelo javne vlasti uopće ne referira.
U žalbenom postupku je izvršen uvid u informaciju koja se traži u jednom dijelu zahtjeva - zapisnike sa svih sastanaka Školskog odbora održanih u 2018. godini do trenutka podnošenja zahtjeva – te je utvrđeno da se u predmetnim zapisnicima uistinu nalaze osobni podaci fizičkih osoba.
U tom je smislu člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) definirano da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
Naime, u predmetnim zapisnicima se uglavnom navode osobni podaci fizičkih osoba koje su ili zaposlenici škole ili članovi Školskog odbora.
U tom smislu Škola predstavlja tijelo javne vlasti koje se financira iz proračunskih sredstava, kao što su i njezini zaposlenici plaćeni iz javnih sredstava i djeluju u javnom interesu, stoga su njihova imena i prezimena te podaci kao što su raspored na radno mjesto, opis poslova, bruto plaća i sl. javno dostupni podaci.
Slijedom navedenog, tijelo javne vlasti nije uzelo u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak, a sasvim je razvidno da podaci o zaposlenicima Škole ne predstavljaju informacije klasificirane stupnjem tajnosti.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, dalje u tekstu: Zakon) u članku 118. stavku 1. propisuje da školom upravlja školski odbor, a učeničkim domom domski odbor.
Djelokrug rada školskog odbora propisan je u članku 118. stavku 2. Zakona i odnosi se na obavljanje poslova vezanih uz funkcioniranje rada škole i financiranje javnih potreba u djelatnosti obrazovanja. S obzirom da se poslovi školskog odbora odnose na upravljanje školom i raspolaganje javnim sredstvima, a imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, rad školskog odbora treba biti dostupan javnosti.
U odnosu na zapisnik sa 19. sjednice Školskog odbora, u čijem dijelu ad-4 dnevnog reda se spominju imena i prezimena dvije fizičke osobe koje su se prijavile na radno mjesto kuharice, ali niti jedna od njih nije primljena, utvrđeno je da ne prevladava javni interes da se omogući javni pristup njihovim imenima i prezimenima.
Drugim riječima, ne postoje uvjeti za zakonitost obrade navedenih osobnih podataka propisani člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, budući da imena i prezimena osoba koje nisu primljene na radno mjesto u tijelo javne vlasti nije od javnog interesa te bi dostavom podataka o njihovim imenima i prezimenima došlo do nepotrebnog otkrivanja zaštićenih osobnih podataka.
Jednako tako, u dijelu ad-5 dnevnog reda zapisnika sa 19. sjednice Školskog odbora spominje se anonimna pritužba jednog roditelja na zaposlenika Škole. S obzirom da je navedena pritužba anonimna i jednostrana te nedokazana, utvrđeno je da ne prevladava javni interes za dostupnošću spomenutog dijela zapisnika, odnosno otkrivanje osobnih podataka zaposlenika Škole bi moglo tom zaposleniku prouzročiti znatnu štetu i neugodnost. U tom smislu je potrebno prekriti (primjerice zacrniti) cjelokupni dio ad-5 dnevnog reda, jer bi se osobni podaci zaposlenika mogli identificirati i iz samog konteksta opisa anonimne pritužbe roditelja.
Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, stoga u odnosu na osobne podatke iz točke 2. izreke ovog rješenja - ad-4 i ad-5 dijelu dnevnog reda zapisnika 19. sjednice Školskog odbora - Povjerenik za informiranje smatra da je iste potrebno zaštititi, te je u tom dijelu žaliteljev zahtjev neosnovan, dok se u preostalom dijelu informacija može omogućiti žalitelju.
Stoga imajući u vidu sve ranije navedeno, napominje se kako Zakon o pravu na pristup informacijama, a pogotovo njegov članak 16. stavak 3., predstavlja pravnu osnovu za zakonitost obrade osobnih podataka, slijedom čega Povjerenik za informiranje nije utvrdio razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama te je utvrđeno da javni interes za dostupnošću zatražene informacije prevladava nad potrebom zaštite od nastanka moguće štete po zaštićene interese, osim u spomenutom ad-4 i ad-5 dijelu dnevnog reda zapisnika sa 19. sjednice Školskog odbora u kojima prevladava potreba zaštite osobnih podataka fizičkih osoba.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) i članka 25. stavka 7. te članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točki 2. i 5. izreke rješenja.
Razmatrajući žaliteljev zahtjev u dijelu u kojem traži imena i prezimena članova Školskog odbora, utvrđeno je kako je informacija u tom dijelu objavljena na internetskoj stranici Škole, na poveznici http://www.os-imerz-zg.skole.hr/skola/_lanovi_kolskog_odbora.
Odredbom članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad obavještava korisnika da je informacija javno objavljena, stoga je Povjerenik za informiranje na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučio kao u točki 3. izreke rješenja.
U žalbenom je postupku nadalje utvrđeno kako tijelo javne vlasti nije, niti nakon dodatnog traženja nadopune spisa predmeta, dostavilo Povjereniku za informiranje sve informacije zatražene žaliteljevim zahtjevom, odnosno nisu dostavljeni podatci o datumu imenovanja članova Školskog odbora Škole te osnova njihovog imenovanja, dok za predstavnike Grada Zagreba kao osnivača Škole nisu dostavljeni podatci o završenom stupnju obrazovanja članova (VSS, VŠS...).
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u točki 3. izreke ovog rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Tijelo javne vlasti j e u ponovnom postupku u spomenutom dijelu zahtjeva dužno razmotriti žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja i upute iz ovog rješenja riješiti ovu upravnu stvar.
Prvostupanjsko tijelo također treba imati na umu odredbu članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, te u određenim, zakonom propisanim slučajevima ograničavanja pristupa informaciji, prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Ako informacije iz zahtjeva sadrže neki razlog za ograničenje od pristupa, prvostupanjsko tijelo bi trebalo postupiti sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. Tijelo javne vlasti u ponovnom postupku treba imati na umu i odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak, kao što treba imati na umu i odredbe Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u dijelu koji se odnosi na djelokrug, sastav te biranje članova školskog odbora.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan