KLASA: UP/II-008-07/18-01/399
URBROJ: 401-01/10-19-7
Zagreb, 01. travnja 2019. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva CROATIA AIRLINES d.d. od 12. travnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva CROATIA AIRLINES d.d. od 12. travnja 2018. godine u dijelu u kojem je odlučeno o točkama 1. i 2. zahtjeva za pristup informacijama žalitelja.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Sporazuma o raskidu radnog odnosa i ugovora o obavljanju poslova glavnog direktora društva od 05. listopada 2018. godine na način da se na istom prekrije adresa direktora društva, te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u dijelu zahtjeva kojim žalitelj traži uvid u ugovore o nabavci zrakoplova Airbus 319 i 320 s kraja 90-ih.
4. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu kao neosnovana.
5. Nalaže se trgovačkom društvu CROATIA AIRLINES d.d. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... od 06. srpnja 2017. godine (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražen uvid u ugovore o nabavci zrakoplova Airbus 319 i 320 s kraja 90-tih godina, uvid u otkaz (ili sporazumni raskid ugovora o radu .........), uvid u sudski spis ......... vs Croatia Airlines radi otpremnine te uvid u međunarodni sudski spis Networld vs CA, radi naknade štete uslijed raskida ugovora. Uvidom u navedeno rješenje utvrđeno je da je dio zahtjeva kojim se traži uvid u ugovore o nabavci zrakoplova Airbus 319 i 320 odbijen je zbog zaštite poslovne tajne, dok je dio zahtjeva kojim se traži uvid u otkaz ili sporazumni raskid za ........., kao i uvid u sudski spis ......... c/a Croatia Airlines, radi otpremnine, odbijen temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. U odnosu na dio zahtjeva kojim se traži uvid u spis Networld c/a Croatia Airlines, isti je odbijen temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. i članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Zaključno se u rješenju navodi da se temeljem članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama uvid u spis ne smatra zahtjevom za pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Osporava rješenje u dijelu gdje ga proglašavaju neovlaštenom osobom, navodeći da je isto u suprotnosti sa Statutom društva. Navodi da žalbu ulaže zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene zakona i zbog prikrivanja činjenica na okolnost otkazivanja ugovora o radu za ......... Ističe da je neosnovano pozivanje prvostupanjskog tijela na štetu koja bi mogla nastati, s obzirom da je šteta već počinjena. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvodno se ističe da je rješenjem Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/17-01/1160, URBROJ: 401-01/10-18-4 od 30. ožujka 2018. godine poništeno prvostupanjsko rješenje od 21. srpnja 2017. godine te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, uz uputu prvostupanjskom tijelu da u ponovnom postupku razmotri posjeduje li informacije koje su predmet postupka, te razmotri mogućnost primjene članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 06. srpnja 2017. godine tražio sljedeće informacije:
1. uvid u ugovore o nabavci zrakoplova Airbus 319 i 320 s kraja 90-tih
2. uvid u otkaz (ili sporazumni raskid ugovora o radu za Ivana Mišetića)
3. uvid u sudski ......... vs Croatia Airlines d.d., radi otpremnine
4. uvid u međunarodni sudski spis Networld vs Croatia Airlines d.d., radi naknade štete uslijed raskida ugovora
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
U odnosu na točku 2. zahtjeva za pristup informacijama, kojim žalitelj traži uvid u otkaz ili sporazumni raskid ugovora, ističe se kako slijedi.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje pitanje zaštite osobnih podataka.
Člankom 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno je kako davanjem osobnih podataka koji su vezani uz zaposlenje osobe u tijelu javne vlasti odnosno osobnih podataka koji se odnose na potrošnju sredstava tijela javne vlasti, ne dolazi do kršenja odredbi Zakona o zaštiti osobnih podataka. Štoviše, odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Dakle, kada se informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, ona je automatski dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.
Posebno se ističe da je u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: UsII-246/18 od 20. rujna 2018. godine zauzet stav da su ugovori o radu s direktorima društva informacije od javnog značaja, dok je u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: UsII-151/18 od 11. srpnja 2018. godine zauzeto stajalište da su i informacije o prestanku radnog odnosa informacije od javnog značaja.
Uvidom u Sporazum o raskidu radnog odnosa i ugovora o obavljanju poslova glavnog direktora društva od 05. listopada 2010. godine utvrđeno je da se u istom navode i troškovi koje tijelo javne vlasti plaća direktoru društva do prestanka ugovora o radu (npr. uporaba službenog vozila i mobilnog telefona), te se u istom navodi adresa direktora društva.
U odnosu na podatak o adresi, Povjerenik za informiranje smatra da ne preteže javni interes za omogućavanjem pristupa istim, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa traženim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedeni podatak.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedeni podatak, niti je vjerojatno da bi objava navedenog podatka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1. 2. i 5. izreke.
U odnosu na točku 1. zahtjeva za pristup informacijama, ističe se kako slijedi.
Suprotno stavu prvostupanjskog tijela, odredbe članka 455. Zakona o tržištu kapitala ne mogu ni na koji način utjecati na ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, odnosno ista ne može predstavljati samostalnu osnovu za ograničenje prava na pristup informacijama.
Osim toga, prvostupanjsko tijelo nije postupilo sukladno uputi iz ranijeg rješenja Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/17-01/1160, URBROJ: 401-01/10-18-4 od 30. ožujka 2018. godine, odnosno nije utvrdilo postoji li javni interes za tražene informacije, a svrha provođenja testa razmjernosti svakako nije u tome da se pronađu razlozi protiv omogućavanja pristupa informacijama, niti je svrha testa razmjernosti u tome da se paušalno navode da je isti proveden, posebno u situaciji kad isti niti ne prileži spisu predmeta.
Također se ističe da prvostupanjsko tijelo nije omogućilo Povjereniku za informiranje uvid u informacije koje su predmet postupka (ugovore o nabavci zrakoplova Airbus 319 i 320 s kraja 90-ih), čime je postupilo protivno odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informaciji, iako je dostava informacija zatražena dopisom Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/18-01/399, URBROJ: 401-01/10-18-2 od 27. lipnja 2018. godine.
Slijedom svega navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje i predmet dostaviti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u dijelu zahtjeva u kojem žalitelj traži ugovore o nabavci Airbus 319 i 320-ih s kraja 90-ih., iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkom 3. izreke ovog rješenja.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, odnosno da li tražene informacije posjeduje kao izrađene informacije, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, vodeći o računa o primjedbama iz ovog rješenja, te ranijeg rješenja Povjerenika za informiranje.
U odnosu na dio zahtjeva za pristup informacijama, kojim žalitelj traži uvid u spise predmeta, ističe se kako slijedi.
Prema članku 18. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama uvid u cjelokupni spis predmeta.
Međutim, po mišljenju Povjerenika za informiranje, u konkretnom slučaju nije moguće primijeniti odredbu članka 23. stavka 1. točka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, te uputiti korisnika na način ostvarivanja njegova traženja.
Naime, odredba članka 18. stavka 5. i članka 23. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama odnose se samo na tijelo koje vodi spis predmeta, a ne i na stranke koje sudjeluju u pojedinom postupku, a u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo sudjeluje kao tuženik u postupku.
Osim toga, način ostvarivanja prava koji ima u vidu odredba članka 23. stavka 1. točka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, bi značilo da primjerice sud uputi na stranku na odredbe Sudskog poslovnika kojim je reguliran uvid u spis predmeta, što po logici stvari nije moguće primijeniti u konkretnom slučaju.
Iako je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, odlučujući o dijelu zahtjeva kojim se traži uvid u spis predmeta, pobijano rješenje je u navedenom dijelu na zakonu osnovano zbog sljedećeg razloga.
Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Posebno se ističe da je i u praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, odnosno u presudi broj: Us-12046/11 od 01. ožujka 2012. godine zauzeto stajalište da u slučaju traženja uvida u spis predmeta ne dolazi do primjene odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se ne radi o informaciji kakvu u vidu ima navedeni Zakon.
Slijedom navedenog, a s obzirom da spis predmeta ne predstavlja informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, temeljem članka 116. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku valjalo je odlučiti kao pod točkom 4. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan