KLASA: UP/II-008-07/15-01/165
URBROJ: 401-01/06-16-04
Zagreb, 10. veljače 2016.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Splita, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Splitu Broj: PPI-DO-1/2015. od 25. veljače 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Splitu Broj: PPI-DO-1/2015. od 25. veljače 2015. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (dalje u tekstu: žaliteljica) temeljem članka 23. stavka 5., a u vezi članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog toga što se tražene informacije ne smatraju informacijom u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv osporenog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnome navodi kako tvrdnju iz osporenog rješenja, kako se njezino traženje ne može podvesti pod izraz „informacija" u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama smatra nelogičnom i besmislenom. Također, žaliteljica navodi da iz osporenog rješenja nije razvidno što se podrazumijeva po „pravilnom i potpunom analizom" njezina zahtjeva odnosno da nije razvidno čime se tijelo javne vlasti rukovodilo prilikom odlučivanja o njezinom zahtjevu, jer napisati takvu tvrdnju a ne potkrijepiti istu činjenicama i zakonskim odredbama nema nikakvog smisla. Nadalje, žaliteljica navodi odredbu iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te obrazlaže kako je iz iste razvidno da upravo sukladno navedenoj odredbi njezino traženje službene dokumentacije pod točkom 2. predmetnog zahtjeva jest informacija u zakonskom smislu. Stoga žaliteljica od Povjerenice za informiranje traži da joj rješenjem omogući pristup traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica predmetni zahtjev podnijela Ministarstvu uprave koji je u pogledu točke 2. zahtjeva ustupilo isti Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu te je isti kod tijela javne vlasti zaprimljen 17. veljače 2015. godine. Pod navedenom točkom 2. zahtjeva za pristup informacijama žaliteljica je zatražila izvorne preslike službene dokumentacije iz koje je vidljivo: a) ime i prezime ovlaštenog djelatnika koji u službi koristi pečat iz točke 1., b) otisak pečata iz točke 1., c) naziv boje tinte koja je odobrena za pečat iz točke 1. i d) potpis koji ovlašteni djelatnik Općinskog državnog odvjetništva u Splitu koristi uz pečat iz točke 1.
Postupajući po navedenom zahtjevu Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je donijelo osporeno rješenje odbijajući predmetni zahtjev iz razloga što tražena informacija ne predstavlja informaciju u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).
U drugostupanjskom postupku utvrđeno je da je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu odbilo predmetni zahtjev jer tražene informacije nisu informacija u zakonskom smislu. Uvidom u predmetni zahtjev za pristup informacijama utvrđeno je da je žaliteljica zatražila podatke o otisku pečata i imenu i prezimenu zaposlenika tijela javne vlasti koji koristi navedeni pečat, a o čemu bi u istom tijelu morala postojati dokumentacija odnosno izrađena informacija u materijaliziranom obliku (dokumenti iz kojih je vidljiv otisak pečata i boja tinte istoga, kao i popis ovlaštene osobe. Budući da je logična pretpostavka da tijelo javne vlasti posjeduje zatraženu službenu dokumentaciju, Općinsko državno odvjetništvo u Splitu nije po mišljenju Povjerenice pravilno utvrdilo činjenice odnosno pravo stanje stvari, pa tako nije pružilo niti dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja.
Naime, člankom 8. Pravilnika za primjenu zakona o pečatima i žigovima s grbom republike hrvatske („Narodne novine“, broj 93/95.) je propisano da je korisnik pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske dužan voditi evidenciju o pečatima i žigovima koje rabi. Navedenim člankom također je propisano da evidencija iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke: redni broj, brojčanu oznaku i datum rješenja Ministarstva uprave kojim je odobrena izrada pečata i žiga, otisak pečata i žiga, redni broj pečata i žiga, datum početka uporabe pečata i žiga, oznaku ustrojstvene jedinke koja rabi pečat i žig, potpis ovlaštenog djelatnika kojem su pečat i žig povjereni na uporabu, dan kada su pečat i žig dostavljeni Ministarstvu uprave radi uništavanja i rubriku za primjedbe. U istom članku propisano je i da se evidencija iz stava 1. ovoga članka vodi na Obrascu broj 1 - Evidencija pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žaliteljici i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar. Pri rješavanju predmetnog zahtjeva prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje izrađene informacije koje se odnose na predmetni zahtjev posjeduje, a iz kojih su vidljivi podaci koje je žaliteljica u predmetnom zahtjevu zatražila. Potrebno je napomenuti i to da pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti nije dužno davati dodatna pojašnjenja, tumačenja ili obrazloženja odnosno ulagati dodatni trud i izrađivati novu informaciju nego ukoliko posjeduje izrađene informacije na koje se odnosi predmetni zahtjev dostaviti iste vodeći računa o mogućim ograničenjima iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.