KLASA: UP/II-008-07/18-01/575
URBROJ: 401-01/04-19-6
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe .......... iz Zagreba, .........., izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Poslovni broj: 26 Su-146/2018 od 18. siječnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog suda u Splitu, Poslovni broj: 26 Su-146/2018 od 18. siječnja 2018. godine.
2. Odobrava se .......... pravo na pristup preslici tablice koja sadrži podatke o isplatama vještacima u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine po pojedinom vještaku.
3. Nalaže se Općinskom sudu u Splitu da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Općinskog suda u Splitu Poslovni broj: 26 Su-146/2018 od 18. siječnja 2018. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama .......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio informaciju o ukupnim isplatama vještacima kojima su isplaćeni iznosi u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine po pojedinom vještaku, temeljem članka 23. stavka 5. točke4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu odredbe članka 5. Zakona.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da pobija predmetno rješenje zbog bitne povrede upravnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Ističe kako se u pobijanom rješenju navodi da se odbija pristup jer se isplate vještacima koje se ne isplaćuju iz proračunskih sredstava, ne vode na način da je u programskoj podršci, koju koristi tijelo javne vlasti, omogućeno vođenje isplata pojedinom vještaku za koje stranke predujmljuju sredstva. Nadalje ističe kako prema članku 7. stavku 2. točki 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu („Narodne novine“, broj 124/14., 115/15. i 87/16.), proračun i proračunski korisnici obvezno vode analitička knjigovodstva: financijske imovine i obveza i to potraživanja i obveza (po subjektima, računima, pojedinačnim iznosima, rokovima dospjelosti, zateznim kamatama i dr.), te da je prema članku 74. stavku 1. Pravilnika o poreza na dohodak („Narodne novine“, broj 10/17. i 128/17.) do kraja siječnja tekuće godine za proteklu godinu odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj primitka po osnovi kojega se utvrđuje drugi dohodak koji se ne smatra konačnim, obvezan poreznim obveznicima dati potvrdu koja sadrži i visinu pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po osnovi drugog dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati. Također ističe da je djelatnost sudskih vještaka javna djelatnost. Žalitelj navodi kako je nebitno da li je informacija koju posjeduje tijelo javne vlasti izvorom iz proračuna ili iz djelatnosti tijela javne vlasti, jer raspolaganje javnim sredstvima je posljedica (javne) djelatnosti koju obavlja tijelo javne vlasti, ovo zato jer se svaka isplata obavlja temeljem sudske odluke (rješenja) u pojedinom sudskom postupku i time nastaje obveza isplate tijela javne vlasti prema pojedinom vještaku, a što predstavlja raspolaganje javnim sredstvima neovisno o njenom izvoru. Nadalje navodi kako je pretpostavka da tijelo javne vlasti posjeduje informaciju kada postoji zakonom ili drugim propisom obveza postojanja takve ili kroz postojeću računalnu aplikaciju mogućnost izlučivanja takve informacije koja konačno služi za obavljanje djelatnosti tijela javne vlasti. Također navodi kako je pogrešno primijenjeno materijalno pravo u odnosu na članak 5. stavak 1. točku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama budući je nesporno da tijelo javne vlasti mora voditi poslovne knjige koje sadrže sve podatke prema članku 7. stavku 2. točki 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, a podnositelji zahtjeva za pristup informacijama sadržanima u bazi podataka u načelu uživaju pristup istim informacijama kojima ima pristup osoblje tijela javne vlasti (ECLI:EU:C:2017:5 - PREDMET C-491/15 P TYPKE/KOMISIJA točka 41). Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 15. siječnja 2018. godine zatražio od Općinskog suda u Splitu informaciju o ukupnim isplatama vještacima kojima su isplaćeni iznosi u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine po pojedinom vještaku. Nadalje je utvrđeno da je o žaliteljevom zahtjevu za pristup informacijama Općinski sud u Splitu donio rješenje Poslovni broj: 26 Su-146/2018 od 18. siječnja 2018. godine, kojim je odbio zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu odredbe članka 5. Zakona.
U obrazloženju pobijanog rješenja Općinski sud u Splitu navodi kako se informacije čiju dostavu žalitelj traži ne bi mogle smatrati informacijom u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama obrazlažući kako je po primitku zahtjeva žalitelja utvrđeno da informacija koju žalitelj traži, kao takva ne postoji, već bi istu trebalo stvarati odnosno provesti izradu detaljne analize podataka kroz aplikaciju eSpis i ručni pregled svih spisa, za svakog suca i sudskog savjetnika posebno, a što je praktički nemoguće na sudu te veličine.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i izrađenoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku. Točno je da temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti nisu u obvezi izrađivati analize, izvješća, tablice, sastavljati odgovore na pitanja, tumačiti propise odnosno ulagati dodatan trud kako bi stvorili traženu informaciju, međutim to ne znači da tijela javne vlasti radi ispunjavanja zahtjeva za pristup informacijama ne mogu biti dovedena u situaciju da primjenom postojećih alata za pretraživanje iz elektroničke baze podataka u okviru njezine uobičajene uporabe, izvuku podatke koji se odnose na postavljeni zahtjev za pristup informacijama. Prema presudi Suda Europske unije u predmetu Rainer Typke protiv Europske komisije C-491/15 P, ECLI:EU:C:2017:5, kada se informacije mogu unaprijed programiranim alatima za pretraživanje izdvojiti iz elektroničke baze podataka u okviru njezine uobičajene uporabe, čak i ako te informacije još nisu bile prikazane u tom obliku ili ih osoblje institucija nikad nije pretraživalo, one se moraju kvalificirati kao postojeći dokument, dok se svaka informacija čije dobivanje zahtijeva izmjenu organizacije elektroničke baze podataka odnosno alata za pretraživanje koji su trenutačno dostupni za izdvajanje informacija mora smatrati novim dokumentom odnosno svaka informacija čije izdvajanje iz baze podataka zahtijeva bitan doprinos mora se smatrati novim, a ne postojećim dokumentom.
Člankom 24. stavkom 1. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, broj 38/14., 123/15. i 29/16.) propisano je da za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu. Prema stavku 3. navedenog članka nagrada za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava suda i državnog odvjetništva umanjuje se za 20% od utvrđene vrijednosti boda iz stavka 2. ovog članka.
Sukladno članku 39. stavku 3. točki 4. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine”, broj 115/16.) propisano je da se primicima prema stavcima 1. i 2. navedenog članka osobito smatraju primici po osnovi djelatnosti trgovačkog putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka i drugih djelatnosti.
Člankom 74. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine”, broj 10/17 i 128/17.) propisano je da do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj primitka po osnovi kojega se utvrđuje drugi dohodak koji se ne smatra konačnim iz članka 39. Zakona, obvezan je poreznim obveznicima dati potvrde o visini pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po osnovi drugog dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati, iznosu izdatka po osnovi uplaćenog obveznog doprinosa iz primitka prema posebnim propisima, iznosu dohotka, nadnevku uplate obveznih doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu obustavljenih i uplaćenih obveznih doprinosa iz primitka, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu neto isplate.
Tijekom žalbenog postupka Povjerenik za informiranje je dopisom KLASA: UP/II-008-07/18-01/575, URBROJ: 401-01/04-18-2 od 29. studenoga 2018. godine, zatražio od Općinskog suda u Splitu nadopunu spisa predmeta budući da iz dostavljenog spisa predmeta nije bilo jasno pozivanje suda da je za informaciju koju žalitelj traži potrebno provesti izradu detaljne analize kroz aplikaciju eSpis i ručni pregled svih spisa, kada bi traženom informacijom trebalo raspolagati računovodstvo suda. Općinski sud u Splitu dopisom Poslovni broj: 26 Su-146/2018 od 18. siječnja 2019. godine, dostavio je Povjereniku za informiranje tablicu s podacima o isplaćenim sredstvima sudskim vještacima u 2017. godini, u kojoj su navedena imena i prezimena sudskih vještaka odnosno nazivima pravnih osoba, te isplaćeni iznosi.
Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Člankom 132. stavkom 1. Zakona o sudovima („Narodne novine”, broj 28/13., 33/15., 82/15. i 82/16.) je propisano da se sredstva za rad sudova osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske. Stavkom 2. istog članka je propisano da sredstva za rad sudova obuhvaćaju sredstva za obavljanje redovite djelatnosti (sredstva za rashode za zaposlene, sredstva za materijalne rashode i sredstva za kapitalna ulaganja u zgrade, tehničku i informatičku opremu) i sredstva za posebne namjene, a stavkom 3. navedenog članka da se sredstva iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju u visini koja će osigurati redovito obavljanje svih poslova u sudu.
U članku 135. stavku 1. Zakona o sudovima je propisano da sredstva za posebne namjene jesu: 1. sredstva za rad vježbenika, 2. sredstva za stručno usavršavanje sudaca te sudskih službenika i namještenika, 3. sredstva za namjenske troškove koja obuhvaćaju: – naknade i nagradu sucima porotnicima, – troškove sudskih postupaka koji se po zakonu isplaćuju iz sredstava suda, – troškove dostavljanja sudskih pismena, – naknade za obavljanje poslova prethodnoga kaznenog postupka, – ostale troškove u svezi s obavljanjem sudbene vlasti.
U žalbenom postupku je utvrđeno da isplate nagrade vještacima od strane Općinskog suda u Splitu predstavljaju raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, te da se radi o informaciji u odnosu na koju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva.
Nadalje, prema članku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacije kojima tijela javne vlasti omogućavaju pristup moraju biti potpune i točne, pa uzimajući u obzir navedeno, očito je da javnost ima pravo biti upoznata ne samo s iznosom koji je isplaćen određenoj osobi, već i s podatkom o imenu i prezimenu te osobe. Stoga ime i prezime osobe kojoj je izvršena isplata iz javnih sredstava, iako je osobni podatak, dostupno je javnosti bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, upravo radi ostvarenja načela transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkama 1., 2., i 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan