KLASA: UP/II-008-07/14-01/44

URBROJ: 401-01/06-16-10

Zagreb, 14. ožujka 2016.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Osijeka, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku Urbroj: /2014 od 13. siječnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku Urbroj: /2014 od 13. siječnja 2014. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 7. siječnja 2014. godine,  temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se tražena informacija ne smatra informacijom u zakonskom smislu te jer tijelo javne vlasti ne posjeduje zatražene informacije.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da navedeno rješenje nije utemeljeno na zakonu. Nadalje navodi kako je od HNK u Osijeku u 2012. godini zatražio informaciju o tome tko je odobrio da se dvorana navedenog tijela javne vlasti besplatno koristi za komemoraciju bivšeg predsjednika GDCK Osijek te da mu je tada tijelo javne vlasti dostavilo obavijest o tome koje političke strukture su donijele pisanu odluku da se dvorana da u najam besplatno. Žalitelj se u žalbi pita zašto mu je ovaj put uskraćena gotovo ista informacija u vezi cijene najma prema cjeniku objavljenom na web stranicama HNK u Osijeku te navodi kako je objašnjenje iz osporenog rješenja o sastavljanju nove informacije neutemeljeno na zakonu. Također, žalitelj navodi kako vezano za micanje hrvatske zastave i postavljanje druge zastave traži pisani dokument sa informacijom tko je dao prethodnu suglasnost ili naknadno odobrenje da se makne hrvatska zastava i postavi zastava Crvenog križa te da bi, ako ne postoji pisani dokument, bio zadovoljan i time da HNK u Osijeku napiše tko je usmenim putem predložio odnosno naredio, i kome, micanje zastava. Žalitelj navodi kako je navedeno posebno važno jer su gosti u dvorani bile i neke štićene osobe iz Hrvatskog Sabora i Ustavnog suda Republike Hrvatske. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama  od 7. siječnja 2014. godine zatražio od HNK u Osijeku sljedeće informacije: 1. tko je i kako predložio, a tko i kako odobrio da se 4. studenoga 2013. sa zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, Županijska 9, makne zastava Republike Hrvatske i na njeno mjesto postavi zastava Crvenog križa? i 2. tko je dok kasne plaće radnicima odobrio da se bez naknade od 32. 500 kn koristi dvorana i foaje HNK u kojem je nakon predstavljanja monografije bio domjenak i privatna proslava 61. rođendana jednog suca? Također, žalitelj je u zahtjevu za pristup informacijama naveo i da mu zatražene informacije trebaju za izvanredno preispitivanje presude Upravnog suda u Osijeku koji ne dopušta osnivanje i registraciju drugog društva Crvenog križa u Osijeku zbog navodne zlouporabe znaka i naziva Crvenog križa.

Nadalje, utvrđeno je da je HNK u Osijeku rješenjem Urbroj: /2014. od 13. siječnja 2014. godine odbilo predmetni zahtjev za pristup informacijama. U osporenom rješenju navodi se kako tražene informacije nisu informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te kako se sukladno navedenom ne treba sastavljati nova informacija, već dostavljati ona koju posjeduju u trenutku podnošenja zahtjeva. Također se navodi i da je u provedenom postupku  utvrđeno da ne posjeduju zatražene informacije iz zahtjeva.

Tijekom žalbenog postupka HNK u Osijeku se dopisoma Ur.br.: 882 od 22. svibnja 2015. godine te 4. rujna 2015. godine očitovao Povjerenici za informiranje da temeljem članka 24. točke 12. Statuta Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, intendant HNK u Osijeku odlučuje o privremenom korištenju prostora i objekata kazališta za potrebe protokola osnivača, kao i za održavanje svečanih akademija, obljetnica, gostovanja i dobrotvornih koncerata. U citiranom dopisu intendant HNK u Osijeku navodi da je temeljem navedenog članka Statuta osobno odobrio da se u prostorima HNK u Osijeku održi komemoracija za bivšeg predsjednika GDCK Osijek, kao zaslužnog građanina grada Osijeka te suradnika HNK u Osijeku. Nadalje, navodi da dvorana za komemoraciju nije dana u najam nego da je intendant osobno, temeljem svojih prava dopustio da se ista održi u prostoru HNK u Osijeku. Također, intendant navodi kako je temeljem svojih prava i ovlasti dana 4. studenoga 2013. godine, u vrijeme kad se u zgradi HNK u Osijeku svečano obilježavala godišnjica Crvenog križa, dopustio da se na istu zgradu stavi zastava Crvenog križa te da je za sve vrijeme trajanja svečane sjednice na pozornici bila postavljena zastava Republike Hrvatske kao i da je na početku sjednice bila intonirana himna Republike Hrvatske. Zaključno, intendant HNK u Osijeku u citiranom dopisu navodi kako, vezano za navedena događanja, ne može Povjerenici za informiranje dostaviti zapisnik sa bilo kakve sjednice, jer ista nije niti održana niti je bilo potrebe za održavanjem takvih sjednica.

Dakle, Povjerenici za informiranje nisu dostavljene informacije koje je žalitelj zatražio predmetnim zahtjevom za pristup informacijama jer iste ne postoje kao izrađene informacije u  smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).

U članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Sukladno citiranim odredbama, pristup informaciji pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji i ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da ulaže dodatni trud, povezuje, tumači, odnosno stvara novu informaciju. Dakle, tražena informacija u trenutku kada je zatražena mora biti izrađena.

Iz žaliteljeva zahtjeva razvidno je da isti postavlja pitanja tijelu javne vlasti na koja ima pravo dobiti odgovor temeljem drugih propisa, a ne tražiti iste zahtjevom za pristup informacijama. Naime, informacije koje se traže u predmetnom zahtjevu bi bile informacije u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama, samo ukoliko bi tijelo javne vlasti posjedovalo nekakav dokument ili drugi zapis podataka iz kojega bi proizlazio odgovor na žaliteljeva pitanja, a HNK u Osijeku se dopisom Ur.br.: 882 od 22. svibnja 2015. godine te 4. rujna 2015. godine očitovao Povjerenici za informiranje kako ne posjeduje takvu, u pisanom obliku izrađenu informaciju o pitanjima koje postavlja žalitelj.

S obzirom na gore navedeno treba istaknuti da je tijelo javne vlasti ukoliko ne posjeduje tražene informacije te nema saznanja gdje se iste nalaze, sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, trebalo odbaciti predmetni zahtjev.

Isto tako, ukoliko žalitelj smatra da postoje nedostaci u radu tijela javne vlasti, može se obratiti nadležnim institucijama, dok Povjerenica za informiranje nije nadležna za utvrđivanje postupa li tijelo javne vlasti sukladno drugim propisima, već je ista nadležna samo za Zakon o pravu na pristup informacijama.

S obzirom da je iz svega navedenog razvidno da HNK u Osijeku ne posjeduje izrađene predmetnim zahtjevom zatražene informacije, u ovom slučaju tijelo javne vlasti bilo je u obvezi rješenjem odbaciti a ne odbiti navedeni zahtjev. Tijelo javne vlasti i u obrazloženju osporenog rješenja a i u očitovanju u drugostupanjskom postupku navodi kako je provedenim postupkom utvrđeno da ne posjeduju tražene informacije u zakonskom smislu, pa je stoga žalba žalitelja neosnovana.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2.  Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.