KLASA: UP/II-008-07/16-01/650

URBROJ: 401-01/05-17-4

Zagreb, 28. 12. 2018.

Povjerenik za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom .......... iz Rijeke, .........., izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave - Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/16-01/40, URBROJ: 513-07-21-00/16-2 od 28. 11. 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na ponovnu uporabu informacija, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se .......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave - Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/16-01/40, URBROJ: 513-07-21-00/16-2 od 28. 11. 2016. godine kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnjeg ureda (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) odbijen je zahtjev za pristup informacijama .......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 8. 10. 2015. godine, kojim je žalitelj zatražio sljedeće informacije: 1. sve podatke o pravnim i fizičkim osobama koje je bivši ministar financija Linić oslobodio od plaćanja utajenog iznosa poreza (kojega nisu plaćali tijekom ranijeg desetogodišnjeg razdoblja) i ukupan pojedinačni iznos tog duga; 2. sve podatke o pravnim i fizičkim osobama koje je rješavao u tom periodu ministar – tadašnji ministar Linić, kroz nagodbe predstečajnih postupak, kao i podatak propisa zakona koji ga je ovlašćivao u tim postupcima. Žalitelj traži da se navede točan iznos poreznih utaja koje su nastale kroz ranije desetogodišnje razdoblje za svaki pojedinačni slučaj.

Predmetni zahtjev je odbijen temeljem članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je informacija porezna tajna sukladno članku 8. stavku 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15).

Protiv pobijanog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako osporava rješenje Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/16-01/40, URBROJ: 513-07-21-00/16-2 od 28. 11. 2016. godine zbog pogrešaka u primjeni odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, te predlaže Povjereniku za informiranje da ukine rješenje prvostupanjskog tijela i da mu omogući pristup svim podacima za pravne i fizičke osobe koje je bivši ministar financija Slavko Linić oslobodio od plaćanja utajenog poreza zadnjih desetak godina te pojedinačni i ukupan iznos tog utajenog poreza za kojega su ti akteri i utajivači oslobođeni ne samo povratka tog poreza već i kaznene odgovornosti.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj predmetni zahtjev za pristup informacijama podnio Ministarstvu financija, koje ga je zaprimilo dana 15. 10. 2016. godine te ga je temeljem članka 21. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama ustupilo Poreznoj upravi. Porezna uprava je povodom predmetnog zahtjeva donijela rješenje, KLASA: UP/I-032-01/15-01/98, URBROJ: 513-07-21-00/15-3 od 28. 10. 2015. godine, na koje je žalitelj uložio žalbu Povjereniku za informiranje. Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku donio rješenje, KLASA: UP/II-008-07/15-01/498, URBROJ: 401-01/05-16-02 od 18. 11. 2016. godine, kojim je poništio rješenje Porezne uprave i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovi postupak. Porezna uprava je u ponovnom postupku donijela rješenje: KLASA: UP/I-032-01/16-01/40, URBROJ: 513-07-21-00/16-2 od 28. 11. 2016. godine, kojim je odbila žaliteljev zahtjev jer zatražene informacije predstavljaju poreznu tajnu.

U žalbenom postupku je izvršen uvid u pobijano rješenje Porezne uprave, u čijem se obrazloženju navodi odredba članka 8. Općeg poreznog zakona, kojim je propisano da je porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku, te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima. Porezna uprava potom citira zakonske odredbe kojima su propisani slučajevi što se ne smatra poreznom tajnom i kada nije povrijeđena obveza čuvanja porezne tajne. Porezna uprava nadalje navodi da obzirom kako žalitelj u prvom pitanju traži „sve podatke o pravnim i fizičkim osobama koje je bivši ministar financija Linić oslobodio od plaćanja utajenog iznosa poreza (kojega nisu plaćali tijekom ranijeg desetogodišnjeg razdoblja)“, odnosno informacije o tražbinama Porezne uprave prema poreznim obveznicima, koje su dio poreznih postupaka, a nisu podaci na koje se može primijeniti niti jedno izuzeće određeno člankom 8. Općeg poreznog zakona, Porezna uprava korisniku nije u mogućnosti dostaviti tražene podatke. Porezna uprava smatra kako porezna tajna štiti privatnost poreznog obveznika i osigurava njegove interese koji bi mogli biti ugroženi ili bi za poreznog obveznika mogla nastati moralna i materijalna šteta. Vezano uz drugo pitanje, Porezna uprava obavještava žalitelja sukladno članku 23. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kako su na internetskim stranicama Financijske agencije: http://predstecajnenagodbe.fina.hr/pn-public-web/predmet/search, javno objavljene sve informacije o predstečajnim nagodbama kao i propisi vezani uz iste.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti na internetskoj stranici http://duznici.porezna-uprava.hr/ objavilo popis dospjelih i neplaćenih dugova poreznih obveznika.

Navedeni popis je tijelo javne vlasti objavilo na način koji je u skladu sa člankom 8. stavkom 7. Općeg poreznog zakona, u opsegu kojim se ne krši obveza čuvanja porezne tajne iz stavka 1. istog zakonskog članka, odnosno kojim se ne krše odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12 – pročišćeni tekst) koji je bio na snazi. Pravni temelj za objavu osobnih podataka poreznih dužnika nalazi se u spomenutom članku Općeg poreznog zakona, stoga proizlazi da je svaka daljnja obrada bez pravnog temelja.

Prema članku 8. stavku 9. Općeg poreznog zakona, datumi objave popisa dospjelih i neplaćenih dugova koji udovoljavaju kriterijima objave sukladno vremenskom određenju poreznih zaduženja jesu 31. srpnja, 31. listopada, 31. siječnja i 30. travnja. Dugovima koji zadovoljavaju kriterije objave na dan 31. srpnja smatraju se iznosi duga utvrđeni do 31. ožujka; dugovima koji zadovoljavaju kriterije objave na dan 31. listopada smatraju se iznosi duga utvrđeni do 30. lipnja; dugovima koji zadovoljavaju kriterije objave na dan 31. siječnja smatraju se iznosi duga utvrđeni do 30. rujna prethodne godine; dugovima koji zadovoljavaju kriterije objave na dan 30. travnja smatraju se iznosi duga utvrđeni do 31. prosinca prethodne godine ako prelaze propisanu visinu ukupnog iznosa duga kao kriterij za objavu, a koji nisu plaćeni do trenutka obrade podataka za objave popisa. Prema članku 8. stavku 11. Općeg poreznog zakona porezni obveznici kojima je Porezna uprava odobrila odgodu ili obročno plaćanje duga ili reprogramiranje naplate poreznog duga, do trenutka objave popisa dospjelih i neplaćenih dugova, nisu obuhvaćeni popisom. Dospjeli i neplaćeni dugovi iskazani su u tri odvojena popisa koji obuhvaćaju: pravne osobe, fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost i građane, uz napomenu da se građanima smatraju i fizičke osobe koje su djelatnost prestale obavljati. Porezni obveznici su objavljeni redom prema visini duga. Radi lakšeg uvida, popisi se mogu pregledati i po županijama kojima prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta pripadaju porezni obveznici obuhvaćeni popisom. Za bilo koju informaciju vezanu uz popis porezni obveznici mogu se obratiti nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Slijedom navedenog, ovlaštenje za objavu osobnih podataka poreznih dužnika ima isključivo Porezna uprava sukladno izričitoj zakonskoj normi odnosno pravnom temelju, tako da bi davanje informacije o poreznim obveznicima mimo odredbe članka 8. stavka 7. Općeg poreznog zakona predstavljalo povredu obveze čuvanja porezne tajne.

Osim toga, Porezna uprava je u dopisu, KLASA: UP/I-032-01/16-01/40, URBROJ: 513-07-21-00/16-7 od 30. 12. 2016. godine, uz koji je dostavila Povjereniku za informiranje spis predmeta, navela kako ne raspolaže popisom, odnosno informacijom o „pravnim i fizičkim osobama koje je bivši ministar financija Linić oslobodio od plaćanja utajenog iznosa poreza (kojega nisu plaćali tijekom ranijeg desetogodišnjeg razdoblja)“, već Porezna uprava raspolaže, primjerice, popisom fizičkih i pravnih osoba kojima je dio duga otpisan putem reprograma dugova temeljem Zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba ili informacija kojim su fizičkim i pravnim osobama dugovi otpisani zbog zastare, no te su informacije zaštićene člankom 8. Općeg poreznog zakona, odnosno smatraju se poreznom tajnom.

Povjerenik za informiranje je u predmetu sa sličnom činjeničnom i pravnom osnovom, KLASA: UP/II-008-07/14-01/214. URBROJ: 401-01/04-16-06 od 30. 5. 2016. godine odbio žalbu udruge GONG te je potvrdio rješenje Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/14-01/05, URBROJ: 513-07-21-08/14-2 od 28. 3. 2014. godine, kojim je tijelo javne vlasti odbilo zahtjev udruge GONG u dijelu koji se odnosi na dostavu popisa fizičkih i pravnih osoba kojima je dug otpisan ili im je odobren reprogram naplate poreznog duga. Iz predmetnog rješenja Povjerenika za informiranje vrijedi izdvojiti dio obrazloženja u kojem se navodi kako je „iz Općeg poreznog zakona razvidno da je sam zakonodavac za određene vrste i iznose dugova propisao izuzetak od obveze čuvanja porezne tajne. Tako je člankom 8. stavkom 7. Općeg poreznog zakona propisano da obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena ako Ministarstvo financija – Porezna uprava bez pristanka poreznog obveznika objavi na svojim internetskim stranicama popis dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza, doprinosa za obvezna osiguranja, posebnog poreza na naftne derivate, posebnog poreza na duhanske prerađevine, posebnog poreza na pivo, posebnog poreza na kavu, posebnog poreza na bezalkoholna pića, poreza na promet nekretninama te carina, ako je ukupni iznos duga: 1. veći od iznosa 100.000,00 kuna za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, 2. veći od iznosa 300.000,00 kuna za pravne osobe i 3. veći od iznosa 15.000,00 kuna za sve ostale porezne obveznike. Iz navedenog je razvidno da je sam zakonodavac odvagnuo što bi bilo u javnom interesu odnosno što bi se moglo omogućiti javnosti.

Informacije koje žalitelj traži nisu u kategoriji izuzetaka koje je zakonodavac naveo u Općem poreznom zakonu. Naime, kod otpisa kamata i reprograma duga iskazana je volja poreznog obveznika da svoj dug podmiri podnošenjem zahtjeva za reprogramiranjem naplate poreznog duga sukladno Zakonu o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom („Narodne novine“, broj 94/13) i Zakonu o naplati poreznog duga fizičkih osoba („Narodne novine“, broj 55/13).“

Nadalje, iz dopisa Porezne uprave od 30. 12. 2016. godine razvidno je da osim što je zatražena informacija zaštićena kao porezna tajna, Porezna uprava je ne posjeduje u obliku u kojoj ju je zatražio žalitelj, odnosno ne posjeduje je kao izrađenu informaciju sukladno odredbi 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Što se tiče točke 2. žaliteljevog zahtjeva, koja se odnosi na nagodbe predstečajnih postupaka, utvrđeno je kako je Porezna uprava obavijestila žalitelja kako su na internetskim stranicama Financijske agencije, http://predstecajnenagodbe.fina.hr/pn-public-web/predmet/search, javno objavljene sve informacije o predstečajnim nagodbama kao i propisi vezani uz iste, te da bi davanje informacija izvan navedenog opsega predstavljalo povredu porezne tajne.

Ujedno se napominje da svako neplaćanje poreza ne predstavlja poreznu utaju, što žalitelj ponavlja u obje točke svojega zahtjeva, te iako postoji vjerojatnost da je u situacijama reprograma poreznih dugova, otpisa dugova zbog zastare te postupcima predstečajnih nagodbi postojalo nepravilnosti, takvi su postupci utemeljeni na zakonu, stoga se ishodi istih ne mogu kvalificirati poreznom utajom.

Slijedom navedenog, sama formulacija zahtjeva u dijelu u kojem se spominje „oslobađanje utajenog iznosa poreza“ i „točan iznos poreznih utaja“ implicira da tijelo javne vlasti takvu informaciju ne posjeduje budući da se procesi reprograma, otpisa i predstečajnih nagodbi ne primjenjuju na utajeni porez koji bi po slovu zakona trebao biti sankcioniran.

Povjerenik za informiranje je utvrdio da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Slijedom navedenog je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan