KLASA: UP/II-008-07/16-01/476
URBROJ: 401-01/04-18-2
Zagreb, 17. prosinca 2018. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbi .......... iz Osijeka, .........., izjavljenih protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku BROJ: PPI-DO-4/2016 od 28. srpnja 2016. godine, te neodlučivanja o zahtjevu podnositelja,u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku BROJ: PPI-DO-4/2016 od 28. srpnja 2016. godine.
2. Predmet se u pogledu točke 1. izreke ovog rješenja dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
3. Nalaže se Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku da u roku od 8 dana od zaprimanja ovog rješenja riješi zahtjev za pristup informacijama .......... od 2. kolovoza 2016. godine, sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku BROJ: PPI-DO-4/2016 od 28. srpnja 2016. godine odbijen je zahtjev za pristup informacijama .......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 21. srpnja 2016. godine u pogledu točke 3. navedenog zahtjeva u kojoj je žalitelj tražio dostavu sljedećih informacija: „3.presliku dopisa DORH-a od 8.4.2015. sa preslikom mišljenja ŽDO u Osijeku koje je 11.8.2015. upućeno DORH-u“, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 4. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer traženi dopis i mišljenje sadrže informacije nastale u razmjeni stavova i mišljenja između tijela javne vlasti, a njihovo bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacija te ugroziti slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navod ikako rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, koje nije utemeljeno na Zakonu o pravu na pristup informacijama, pobija u cijelosti. Nadalje navodi kako je u svezi zahtjeva pod točkama 1. i 2. naveo da prvenstveno zahtijeva preslike koje Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku nedvojbeno posjeduje, a taj način je vjerodostojniji i jednostavniji od davanja informacije pisanim putem gdje može biti i (ne) namjerih propusta. U svezi zahtjeva pod točkom 3. ističe kako je od Županijskog državnog odvjetništva u Puli bez ikakvih problema iz predmeta, u kojem također nije stranka, u roku od tri dana dobio „mišljenje“ o zahtjevu za zaštitu zakonitosti, koje Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku od korisnika, koji nije stranka u predmetu, skriva. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba izjavljena protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku BROJ: PPI-DO-4/2016 od 28. srpnja 2016. godine je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od21. srpnja 2016. godine zatražio od Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku dostavu slijedećih informacija: „1. preslike prednje, zadnje i unutrašnjih strana obrasca broj 40 omota spisa KR-DO-243/2015, 2. a) presliku upisnika obrasca broj 8 za spis KR-DO-243/2015 sa popunjenim stupcima od 1 do 19 ili podredno b) tekst svih popunjenih stupaca od 1 do 19 iz obrasca broj 8 za spis KR-DO-243/2015, 3. presliku dopisa DORH-a od 8.4.2015. sa preslikom mišljenja ŽDO u Osijeku koje je 11.8.2015. upućeno DORH-u.“ Također je u zahtjevu naveo budući da on prema odluci Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku nije stranka u uređenom postupku KR-DO-243/2015, to se na korisnika primjenjuje Zakon o pravu na pristup informacijama.
Nadalje je utvrđeno da je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku rješenjem BROJ: PPI-DO-4/2016 od 28. srpnja 2016. godine, odbilo zahtjev žalitelja vezano za informacije iz točke.3. njegova zahtjeva temeljem 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 4. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer traženi dopis i mišljenje sadrže informacije nastale u razmjeni stavova i mišljenja između tijela javne vlasti, a njihovo bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacija te ugroziti slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova. Također je utvrđeno da je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku vezano za informacije iz točki 1. i 2. žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama u samom obrazloženju rješenja navelo sadržaj zatraženih informacija bez dostavljanja preslike traženih informacija.
U žalbenom postupku Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku dostavilo je Povjereniku za informiranje informacije koje je žalitelj tražio u zahtjevu za pristup informacijama.
Iz spisa predmeta proizlazi da su informacije koje je žalitelj tražio u svom zahtjevu za pristup informacijama od 21. srpnja 2016. godine sadržane u spisu predmeta Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku Broj: KR-DO-243/2015, a koji je vezan za prijedlog žalitelja za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da žalitelj u predmetnom zahtjevu za pristup informacijama navodi kako prema odluci Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku žalitelj nije stranka u uređenom postupku KR-DO-243/2015. Također iz spisa predmeta proizlazi da je žalitelj dobio informacije iz točki 1. i 2. predmetnog zahtjeva temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, ali ne na način na koji je on to zatražio. Uvidom u informacije koje se odnose na točke 1. i 2. žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama, razvidno je da iste sadrže ime i prezime žalitelja, a budući da se Zakon o pravu na pristup informacijama odnosi na sve korisnike jednako i da se informacije dobivene temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama mogu javno objavljivati, ime i prezime žalitelja trebalo je zaštititi. Osim toga, omoti spisa na koje se odnosi žaliteljev zahtjev sadrže tekst službenih bilješki dok se u obrazloženju rješenja navodi samo datum i službena bilješka, bez navođenja samog teksta službene bilješke.
U žalbenom postupku je utvrđeno da je vezano za točke 1. i 2. žaliteljevog zahtjeva Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku zapravo izradilo novu informaciju odnosno nije dostavilo žalitelju preslike tražene informacije pa se ne može reći da je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku u tom dijelu riješilo žaliteljev zahtjev u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Nadalje, u žalbenom postupku je utvrđeno da iako je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku odbilo žaliteljev zahtjev u pogledu točke 3. temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne, ono nije provelo test razmjernosti i javnog interesa i utvrdilo da li prevladava zaštita interesa koji se štiti ili javni interes. Naime, odredbom16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.
Prema ocijeni Povjerenika za informiranje Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku je prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje te pogrešno primijenilo materijalne i procesne zakonske odredbe.
Slijedom navedenog, valjalo je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu te je odlučeno kao u točkama 1. i 2. izreke ovog rješenja.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar. Ukoliko prvostupanjsko tijelo u ponovnom postupku utvrdi da postoje zakonska ograničenja za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama i argumentirano navesti razloge za i protiv omogućavanja pristupa traženim informacijama, te da li prevladava zaštita interesa koji se štiti ili prevladava javni interes.
Odredbom članka 20. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Prema odredbi članka 25. stavka 2. istog Zakona podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu i kad tijelo javne vlasti, u propisanom roku, ne odluči o zahtjevu podnositelja.
Člankom 23. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je u kojim slučajevima tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu, odnosno u kojim slučajevima rješenjem odbija zahtjev, te kada ga odbacuje.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 1. kolovoza 2016. godine, koje je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku zaprimilo dana 2. kolovoza 2018. godine, zatražio od navedenog tijela javne vlasti dostavu slijedećih informacija: „1. presliku dopisa DORH-a od 8.4.2015. upućenog ŽDO u Osijeku, 2. presliku mišljenja ŽDO u Osijeku koje je 11.8.2015. upućeno DORH-u“. Također je utvrđeno da je dopisom Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku BROJ: PPI-DO-4/2016 od 3. kolovoza 2016. godine žalitelju odgovoreno poštom preporučeno, međutim žalitelj pošiljku nije podigao, te je ista vraćena pošiljatelju. Iz spisa predmeta proizlazi kako je žalitelj dana 25. kolovoza 2016. godine izjavio žalbu Povjereniku za informiranje zbog neodlučivanja o njegovom zahtjevu za pristup informacijama od 2. kolovoza 2018. godine sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je dopis Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku BROJ: PPI-DO-4/2016 od 3. kolovoza 2016. godine žalitelju ponovno poslan poštom preporučeno, te da je žalitelj isti zaprimio dana 8. rujna 2016. godine.
Uvidom u dopis Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku BROJ: PPI-DO-4/2016 od 3. kolovoza 2016. godine, u žalbenom postupku je utvrđeno kako se istim dopisom žalitelja obavještava da je njegov zahtjev od 1. kolovoza 2016. godine sadržajno isti njegovom zahtjevu od 21. srpnja 2016. godine (tada sadržano u točki 3. zahtjeva) te da je o njemu već odlučeno rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku BROJ: PPI-DO-4/2016 od 28. srpnja 2016. godine u kojem je dana i uputa o daljnjem zakonom propisanom pravnom putu.
U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje zaključuje da razlozi za nerješavanje zahtjeva za pristup informacijama nisu opravdani, te da je žalba izjavljena zbog neodlučivanja o zahtjevu žalitelja osnovana. Naime, Zakonom o pravu na pristup informacijama u članku 23. stavku 1. točki 2. propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad obavještava korisnika da je istu informaciju već dobio, a nije protekao rok od 90 dana od podnošenja prethodnog zahtjeva. Međutim, to se odnosi samo na slučajeve kada je korisniku pružena informacija, a ne kod uskrate informacija. Korisnik prava na pristup informacijama vezano za informacije koje nije dobio, može tijelu javne vlasti bilo kada podnijeti ponovno zahtjev za pristup informacijama istim informacijama. Sukladno navedenom, obavijest koju je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, dostavilo žalitelju ne može se smatrati rješavanjem žaliteljevog zahtjeva sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama jer obavijest koju je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku uputilo žalitelju i nije obavijest iz članka 23. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Odredbom članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji, odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki 3. izreke ovog rješenja.
Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da se žalitelj podneskom od 21. rujna 2016. godine, nazvanim „žalba“, obratio Povjereniku za informiranje u kojem u bitnome navodi kako ulaže žalbu na dopis Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku od 3. kolovoza 2016. godine Broj: PPI-DO-4/2016zbog povrede Zakona o pravu na pristup informacijama i nedobivanja zatražene informacije.
Budući da je već prethodno u ovom rješenju utvrđeno kako obavijest Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku Broj: PPI-DO-4/2016 od 3. kolovoza 2016. godine, nije obavijest iz članka 23. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, te da je žaliteljev zahtjev od 1. kolovoza 2016. godine i dalje neriješen, podnesak žalitelja upućen Povjereniku za informiranje 21. rujna 2016. godine, u žalbenom postupku uzet je u razmatranje kao požurnica za rješavanje zaprimljene žalbe žalitelja od 25. kolovoza 2016. godine, te se o istom neće donositi posebna odluka Povjerenika za informiranje.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan