KLASA: 008-08/18-01/2
URBROJ: 401-01/04-18-38
Zagreb, 29. studenoga 2018.
Korisnik
Povodom Vašeg upita koji se odnosi na objavu imena članova radnih skupina za izradu zakona i drugih propisa i konkretno o tome krši li ministar zdravstva odnosno Ministarstvo zdravstva Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o pravu na pristup informacijama zajamčeno pravo na pristup informacijama jer ne želi reći javnosti tko su članovi radne skupine za donošenje novog tzv. Zakona o pobačaju, dajemo sljedeći odgovor.
Prema članku 33. Uredbe o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 154/11, 17/12 i 118/16) za raspravljanje o pojedinim pitanjima obavljanja poslova državne uprave iz djelokruga tijela državne uprave, za utvrđivanje nacrta propisa, davanje mišljenja i prijedloga o značajnim pitanjima iz djelokruga tijela državne uprave, mogu se u tijelima državne uprave osnivati savjetodavna radna tijela (povjerenstva, radne grupe i sl.). Savjetodavna radna tijela osniva čelnik tijela državne uprave.
Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) propisuje člankom 10. proaktivnu objavu informacija, pa pored ostalog obvezuje tijela javne vlasti da na internetskoj stranici objavljuju opće akte i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje.
Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“, broj 140/09.) propisano je u glavi VI. da prilikom izrade nacrta prijedloga zakona, drugog propisa ili akta, kao i prilikom praćenja njihove provedbe, postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću može, u skladu s potrebama i raspoloživim sredstvima, obuhvatiti i uključivanje stručnjaka iz reda predstavnika zainteresirane javnosti u postupak izrade nacrta zakona, drugih propisa ili akata od strane tijela državne uprave, odnosno Vlade Republike Hrvatske. Nadalje je propisano da u postupku izrade nacrta, stručnjaci kao predstavnici zainteresirane javnosti mogu biti imenovani za članove stručnih radnih skupina sukladno važećim propisima ili na temelju javnog poziva, nastojeći osigurati zastupljenost interesnih skupina, te fizičkih i pravnih osoba na koje neposredno može utjecati zakon ili drugi propis koji se donosi, odnosno koje će biti uključene u njegovu provedbu. Također je propisano da prilikom imenovanja članova stručnih radnih skupina iz reda predstavnika zainteresirane javnosti treba voditi računa o kriterijima stručnosti, prethodnom javnom doprinosu predmetnoj problematici i drugim kvalifikacijama relevantnim za pitanja koja se uređuju zakonom ili drugim propisom ili utvrđuju aktom tijela državne uprave. Podatak o sudjelovanju radnih skupina ili povjerenstava za izradu zakona ili drugih propisa objavljuje se u Obrascu izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
Izvještavanje javnosti o sastavu radnih skupina kao i o njihovom radu dovodi do transparentnosti i otvorenosti u postupku donošenja odluka tijela javne vlasti, općenito njihovom radu, a što u konačnici rezultira da tijela javne vlasti donose odluke koje zadovoljavaju želje i potrebe građana. Sudionici radne skupine trebali bi svojim znanjem, iskustvom, stručnošću, a u ime skupina i interesa koje zastupaju, pridonijeti donošenju odluka koje zadovoljavaju potrebe građana, pa je očito da postoji javni interes da se zna tko su članovi radnih skupina i što rade, te taj interes prevladava nad interesom pojedinog člana radne skupine da se zaštiti njegovo ime i prezime.
Neobjavom članova radnih skupina narušavaju se načela Zakona o pravu na pristup informacijama, zatvara se za javnost određeni segment rada tijela javne vlasti. Naime, postupak donošenja zakona, drugih propisa i akata treba biti transparentan u svim svojim dijelovima što je više moguće, a kako bi se u postupak donošenja odluka uključila javnost predviđeno je savjetovanje s javnošću.
Stoga smo mišljenja da kada tijela države uprave osnivaju radne grupe bilo formalne koje se osnivaju posebnom odlukom ili neformalne, da sastav i rad skupina koje donose propise u Republici Hrvatskoj treba biti javan i transparentan.
Ukazujemo da takav stav proizlazi i iz presude Visokog upravnog suda, Poslovni broj UsII-84/16-8 od 18. kolovoza 2016. godine kojim je potvrđeno rješenje Povjerenika za informiranje UP/II-008-07/15-01/103, URBROJ: 401-01/04-16-12 od 3. svibnja 2016. godine te su navedene odluke dostupne na poveznici http://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php?izb=523
Dodatno naglašavamo da podaci o tome tko čini radnu skupinu, ime, prezime i titule članova radnih skupine te nazivi institucija ili organizacija kojima pripadaju, trebaju biti i mogu biti javno dostupni, osobito putem internatske stanice tijela javne vlasti.
Također se ukazuje kako je uvidom u internetsku stranicu Ministarstva zdravstva utvrđeno kako navedeno Ministarstvo objavljuje podatke o radnim skupinama, koji su dostupni na poveznici https://zdravlje.gov.hr/pristup-informacijama/savjetovanje-sa-zainteresiranom-javnoscu-1475/radne-skupine/3343 te bi stoga i u slučaju imenovanja radne skupine za donošenje tzv. Zakona o pobačaju Ministarstvo trebalo slijediti tu svoju pozitivnu praksu.
Zaključno, objava sastava radnih skupina za izradu propisa, kao i izvješćivanje javnosti o njihovom radu, standard je utemeljen na Zakonu o pravu na pristup informacijama, dosadašnjoj praksi Povjerenika za informiranje i upravnosudskoj praksi te bi se stoga njegovom neprimjenom u konkretnom slučaju onemogućilo Ustavom i zakonom utvrđeno pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.