KLASA: UP/II-008-07/17-01/995
URBROJ: 401-01/10-18-1
Zagreb, 19. listopada 2018. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv obavijesti Hrvatske poštanske banke d.d. E012-6/2016-RL od 29. rujna 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se obavijest Hrvatske poštanske banke d.d. E-012-6/2016-RL od 29. rujna 2016. godine u dijelu u kojem žalitelju ......... nije omogućen pristup Odluci o odabiru, Broj: UB-161102-13 od 02. studenog 2016. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici Odluke o odabiru Broj: UB-161102-13 od 02. studenog 2016. godine.
3. Odbija se žalba ......... izjavljena protiv obavijesti Hrvatske poštanske banke d.d. E012-6/2016-RL od 29. rujna 2016. godine u preostalom dijelu kao neosnovana.
4. Nalaže se Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenom obavijesti (koja ima značaj rješenja) odbijen je zahtjev za dopunu informacije ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio podatke vezano za raspisani natječaj za arhiviranje, digitalizaciju i mikrofilmiranje podataka banke, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da predmetne informacije spadaju u domenu poslovne tajne sukladno propisima prvostupanjskog tijela.
Protiv navedene obavijesti žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da prvostupanjsko tijelo ne poštuje zakonske propise u svom radu, niti donosi zakonom obvezatna rješenja. Ističe da se prvostupanjsko tijelo paušalno poziva na činjenicu da predmetne informacije predstavljaju poslovnu tajnu. Smatra da prvostupanjsko tijelo mora biti podvrgnuto obvezi otkrivanja podataka, s obzirom da je u vlasništvu Republike Hrvatske. Navodi da omogućavanje pristupa informacijama ima za cilj preispitivanje svrsishodnosti odluka koje tijelo javne vlasti donosi. Dalje navodi da postoji javni interes da se uvidom u tražene informacije može preispitati opravdanost planirane investicije. Ističe da prvostupanjsko tijelo ne navodi temeljem kojeg propisa je i u kojem postupku je tražena informacija proglašena poslovnom tajnom. Zaključno smatra da je prvostupanjsko tijelo obveznik javne nabave, te da bi tražene informacije trebale biti dostupne javnosti. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 07. rujna 2016. godine zatražio sljedeće informacije:
1. Preslika napisa pozivnog natječaja iz 2016. godine kojom banka izabire tvrtku koja će vršiti arhiviranje, digitalizaciju i mikrofilmiranje podataka za banku za naredno razdoblje
2. Preslike prispjelih ponuda tvrtki na predmetni natječaj 2016. godine
3. Odluka o odabiru i preslika ugovora koji je sklopljen sa odabranom tvrtkom
4. Preslika napisa natječaja za arhiviranje, digitalizaciju i mikrofilmiranje podataka za prethodno razdoblje, a koji je još uvijek na snazi
5. Preslika ugovora sa tvrtkom koja je odabrana na natječaju koji je još uvijek na snazi
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
Dopisom prvostupanjskog tijela, Ur. br. E012-5/2016-RL od 14. rujna 2016. godine žalitelj je obaviješten da informacije koje isti traži spadaju u domenu poslovne tajne, te su klasificirane oznakom „tajno“ u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, Odlukom Hrvatske narodne banke o primjerenom upravljanju informacijskim sustavom („Narodne novine“, 37/10) te internim aktima Hrvatske poštanske banke d.d.
Elektroničkom porukom od 14. rujna 2016. godine žalitelj je u bitnom tražio dopunu tražene informacije, te se na isti prvostupanjsko tijelo dopisom Ur. broj: E012-6/2016-RL od 29. rujna 2016. godine očitovalo da ostaje u cijelosti kod odgovora iz dopisa Ur. broj: E012-5/2016-RL od 14. rujna 2016. godine.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Prema članku 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obavijesti prvostupanjskog tijela, a koje ima značaj rješenja, proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu.
Uvidom u zapisnik sa sastanka od 12. rujna 2016. godine, koji ima značaj provedenog testa razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, proizlazi da Hrvatska poštanska banka d.d. nije obveznik javne nabave, te stoga ne postoji javni interes za traženim podacima, već prevladava potreba zaštite poslovne tajne prvostupanjskog tijela.
Iz Pravilnika o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, 19/12), a koji je bio na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama, proizlazi da Hrvatska poštanska banka d.d. nije navedena kao obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, 90/11, 83/13, 143/13, 13/14).
Iako su prema članku 2. navedenog Pravilnika državna tijela, i druga tijela, kao i pravne osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 5. stavak 1. Zakona, te trgovačka društva i subjekti koji ispunjavaju uvjete iz članka 6. stavka 1. Zakona obvezni primjenjivati Zakon o javnoj nabavi i kada nisu navedeni u Pravilniku, ističe se da Hrvatska poštanska banka d.d. ne ispunjava uvjete iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o javnoj nabavi, s obzirom da se ne radi o pravnoj osobi koja je osnovana radi zadovoljavanja potreba u javnom interesu, već o trgovačkom društvu u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske.
Osim toga, Hrvatska poštanska banka d.d. ne zadovoljava niti uvjet iz članka 6. stavka 1. točke 2. Zakona o javnoj nabavi, s obzirom da se ne radi o trgovačkom društvu koje obavlja djelatnosti navedene u člancima 107. do 112. Zakona o javnoj nabavi.
Slijedom navedenog, neosnovano žalitelj u žalbi navodi da bi je prvostupanjsko tijelo bilo obveznik javne nabave u smislu odredaba Zakona o javnoj nabavi.
S obzirom da tijelo javne vlasti nije obveznik javne nabave, u konkretnom slučaju niti ne postoji obveza prvostupanjskog tijela da sukladno članku 10. stavku 1. točki 9. na internetskim stranicama objavi na lako pretraživ način informacije o postupcima javne nabave i dokumentaciji za nadmetanje te informacije o izvršavanju ugovora.
Osim toga, na prvostupanjsko tijelo se ne primjenjuje niti odredba članaka 60. i 125. Zakona o javnoj nabavi kojom je propisana obveza objavljivanja obavijesti o sklopljenim okvirnim sporazumima za javne, odnosno sektorske naručitelje.
Hrvatska poštanska banka osnovana je u listopadu 1991. godine kao univerzalna bankarska organizacija za sve bankarske poslove u zemlji i inozemstvu. Od 2001. godine Republika Hrvatska putem fondova i društava u njezinu vlasništvu, postala je većinski vlasnik Hrvatske poštanske banke d.d..
Iz poveznice https://www.hpb.hr/o-nama/osnovne-informacije proizlazi sljedeća vlasnička struktura prvostupanjskog tijela: Republika Hrvatska je imatelj 42,4293% dionica, HP-Hrvatska pošta d.d. 11,9336% dionica, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 8,9803% dionica, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 8,7577%, dok iznos od 0.0393% otpada na vlastite dionice, a udio ostali dioničara iznosi 27,8597%
Iz izvatka iz sudskog registra za Hrvatsku poštansku banku d.d. proizlazi da ista obavlja bankovne usluge navedene u članku 7. i 8. Zakona o kreditnim institucijama („Narodne novine“, 159/13, 19/15, 102/15).
Dakle, bez obzira na činjenicu što Hrvatska poštanska banka d.d. nije obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi, ista predstavlja tijelo javne vlasti u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, koje je dužno postupati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne su javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.
Dakle, kada prvostupanjsko tijelo provodi određeni postupak nabave, bez obzira što nije obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi, i u tom slučaju dolazi do raspolaganja sredstvima banke na način da se u odluci o odabiru navodi tko je odabrani ponuditelj i za koji iznos.
S obzirom da je prvostupanjsko tijelo u većinskom vlasništvu države (zajedno sa drugim tijelima javne vlasti), Povjerenica za informiranje smatra da se se se sredstva koja se isplaćuju odabranom ponuditelju po provedenom natječaju predstavljaju raspolaganje javnim sredstvima u smislu odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom da je iz Odluke o odabiru Broj: UB-161102-13 od 02. studenog 2016. godine razvidno tko je odabran na predmetnom natječaju, kao i cijena ponude, navedena informacija je dostupna javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkama 1, 2. i 4. izreke.
U odnosu na preostalu dokumentaciju koja je predmet postupka ističe se kako slijedi.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Sukladno Pravilniku o klasifikaciji informacija Hrvatske poštanske banke d.d. od 10. rujna 2015. godine poslovnom tajnom smatraju se podaci koji su zakonom ili drugim propisima, internim aktom, ugovorom ili odlukom nadležnog tijela Banke ili druge osobe proglašeni poslovnom tajnom jer bi zbog njihovog priopćavanja mogle nastupiti štetne posljedice.
U konkretnom slučaju predmet zahtjeva je dokumentacija vezano za arhiviranje, digitalizaciju i mikrofilmiranje podataka banke, dakle radi se o internim postupcima u banci, koji nisu izravno povezani s predmetom poslovanja prvostupanjskog tijela, niti predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima, iz čega proizlazi da za predmetne informacije u konkretnom slučaju ne prevladava javni interes, posebno stoga što prvostupanjsko tijelo nije obveznik javne nabave, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, kako prvostupanjsko tijelo nije obveznik javne nabave, isto je ovlašteno svojim općim aktom urediti pitanje koje se informacije smatraju poslovnom tajnom, odnosno u konkretnom slučaju Pravilnikom o klasifikaciji informacija Hrvatske poštanske banke d.d. od 10. rujna 2015. godine.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je pod točkom 3. izreke.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.