KLASA: UP/II-008-07/18-01/617
URBROJ: 401-01/06-18-5
Zagreb, 12.10.2018. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe udruge Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije, zastupane po predsjedniku ......... iz Đurmanca, ........., izjavljene protiv rješenja Općine Đurmanec, KLASA: UP/I-008-02/18-01/0001, URBROJ: 2140/02-03-18-1 od 16.7.2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
- Zaključka Općine Đurmanec KLASA: 007-01/18-01/0003, URBROJ: 2140/02-02-18-30 od 11.4.2018. godine;
- Zaključka Općine Đurmanec KLASA: 007-01/18-01/0004, URBROJ: 2140/02-02-18-10 od 11.4.2018. godine;
- Zaključka Općine Đurmanec KLASA: 007-01/18-01/0003, URBROJ: 2140/02-02-18-59 od 7.6.2018. godine; i
- Izjava o nepristranosti i povjerljivosti članova povjerenstava od 13.4.2018. godine;
na način da se na istim preslikama prekriju adrese i vlastoručni potpisi članova povjerenstava.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem je u točki 1. izreke istog djelomično odbijen zahtjev za pristup informacijama udruge Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije (dalje u tekstu: žalitelj), od 3.7.2018. godine u dijelu u kojem je pod točkama 1., 2. i 4. istog tražio dokumentaciju iz koje su vidljivi sastavi povjerenstava za provjeru formalnih uvjeta, ocjenjivanje prijava i rješavanje o prigovorima pristiglih na javne natječaje za dodjelu financijske potpore sportskim udrugama za kapitalna ulaganja na području Općine Đurmanec i financiranje programa i projekata udruga na području Općine Đurmanec za 2018. godinu te u pogledu izjava o nepristranosti i povjerljivosti članova povjerenstava, temeljem članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da navedena informacija predstavlja profesionalnu odnosno poslovnu tajnu. U točki 2. osporenog rješenja je u pogledu informacija koje se tiču propisane naknade za rad povjerenstava pod točkama 1. i 2. kao i informacija pod točkom 3. predmetnog zahtjeva odlučeno da će se podnositelju zahtjeva omogućiti pristup istima.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da podnosi žalbu protiv rješenja u cijelosti. Smatra da po Ustavu RH i zakonu ima pravo na u predmetnom zahtjevu zatražene dokumente, s obzirom da su natječaji u pogledu kojih je zatražio dostavu informacija završili. Također traži da se sankcioniraju odgovorne osobe prvostupanjskog tijela zbog nedostavljanja navedene dokumentacije, pri čemu ističe da mu je po predmetnom zahtjevu dostavljen samo primjerak osporenog rješenja, bez informacija kojima mu je, kako je u istom navedeno, omogućen pristup. Žalitelj od Povjerenice za informiranje traži da poništi osporeno rješenje te na taj način omogući transparentnost vrednovanja odnosno ocjenjivanja prijavljenih projekata na javnim pozivima i natječajima te raspodjelu i trošenje proračunskih financijskih sredstava tijela javne vlasti. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 3.7.2018. godine tražio sljedeće informacije: 1. preslike svih dokumenata iz kojih je vidljiv sastav Povjerenstva za provjeru ispunjavanja propisanih uvjeta (svi imenovani članovi i svi zamjenici članova), sastav Povjerenstva za ocjenjivanje prijava (svi imenovani članovi i svi zamjenici članova) i sastav Povjerenstva za rješavanje o prigovorima (svi imenovani članovi i svi zamjenici članova) pristiglih na Javni natječaj za dodjelu financijske potpore sportskim udrugama za kapitalna ulaganja na području Općine Đurmanec u 2018. godini, Klasa: 007-01/18-01/0004, Urbroj: 2140/02-02-18-2 od 6.3.2018. godine te iznos propisane naknade po svakom članu (i zamjeniku) navedenih povjerenstava; 2. preslike svih dokumenata iz kojih je vidljiv sastav Povjerenstva za provjeru ispunjavanja propisanih uvjeta (svi imenovani članovi i svi zamjenici članova), sastav Povjerenstva za ocjenjivanje prijava (svi imenovani članovi i svi zamjenici članova) i sastav Povjerenstva za rješavanje o prigovorima (svi imenovani članovi i svi zamjenici članova) pristiglih na Javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga na području Općine Đurmanec za 2018. godinu, Klasa: 007-01/18-01/0003, Urbroj: 2140/02-02-18-2 od 6.3.2018. godine te iznos propisane naknade po svakom članu (i zamjeniku) navedenih povjerenstava; 3. presliku važećeg Pravilnika o kriterijima, mjerilima i postupcima o financiranju programa i projekata od interesa za Općinu Đurmanec; 4. preslike svih izjava o nepristranosti i povjerljivosti svih članova (i zamjenika) Povjerenstva za ocjenjivanje prijava na javni natječaj. Moli da se za sve točke zahtjeva kao početni datumi uzmu datumi nastajanja odgovarajućih dokumenata te svi ostali potrebni datumi sve do dana uručivanja odnosno datuma slanja zahtijevane dokumentacije.
Također je utvrđeno da je Općina Đurmanec po predmetnom zahtjevu donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-02/18-01/0001, URBROJ: 2140/02-03-18-1 od 16.7.2018. godine, kojim je u točki 1. izreke istog djelomično odbijen zahtjev za pristup informacijama žalitelja od 3.7.2018. godine u dijelu u kojem je pod točkama 1., 2. i 4. istog tražio dokumentaciju iz koje su vidljivi sastavi povjerenstava za provjeru formalnih uvjeta, ocjenjivanje prijava i rješavanje o prigovorima pristiglih na javne natječaje za dodjelu financijske potpore sportskim udrugama za kapitalna ulaganja na području Općine Đurmanec i financiranje programa i projekata udruga na području Općine Đurmanec za 2018. godinu te u pogledu izjava o nepristranosti i povjerljivosti članova povjerenstava, temeljem članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da navedena informacija predstavlja profesionalnu odnosno poslovnu tajnu. U točki 2. osporenog rješenja je u pogledu informacija koje se tiču propisane naknade za rad povjerenstava pod točkama 1. i 2. kao i informacija pod točkom 3. predmetnog zahtjeva odlučeno da će se podnositelju zahtjeva omogućiti pristup istima.
Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da ista ne sadrži dokumentaciju iz koje bi proizlazilo je li i na koji način prvostupanjsko tijelo prije donošenja predmetne odluke provelo test razmjernosti i javnog interesa.
U drugostupanjskom postupku po žalbi Općina Đurmanec je dopisom KLASA: UP/I-008-02/18-01/0001, URBROJ: 2140/02-03-18-3 od 23.8.2018. godine dostavila Povjerenici za informiranje prvostupanjski spis predmeta u kojem se odlučivalo o predmetnom zahtjevu žalitelja, a u kojem je, između ostalog, navedeno da je člankom 30. Pravilnika o kriterijima, mjerilima i postupcima o financiranju programa i projekata od interesa za Općinu Đurmanec (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj 2/16.) podaci o osobama koje su ocjenjivale projekte Udruga- članovima povjerenstva tajni.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje su dostavljene kao predmetne informacije: Zaključak Općine Đurmanec KLASA: 007-01/18-01/0003, URBROJ: 2140/02-02-18-30 od 11.4.2018. godine; Zaključak Općine Đurmanec KLASA: 007-01/18-01/0004, URBROJ: 2140/02-02-18-10 od 11.4.2018. godine; Zaključak Općine Đurmanec KLASA: 007-01/18-01/0003, URBROJ: 2140/02-02-18-59 od 7.6.2018. godine i Izjave o nepristranosti i povjerljivosti članova povjerenstava od 13.4.2018. godine. Također, u spisu predmeta su dostavljene i sljedeće informacije, koje su po predmetnom zahtjevu dostavljene žalitelju dana 26.7.2018. godine dopisom KLASA: 008-02/18-01/0005, URBROJ: 2140/02-03-18-2 od 16.7.2018. godine: Pravilnik o kriterijima, mjerilima i postupcima o financiranju programa i projekata od interesa za Općinu Đurmanec KLASA: 007-01/16-01/01, URBROJ: 2140/02-02-16-1 od 110.2.2016. godine, Odluka o izmjeni Odluke o visini naknade članovima Općinskog vijeća, radnih tijela Općinskog vijeća i djelatnika Upravnog odjela Općine Đurmanec KLASA: 121-01/13-01/03, URBROJ: 2140/02-13-2 od 26.7.2013. godine; Odluka o izmjeni Odluke o visini naknade članovima Općinskog vijeća, radnih tijela Općinskog vijeća i djelatnika Upravnog odjela Općine Đurmanec KLASA: 121-01/10-01/6, URBROJ: 2140/02-10-1 od 16.9.2010. godine; i Odluka o visini naknade članovima Općinskog vijeća, radnih tijela Općinskog vijeća i djelatnika Upravnog odjela Općine Đurmanec KLASA: 121-01/10-01/2, URBROJ: 2140/02-10-2 od 15.3.2010. godine.
Iz točke 1. osporenog rješenja te dokumentacije u spisu predmeta proizlazi da pri donošenju istog Općina Đurmanec nije uzela u obzir odredbu članka 15. stavka 3. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama o mogućosti djelomičnog omogućavanja pristupa informacijama. Naime, s obzirom na ustavne i zakonske odredbe, potrebno se ističe kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. U tom smislu, tijelo javne vlasti je dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima podupire postojanje izuzetka od pristupa propisanog člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.
Stoga je Povjerenica za informiranje u žalbenom postupku razmotrila je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama ili djelomičan pristup informacijama, a također i utvrditi da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zakonom zaštićene interese, odnosno navedenu procjenu mora izvršiti na temelju pojedinih okolnosti slučaja.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) je propisano da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavak 2. istog članka Zakona propisuje da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Izvršenim uvidom u sadržaj informacija kojima osporenim rješenjem nije omogućen pristup u drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako u istima nisu navedeni podaci koji bi se sukladno Zakonu mogli okarakterizirati kao poslovna tajna. Slijedom navedenog nisu utvrđeni razlozi za ograničenje pristupa istim informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se traženi podaci ne mogu smatrati poslovnom tajnom sukladno zakonu, ali je utvrđeno da navedene informacijama sadrže osobne podatke.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, a stavkom 3. točke 5. istog članka Zakona propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnom. Zakonodavac je također u članku 16. istog Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U članku 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.
Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Uzimajući u obzir odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka te da iz informacija u pogledu je odbijen predmetni zahtjev žalitelja vidljivo postupanje tijela javne vlasti sukladno zakonskim obvezama prilikom provedbe natječaja za dodjelu potpora odnosno financijskih sredstava, Povjerenica za informiranje smatra da prevladava javni interes za omogućavanjem pristupa navedenim informacijama, jer se omogućavanjem pristupa istim osigurava provedba načela transparentnosti u javnim natječajima, uz zaštitu određenih osobnih podataka, u konkretnom slučaju adresa i vlastoručnih potpisa članova povjerenstava.
Naime, razmatranjem sadržaja informacija u pogledu kojih je osporenim rješenjem odbijen predmetni zahtjev, u žalbenom postupku je utvrđeno da je žaliteljici moguće odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama i to na način da je iz istih vidljivo tko su bili članovi povjerenstava na predmetnim natječajima i postoje li u odnosu na iste osobe izjave o povjerljivosti i nepristranosti, a koje su nužne da bi neka osoba mogla biti član navedenih povjerenstava. Naime, radi se o podacima za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer su navedene osobe bile plaćene za svoj rad te se tako radi o potrošnji javnih sredstava, a koje bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebale biti dostupne, imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U predmetnom slučaju radi se o potrošnji sredstava tijela javne vlasti i to jedinice lokalne samouprave, što predstavlja raspolaganje javnim sredstvima, a za navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste navedena sredstva.
Međutim, u odnosu na podatak o adresi te vlastoručnim potpisima članova povjerenstava, Povjerenica za informiranje smatra da ne prevladava javni interes za istim, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenom podatku predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke, a kako je to navedeno u točki 3. izreke ovog rješenja.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedenu informaciju, da se ista ne odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima te nije vjerojatno da bi objava iste informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet), pa se ne mogu niti prihvatiti žalbeni navodi žalitelja u kojima se poziva na zaštitu javnog interesa.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama odlučiti kao u točkama 1., 2. i 4. izreke ovog rješenja.
Nadalje, u drugostupanjskom postupku je razmatrana zakonitost osporenog rješenja u pogledu dokumentacije koja se odnosi na točku 2. osporenog rješenja kojim je žalitelju omogućen pristup informacijama, a s obzirom na navode žalitelja u predmetnoj žalbi o tome da mu iste informacije nisu dostavljene. Stoga je u žalbenom postupku izvršen uvid u prvostupanjski spis predmeta te je utvrđeno da su žalitelju navedene informacije dostavljene dana 26.7.2018. godine, a što je vidljivo iz povratnice potpisane od strane žalitelja. S obzirom da je žalitelj predmetnu žalbu podnio izravno Povjerenici za informiranje dana 24.7.2018. godine, iz navedenog proizlazi da je žalitelj istu dokumentaciju zaprimio nakon uložene žalbe.
Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je u prvostupanjskom postupku u pogledu omogućenih informacija bilo nedostataka, jer mu informacije kojima je u osporenom rješenju omogućen pristup nisu dostavljene zajedno s primjerkom osporenog rješenja, no da su oni takvi da nisu mogli utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u točki 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.