KLASA: UP/II-008-07/18-01/191
URBROJ: 401-01/03-18-2
Zagreb, 12. listopada 2018.
Povjerenica za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Rijeke, ........., izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Rijeka 2020 d.o.o. KLASA: 06-1, URBROJ: 310/2-2017 od 20. siječnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Rijeka 2020 d.o.o. KLASA: 06-1, UR BROJ: 310/2-2017 od 20. siječnja 2018. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem trgovačkog društva Rijeka 2020 d.o.o. odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 27. prosinca 2017. godine kojim traži koje su sve aktivnosti tj. programi EPK, dio Programa Javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godinu, temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer tijelo javne vlasti ne posjeduje traženu informaciju.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio pravovremeno žalbu u kojoj u bitnom navodi da osporeno rješenje osporava zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Navodi da se iz priloženog e-maila zaposlenice Rijeka 2020 d.o.o.od 18. prosinca 2017. godine kojim odgovara zaposlenici Odjela za kulturu Grada Rijeke na upit o očitovanju glede dijela amandmana Odbora za kulturu Gradskog vijeća Grada Rijeke koji se dotiče EPK, jasno je vidljivo kako su u Rijeka 2020 d.o.o. odgovorili na upit (službeno se očitovali) o tome jesu li određene aktivnosti i programi EPK ili nisu. Nadalje, navodi se kako se iz navedenog e-maila proizlazi da su samoinicijativno dostavili informaciju o još jednom programu za koji nije postavljen upit. Navodi kako postoji dokument kojim se bilježi i potpisuje sve programe EPK koji su dio Programa Javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godinu te da je netočno da tijelo javne vlasti ne posjeduje traženu informaciju. Ističe kako neposjedovanje službenog dokumenta kojim se bilježi i popisuju svi programi EPK koji su dio Programa Javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godinu, ne isključuje posjedovanje drugih zapisa neovisno o načinu na koji su prikazani iz kojih se može pružiti (saznati) informacija. Predlaže da se žalba uvaži i da mu se omogući pristup traženim informacijama.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 27. prosinca 2017. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio od trgovačkog društva Rijeka 2020 d.o.o., kao tijela javne vlasti, sljedeću informaciju: koje su sve aktivnosti tj. programi EPK, a dio su Programa Javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. (https://www.rijeka.hr/wp-content/uploads/2017/12/Prijedlog-programa-javnih-potreba-u-kulturi-Grada-Rijeke-za-2018.-godinu.pdf).
Iz osporenog rješenja proizlazi da je zahtjev žalitelja za pristup informacijama odbačen temeljem članka 23. stavak 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je tijelo javne vlasti utvrdilo da ne postoji dokument koji bilježi i popisuje sve programe EPK, a koji su dio Programa Javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2108. godinu.
U drugostupanjskom postupku je izvršen uvid ue-mail od 18. prosinca 2018. godine kojeg je zaprimila direktorica sektora za kulturu tijela javne vlasti od službenice Grada Rijeke vezano za očitovanje na amandmane na Program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godine koji se dotiču programa EPK te u e-mail kojim se direktorica sektora za kulturu tijela javne vlasti, istoga dana,očituje na predložene amandmane o programima koje financira ili ne financira EPK.
Tijelo javne vlasti je udrugostupanjskom postupku dostavilo prvostupanjski spis predmeta i dopis KLASA: 06-1, URBROJ: 310/2-2-2017 od 9. ožujka 2018. godine u kojem se navodi da su prijedlozi programa te njihovi ciljevi i okviri u sklopu projekta EPK javno dostupni u Prijavnoj knjizi EPK objavljenoj na web stranici Rijeka 2020 d.o.o. i da drugi službeni dokument o tome ne postoji. Navodi se da će se konačni program EPK znati i javno objaviti tek tijekom 2019. godine, što je uobičajena praksa i u svim drugim europskim prijestolnicama kulture, time da je trgovačko društvo Rijeka 2020 d.o.o. to javno obznanilo u više navrata. Navodi se da se koncept, odnosno plan aktivnosti po svakom programu u sklopu projekta EPK utvrđuje, mijenja i donosi na godišnjoj razini u okviru Programa rada i poslovanja svaku godinu pa tako i za 2018. godinu te da je taj Plan i program rada javno dostupan na web stranici trgovačkog društva Rijeka 2020 d.o.o. Navodi se da se programi u sklopu projekta EPK svakodnevno nadograđuju i upotpunjuju obzirom da Rijeka 2020 d.o.o. dobiva i nove prijedloge za uključivanje u program u sklopu projekta EPK, od strane raznih partnera, udruga i slično. Navodi se da je Program Javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godinu javno dostupan dokument na web stranici Grada Rijeke. Navodi se kako dokumentacija priložena uz žalbu se ne može smatrati informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se ne radi o službenom dokumentu s popisom svih aktivnosti tj. programa koji su dio Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godinu, potpisanom od strane odgovorne osobe trgovačkog društva Rijeka 2020 d.o.o. Navodi se da je žalitelj u periodu od 11. kolovoza 2017. godine do 23. siječnja 2018. godine uputio ukupno 12 zahtjeva za pristup informacijama, od čega je osam zahtjeva usvojeno i tražene informacije su dostavljene žalitelju, dva zahtjeva su odbačena sukladno odredbi članka 20. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama i dva zahtjeva su odbačena jer tijelo javne vlasti ne posjeduje službeni dokument o traženoj informaciji.
U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid u dopis KLASA: 06-1, URBROJ: 310/1-2-2017 od 19. siječnja 2018. godine direktorice tijela javne vlasti upućen službenici za informiranje u kojemu se navodi da tražene informacije ne posjeduju jer ne postoji službeni dokument kojim tijelo javne vlasti popisuje sve programe EPK koji su dio Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godinu.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid na Internet stranicu tijela javne vlasti na poveznicu http://rijeka2020.eu/tko-smo/društvo-rijeka-2020-epk/ na kojoj se navodi da su trgovačko društvo Rijeka 2020 d.o.o. zajednički osnovali Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija sa svrhom provođenja projekta Europska prijestolnica kulture za2020. godinu u Republici Hrvatskoj. Navodi se da je zadatak Društva samostalna, efikasna i transparenta provedba projekta Rijeka 2020 - EPK tako da će se implementirati operativne, programske i komunikacijske strategije, dok će infrastrukturne investicije obuhvaćene Prijavnom knjigom voditi Grad Rijeka, odnosno Primorsko-goranska županija.
Nadalje, na poveznici tijela javne vlasti http://rijeka2020.eu/tko-smo/epk-u-brojkama/ navode se planirani prihodi projekta: sredstva iz proračuna Republike Hrvatske 10.000.000 € (32,97%), sredstva iz proračuna Grada Rijeke 10.327.000 € (34,05%), sredstva iz proračuna Primorsko-goranske županije 3.000.000 € (9.89%), sredstva putem natječaja iz EU fondova i programa 3.000.000 € (9.89%), sredstva od sponzora 3.000.000 € (9.89%), te sredstva iz ostalih izvora 1.000.000 €, dok planirani rashodi iznose: za program 23.185.051 € (76,45%), za promociju i marketing 3.812.269 € te za upravljanje, administraciju i ostalo 3.329.680 € (10,98%)
U drugostupanjskom postupku izvršen je uvid na Internet stranicu Grada Rijeke na poveznicu https://www.rijeka.hr/wp-content/uploads/2017/12/Prijedlog-programa-javnih-potreba-u-kulturi-Grada-Rijeke-za-2018.-godinu.pdf, iz koje proizlazi da jePrijedlog programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godinu gradonačelnik Grada Rijeke podnio dana 5. prosinca 2017. godine Gradskom vijeću Grada Rijeke na razmatranje i usvajanje.
Nadalje, na poveznici Grada Rijeke https://www.rijeka.hr/teme-za-gradane/kultura-2/javne-potrebe-kulturi/program-javnih-potreba-u-kulturi-grada-rijeke-za-2018/, navodi se da će se Programom javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godinu iz proračuna Grada Rijeke izdvojiti 3.370.000,00 kuna te da je Program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godinu usvojen na 6. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke održanoj 21. prosinca 2017. godine. Program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godinu objavljen je u Službenim novinama Grada Rijeke broj 11/17 od 22. prosinca 2017. godine te je stupio na snagu 1. siječnja 2018. godine. Uvidom u navedeni Program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godine utvrđeno je da sastavni dio programa čini Plan raspodjele sredstava za programe javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godinepo korisnicima. Nadalje, utvrđeno je da su u navedenom Planu raspodjele sredstva za programe javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godinedva programa koje je direktorica Sektora za kulturu tijela javne vlasti u e-mailu od 18. prosinca 2017. godine navela kao EPK programe.
U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid na Internet stranicu tijela javne vlasti na poveznicu http://rijeka2020.eu/wp-content/uploads/2018/01/Plan-i-program-rada-i-poslovanja-za-2018.-godinu.pdf te je utvrđeno da je tijelo javne vlasti donijelo 27. prosinca 2017. godine Plan i program rada i poslovanja za 2018. godinu. U navedenom Planu i programu rada i poslovanja za 2018. godinu navode se programske aktivnosti EPK u 2018. godini koje se odnose na pripremu projekata i programa koje će svoju kulminaciju doživjeti u 2020. godini. U navedenom Planu i programu rada i poslovanja navodi se, između ostalog, projekt kojeg je direktorica Sektora za kulturu tijela javne vlasti u e-mailu od 18. prosinca 2017. godine navela kao EPK program, a koji jei uPlanu raspodjele sredstava za programe javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godine.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo kada je odbacilo žaliteljev zahtjev jer ne posjeduje traženu informaciju dokument koji bilježi i popisuje sve programe EPK koji su dio Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godine.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva nije uzelo u obzir činjenicu da je donijelo i objavilo Plan i program rada i poslovanja za 2018. godinu, kao i da je u Službenim novinama objavljen i stupio na snagu Program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godine.
Napominje se da je odredbom članka 23. stavka 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kada obavještava korisnika da je informacija javno objavljena.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Naime, informacija koja se traži može se nalaziti u više različitih dokumenata, izvještaja, računa i slično. Tijelo javne vlasti nije dužno stvoriti novu informaciju, međutim, to ne znači da tijelo javne vlasti ne može identificirati zatraženu informaciju u različitim izvorima, te potom riješiti zahtjev za pristup informacijama.
Iz svega navedenog je vidljivo da tijelo javne vlasti treba imati određene informacije koje se odnose na žaliteljev zahtjev, a koje se mogu nalaziti sadržane u više različitih zapisa podataka. Napominje se da pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, računa, ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka i drugih evidencija koje inače vodi, te tijelo javne vlasti može korisniku dati više zapisa podataka iz kojih može bez potrebe i angažmana tijela javne vlasti za izradom nove informacije doći do zatražene informacije.
Posebno se napominje kako članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Neosnovan je navod tijela javne vlasti da se dokumentacija priložena uz žalbu e-mail od 18. prosinca 2017. godine ne može smatrati informacijom jer se ne radi o službenom dokumentu potpisanom od strane odgovorene osobe, s obzirom na to da se radi o gotovoj informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku (e-mail od 18. prosinca 2017. godine) i koju posjeduje tijelo javne vlasti kako je to propisano u članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, neovisno o tome što se ne radi o službenom dokumentu i što ga nije potpisala odgovorna osoba.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju, vezano za žaliteljevo traženje iz predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09), poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje sve izrađene informacije koje se odnose na žaliteljevo traženje u predmetnom zahtjevu posjeduje, odnosno dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Potrebno je napomenuti i to da pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti nije dužno davati dodatna pojašnjenja, tumačenja ili obrazloženja odnosno ulagati dodatni trud i izrađivati novu informaciju, nego dostaviti već izrađene informacije na koje se odnosi predmetni zahtjev, a vodeći računa o mogućim ograničenjima iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatskeu roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.