KLASA: UP/II-008-07/18-01/190
URBROJ: 401-01/03-18-2
Zagreb, 12. listopada 2018.
Povjerenica za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Rijeke, ........., izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Rijeka 2020 d.o.o. KLASA: 06-1, URBROJ: 308/2-2017 od 20. siječnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Rijeka 2020 d.o.o. KLASA: 06-1, UR BROJ: 308/2-2017 od 20. siječnja 2018. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem trgovačkog društva Rijeka 2020 d.o.o. odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 27. prosinca 2017. godine kojim traži službeni dokument kojim se bilježi popis predstavnika Odjela za kulturu s imenom i prezimenom i kada su se sa svakim od njih predstavnici trgovačkog društva Rijeka 2020 d.o.o. iskomunicirali što su i koje su aktivnosti tj. programi koje financira EPK, temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer tijelo javne vlasti ne posjeduje traženu informaciju.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio pravovremeno žalbu u kojoj u bitnom navodi da rješenje osporava zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Navodi da iz priloženog e-maila zaposlenice Rijeka 2020 d.o.o. od 18. prosinca 2017. godine kojim odgovara zaposlenici Odjela za kulturu Grada Rijeke na upit o očitovanju glede dijela amandmana Odbora za kulturu Gradskog vijeća Grada Rijeke koji se dotiče EPK, navodi da je sa predstavnicima svake pojedine djelatnosti pri Odjelu za kulturu iskomunicirano što su aktivnosti tj. programi koje financira EPK, te da iz navedenoga proizlazi kako u Rijeka 2020 d.o.o. znaju identitet osoba s kojima su komunicirali te kako je nedvojbeno da je komuniciran i sadržaj s navedenim predstavnicima u obliku aktivnosti tj. programa koje financira EPK. Ističe kako neposjedovanje službenog dokumenta kojim se bilježi točno određeni skup elemenata ne isključuje posjedovanje drugih zapisa neovisno o načinu na koji su prikazani iz kojih se može pružiti (saznati) informacija. Predlaže da se žalba uvaži i da mu se omogući pristup traženim informacijama.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 27. prosinca 2017. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio od trgovačkog društva Rijeka 2020 d.o.o., kao tijela javne vlasti, sljedeću informaciju: koji su to predstavnici Odjela za kultu (imenom i prezimenom), kada ste sa svakim iskomunicirali (nadnevak ili nadnevci) i koje su informacije (aktivnosti i programe koje financira EPK) po pojedinom predstavniku s obzirom da je u odgovoru na očitovanje o amandmanu Odbora za kulturu na Programa Javnih potreba u kulturi Grada Rijeka za 2018. godine napisano da su sa predstavnicima svake pojedine djelatnosti pri odjelu za kulturu iskomunicirali što su aktivnosti tj. programi koje financira EPK.
Iz osporenog rješenja proizlazi da je zahtjev žalitelja za pristup informacijama odbačen temeljem članka 23. stavak 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je tijelo javne vlasti utvrdilo da ne postoji službeni dokument kojim se bilježi popis predstavnika Odjela za kulturu s imenom i prezimenom s kojim su i kada predstavnici trgovačkog društva Rijeka 2020 d.o.o. iskomunicirali što su i koje su aktivnosti tj. programi koje financira EPK.
Tijelo javne vlasti je u drugostupanjskom postupku dostavilo prvostupanjski spis predmeta i dopis KLASA: 06-1, URBROJ: 308/2-2-2017 od 9. ožujka 2018. godine u kojem se navodi da ne posjeduje traženu informaciju budući da ne postoji službeni dokument u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registara kojim se bilježe tražene informacije. Navodi se kako se u tijelu javne vlasti ne vodi službeni popis, a time i ne postoji popis kojim bi sezbirno bilježile sve tražene informacije: imenai prezimena svih predstavnika pojedinih djelatnosti pri Odjelu za kulturu Grada Rijeke s kojima je trgovačko društvo Rijeka 2020 d.o.o. službeno komuniciralo, vrijeme odnosno datum komuniciranja s predstavnicima Odjela za kulturu kao i sve informacije o aktivnostima i programima koje financiraEPK. Zaključno se navodi da tijelo javne vlasti nema službeni dokument potpisan od strane odgovorne osobe trgovačkog društva Rijeka 2020 d.o.o. sa svim informacijama zatraženim temeljem predmetnog zahtjeva te da isti nije u obvezi izrađivati novi dokument i sastavljati odgovore na točno specificirana pojedina pitanja, atime i obavljati dodatne aktivnosti povodom podnesenog zahtjeva za pristup informacijama.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid na Internet stranicu tijela javne vlasti na poveznicu http://rijeka2020.eu/tko-smo/društvo-rijeka-2020-epk/ na kojoj se navodi da su trgovačko društvo Rijeka 2020 d.o.o. zajednički osnovali Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija sa svrhom provođenja projekta Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu u Republici Hrvatskoj. Navodi se da je zadatak Društva samostalna, efikasna i transparenta provedba projekta Rijeka 2020 - EPK tako da će se implementirati operativne, programske i komunikacijske strategije, dok će infrastrukturne investicije obuhvaćene Prijavnom knjigom voditi Grad Rijeka, odnosno Primorsko-goranska županija.
Nadalje, na poveznici tijela javne vlasti http://rijeka2020.eu/tko-smo/epk-u-brojkama/ navode se planirani prihodi projekta: sredstva iz proračuna Republike Hrvatske 10.000.000 € (32,97%), sredstva iz proračuna Grada Rijeke 10.327.000 € (34,05%), sredstva iz proračuna Primorsko-goranske županije 3.000.000 € (9.89%), sredstva putem natječaja iz EU fondova i programa 3.000.000 € (9.89%), sredstva od sponzora 3.000.000 € (9.89%), te sredstva iz ostalih izvora 1.000.000 €, dok planirani rashodi iznose: za program 23.185.051 € (76,45%), za promociju i marketing 3.812.269 € te za upravljanje, administraciju i ostalo 3.329.680 € (10,98%)
Na poveznici Grada Rijeke https://www.rijeka.hr/teme-za-gradane/kultura-2/javne-potrebe-kulturi/program-javnih-potreba-u-kulturi-grada-rijeke-za-2018/ navodi se da će se Programom javnih potreba u kulturi za 2018. godinu iz proračuna Grada Rijeke izdvojiti 3.370.000,00 kuna te da je Program javnih potreba u kulturi za 2018. godinu usvojen na 6. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke održanoj 21. prosinca 2017. godine. Program javnih potreba u kulturi za 2018. godinu objavljen je u Službenim novinama Grada Rijeke broj 11/17 od 22. prosinca 2017. godine te je stupio na snagu 1. siječnja 2018. godine. Uvidom u navedeni Program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godine utvrđeno je da sastavni dio programa čini Plan raspodjele sredstava za programe javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godine po korisnicima.
U žalbenom postupku izvršen je uvid u e-mail od 18. prosinca 2018. godine kojeg je zaprimila direktorica Sektora za kulturu tijela javne vlasti od službenice Grada Rijeke vezano za očitovanje na amandmane na Program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godine koji se dotiču programa EPK te u e-mail direktorice Sektora za kulturu tijela javne vlasti upućen službenici Grada Rijeke, istoga dana, u kojemu se očituje na predložene amandmane o programima koje financira ili ne financira EPK te napominje da se sa predstavnicima svake pojedine djelatnosti pri Odjelu za kulturu iskomuniciralo što su aktivnosti tj. programi koje financira EPK.
Nadalje, u žalbenom postupku izvršen je uvid u dopis KLASA: 06-1, URBROJ: 308/1-2-2017 od 19. siječnja 2018. godine direktorice tijela javne vlasti upućen službenici za informiranje u kojemu se navodi da tražene informacije ne posjeduju jer ne postoji službeni dokument kojim tijelo javne vlasti bilježi predmetnim zahtjevom tražene informacije.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo kada je odbacilo žaliteljev zahtjev jer ne posjeduje traženu informaciju službeni dokument kojim se bilježi popis predstavnika Odjela za kulturu s imenom i prezimenom i kada su se sa svakim od njih predstavnici trgovačkog društva Rijeka 2020 d.o.o. iskomunicirali što su i koje su aktivnosti tj. programi koje financira EPK.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedenog, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno, zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja, sastavlja izjave, tumači propise ili da obavlja dodatne aktivnosti; drugim riječima, pristup informacijama u zakonskom smislu znači dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje, npr. određenog dokumenta, fonograma, crteža i slično.
U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da je Gradsko vijeće Grada Rijeke na sjednici 21. prosinca 2017. godine donijelo Program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. godinu. Iz spisa predmeta proizlazi da se tijelo javne vlasti očitovalo dana 18. prosinca 2017. godine putem elektronske pošte na amandmane na Program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2018. te je u navedenom očitovanju napomenuto da se sa predstavnicima svake pojedine djelatnosti pri Odjelu za kulturu iskomuniciralo što su aktivnosti tj. programi koje financira EPK. Iz navedenog proizlazi da je prije donošenja Programa javnih potreba u kulturi za 2018. godinu tijela javne vlasti komuniciralo s predstavnicima Odjela za kulturu Grada Rijeke vezano za programe koje financira EPK.
Ukoliko je tijelo javne vlasti komuniciralo s predstavnicima Odjela za kulturu vezano za programe koje financira EPK, ako kako se to navodi u e-mailu od 18. prosinca 2017. godine, postoji mogućnosti da se komunikacija obavljala elektronskom poštom (iz koje bi bio vidljiv datum, sudionici, zaključcii slično) ili usmeno, a da je o istome sačinjena bilješka(iz koje bi bio vidljiv datum, sudionici, zaključci i slično). Ukoliko tijelo javne vlasti posjeduje takav zapis (bilješka, e-pošta) isto bi predstavljalo informaciju sukladno odredbi članka 5. stavka 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informaciji.
Naime, informacija koja se traži može se nalaziti u više različitih dokumenata, izvještaja, računa i slično. Tijelo javne vlasti nije dužno stvoriti novu informaciju, međutim, to ne znači da tijelo javne vlasti ne može identificirati zatraženu informaciju u različitim izvorima, te potom riješiti zahtjev za pristup informacijama.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju, vezano za žaliteljevo traženje iz predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09), poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje sve izrađene informacije koje se odnose na žaliteljevo traženje u predmetnom zahtjevu posjeduje, odnosno dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Potrebno je napomenuti i to da pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti nije dužno davati dodatna pojašnjenja, tumačenja ili obrazloženja odnosno ulagati dodatni trud i izrađivati novu informaciju, nego dostaviti već izrađene informacije na koje se odnosi predmetni zahtjev, a vodeći računa o mogućim ograničenjima iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatskeu roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.