KLASA: UP/II-008-07/18-01/367
URBROJ: 401-01/03-18-15
Zagreb, 27. rujna 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka UR.BROJ: I-399/18, KLASA: 06-03-E-80-16 od 10. travnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka UR.BROJ: I-399/18, KLASA: 06-03-E-80-16 od 10. travnja 2018. godine, kao neosnovana.
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) o stanju prihvatljivih depozita po pojedinim kreditnim institucijama na dan 31. prosinca 2017. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu u vezi sa člankom 15. stavkom 2. točkom 7. istog Zakona tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje pobija radi bitne povrede upravnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj u žalbi citira odredbu članka 5. i 9. Zakona o osiguranju depozita te navodi da iz određenja deponenta iz članka 5. Zakona o osiguranju depozita proizlazi da je deponent i korisnik informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi da javni interes uvijek postoji, kad iz djelatnosti koje obavlja tijelo javne vlasti, proizlazi ili može proizaći neko pravo i/ili obveza za korisnika informacije, kao i kada je riječ o opasnostima za javno zdravlje, sigurnost ili okoliš ili ako se time pridonosi otkrivanju nesavjesnog poslovanja ili sukoba interesa ili se na taj način pridonosi osiguranju učinkovitijeg nadzora nad potrošnjom javnih sredstava ili se može utjecati na povećanje stupnja odgovornosti i transparentnosti donošenja odluka u svezi kojih se vode ili pokreću javne ili parlamentarne rasprave. Navodi da je radi pogrešne primjene materijalnog prava pogrešno utvrđeno činjenično stanje da ne postoji javni interes povodom zahtjeva za pristup informacijama o stanju ukupnih depozita te prihvatljivih depozita po svim kreditnim institucijama koji se osiguravaju depoziti u pojedinoj kreditnoj instituciji deponentu - korisniku informacije. Navodi kako je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo materijalno pravo osobito članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer predmetna informacija po svom sadržaju predstavlja i može rezultirati i utroškom javnih sredstava, jer je tijelo javne vlasti sukladno članku 13. stavak 2. točka c) Zakona o osiguranju depozita radi ispunjenja obaveza ovlašteno u ime i za račun fonda osiguranja depozita, državnog proračuna Republike Hrvatske, radi čega nije ni bilo potrebno provoditi postupak testa razmjernosti i javnog interesa. Ističe kako je tijelo jave vlasti pogrešno primijenilo materijalno pravo osobito članak 5. stavak 1. točka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, navodeći da su kreditne institucije vlasnici informacija koji su obuhvaćeni zahtjevom za pristup informacijama jer je tijelo javne vlasti u okviru čijeg djelokruga nastala informacija klasificirana stupnjem tajnosti iako proizlazi da je riječ o poslovnoj ili profesionalnoj tajni u smislu članka 15. stavak 2. točka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi kako je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka sudjelovanja stranke u postupku iz članka 30., 51. i 52. Zakona o pravu na pristup informacijama jer tijelo javne vlasti nije upoznalo podnositelja zahtjeva da je provodilo test razmjernosti i javnog interesa, a podnositelj ima pravo ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari. Predlaže da se poništi osporeno rješenje i predmet vrati na ponovni postupak.
Žalba je neosnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 26. ožujka 2018. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio od Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, kao tijela javne vlasti, sljedeće informacije: ako tijelo javne vlasti ima informaciju o stanju ukupnih depozita te prihvatljivih depozita po svim pojedinim kreditnim institucijama na dan 31. prosinca 2017. godine, a ako nema dostavu preslike ili skeniranih ili u elektroničkom obliku (*.csv, *.xls, *.pdv ili slično) za sva Izvješća o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije dobivenih od svih kreditnih institucija na dan 31. prosinca 2017. godine kako bi mogao sam doći do tražene informacije.
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama žalitelja o stanju prihvatljivih depozita po pojedinim kreditnim institucijama na dan 31. prosinca 2017. godine. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da su podaci o stanju ukupnih depozita po pojedinim kreditnim institucijama na dan 31. prosinca 2017. godine javno dostupni na službenim mrežnim stranicama svake pojedine kreditne institucije u okviru godišnjih financijskih izvještaja. Vezano uz zahtjev koji se odnosi na stanje prihvatljivih depozita po pojedinim kreditnoj instituciji na dan 31. prosinca 2017. godine, u obrazloženju osporenog rješenja se navodi da se zahtjev odbija jer su ispunjeni uvjeti propisani člankom 15. stavkom 2. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, a kojim se ograničava pristup traženim informacijama. Navodi se odredba članka 23. stavka 3. Zakona o osiguranju depozita prema kojoj je tijelo javne vlasti dužno čuvati tajnim podatke koje je saznalo u izvršavanju svojih ovlaštenja i obveza temeljem toga Zakona. Navodi se daje podatak o prihvatljivim depozitima po svakoj pojedinoj kreditnoj instituciji podatak kreditne institucije koje tijelo javne vlasti koristi u izvršavanju poslova iz svojega djelokruga poslovanja te bi njenim dostavljanjem trećim osobama tijelo javne vlasti povrijedilo obvezu čuvanja tajnosti podataka i potencijalno se izložila obvezi naknade štete. Navodi da traženi podatak o prihvatljivim depozitima može omogućiti jedino svaka pojedina kreditna institucija kao vlasnik tog podatka te da je podatak o iznosu prihvatljivih depozita pojedine kreditne institucije poslovni podatak druge pravne osobe koja ne podliježe odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te davanje takvog podatka ne može biti od javnog interesa. Navodi kako bi dostavljanjem traženih informacijama bio povrijeđen interes zaštite povjerljivih podataka kreditnih institucija.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje bez traženih informacija.
Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku dopisom KLASA gornja od 7. svibnja 2018. godine i od 6. rujna 2018. godine zatražila dostavu traženih informacija.
Tijelo javne vlasti dostavilo je dana 13. rujna 2018. godine odgovor vezano za tražene informacije na način da se izvrši uvid u iste u tijelu javne vlasti.
U žalbenom postupku ovlaštene službene osobe Ureda povjerenice za informiranje izvršile su u prostorijama tijela javne vlasti dana 19. rujna 2018. godine uvid u tražene informacije. Vezano na dio zahtjeva za pristup informacijama kojim žalitelj traži stanje ukupnih depozita po svim pojedinim kreditnim institucijama na dan 31. prosinac 2017. godine službenica za informiranje je objasnila da svaka kreditna institucija podatak o ukupnim depozitima objavljuje u godišnjem financijskom izvješću koji se objavljuje na službenoj internetskoj stranici kreditne institucije, dok u odnos na dio zahtjeva za pristup informacijama kojim žalitelj traži stanje prihvatljivih depozita po svim pojedinim kreditnim institucijama na dan 31. prosinac 2017. godine, izvršen je uvidu Izvješće o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije (dalje u tekstu: Izvješće) koje pojedina kreditna institucija mjesečno dostavlja tijelu javne vlasti, a ne na godišnjoj razini. Službenica za informiranje je navela da traženu informaciju tijelo javne vlasti ne posjeduje, već bi istu trebalo izraditi, dok u pogledu mjesečnih Izvješća isti su zaštićeni bankovnom tajnom.
Sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.
U odnosu na navode žalitelja da su u prvostupanjskom postupku povrijeđene odredbe članka 30., 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku jer ga tijelo javne vlasti nije upoznalo o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa te da ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku, utvrđeno je da su isti neosnovani. Naime, sukladno članku 51. Zakona o općem upravnom postupku, ispitni postupak se provodi kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razrješavanje pravog stanja stvari, i to u situaciji kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, a što ovdje nije slučaj.
Osim toga, sukladno članku 30. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku, bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak se može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke, ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke, ili kad je tako propisano zakonom. Po logici stvari, navedena odredba se odnosi na upravne postupke u kojima postoji obveza provođenja ispitnog postupka.
U konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo je neposredno rješavalo upravnu stvar sukladno članku 50. stavku 1. točki 1. Zakona o općem upravnom postupku, na temelju službenih podataka kojim raspolaže tijelo javne vlasti te je utvrdilo da je potrebno ograničiti pristup traženoj informaciji temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi sa člankom 23. stavkom 3. Zakona o osiguranju depozita te je donijelo rješenje koje je predmet ovog drugostupanjskog postupka.
U pogledu dijela žaliteljevog zahtjeva koji se odnosi na stanje ukupnih depozita po svim pojedinim kreditnim institucijama na dan 31. prosinca 2017. godine, iz obrazloženja osporenog rješenja, kao i prema objašnjenju službenice za informiranje prilikom uvida u tražene informacije, proizlazi da je tražena informacija javno dostupna jer kreditne institucije navedeno objavljuju na službenim mrežnim stranicama u okviru godišnjih financijskih izvještaja.
U drugostupanjskom postupku je izvršen uvid u financijska izvješća pojedinih kreditnih institucija koja su objavljenja na njihovim mrežnim stranicama, pa tako na primjer: http://zse.hr/userdocsimages/revizor/66_revizor_2017_konsolidirano_HR.pdf, http://www.zse.hr/userdocsimages/revizor/ZABA_revizor_2016_konsolidirano_HR.pdf, https://www.rba.hr/o-nama/financijski-pokazatelji/2017, https://www.erstebank.hr/hr/press/priopcenja-za-medije/2018/3/28/poslovanje-erste-banke-u-2017, iz kojih proizlazi da je podatak o stanju ukupnih depozita javno objavljen.
Odredbom članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad obavještava korisnika da je informacijama javno objavljena.
Stoga, Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdila kako je prvostupanjsko tijelo u pogledu traženih informacija koje se odnose na stanje ukupnih depozita po svim pojedinim kreditnim institucijama trebalo obavijestiti korisnika da je informacija javno objavljena te navesti poveznice na pojedine kreditne institucije i njihova financijska izvješća, a ne u obrazloženju rješenja kojim tijelo javne vlasti odbija žaliteljev zahtjev o stanju prihvatljivih depozita po pojedinim kreditnim institucijama na dan 31. prosinca 2017. godine, navoditi da je informacija o ukupnim depozitima javno dostupna.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07 i 86/12) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.
Odredbom članka 19. (Glava 8.) Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge prave osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
Prema članku 15. stavku 2. točki 7. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
U pogledu dijela žaliteljevog zahtjeva koji se odnosi na stanje prihvatljivih depozita po svim pojedinim kreditnim institucijama na dan 31. prosinca 2017. godine kojim traži navedenu informaciju ili dostavu Izvješća o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije dobivenih od svih kreditnih institucija na dan 31. prosinca 2017. godine jer iz navedenih izvješća proizlaze podaci koje traži zahtjevom za pristup informacijama, osporenim rješenjem je odbijen zahtjev za pristup informacijama temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, a vezano za odredbu članka 23. stavka 3. Zakona o osiguranju depozita kojom je propisano da je tijelo javne vlasti dužno čuvati u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka i drugim posebnim zakonima sve informacije o stanju pojedinačnih depozita koji su obuhvaćeni osiguranjem na temelju toga Zakona, kao i sve druge podatke, činjenice i okolnosti koje je saznala u izvršavanju svojih ovlaštenja i obveza temeljem toga Zakona.
U drugostupanjskom je postupku izvršen je uvid u traženu informaciju Izvješće o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije koje kreditna institucija dostavlja tijelu javne vlasti. Predstavnici tijela javne vlasti naglasili su da svaka pojedina kreditna institucija dostavlja mjesečno Izvješće o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije te da traženu informaciju tijelo javne vlasti ne posjeduje, već da bi istu trebalo izraditi, dok Izvješća o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije koji sadrže tražene informacije predstavljaju bankovnu tajnu i da je te podatke tijelo javne vlasti saznalo u izvršavanju svojih ovlaštenja i obveza temeljem Zakona o osiguranju depozita te da je iste dužno čuvati.
Zakonom o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka („Narodne novine", broj 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04, 12/12 i 15/13) propisano je da je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (dalje u tekstu: Agencija) specijalizirana financijska institucija koja osigurava štedne uloge u bankama i štedionicama i provodi postupak sanacije banaka, da je osnivač Agencije država i da država jamči za obveze Agencije.
Prema članku 3. stavku 1. navedenog Zakona sredstva za poslovanje Agencije čine: 1. premije osiguranja što ih banke i štedionice plaćaju Agenciji za osiguranje štednih uloga, te sredstva ostvarena plasiranjem tih sredstava sukladno odredbama toga Zakona te 2. prihodi što ih Agencija ostvari svojim poslovanjem. U stavku 2. istoga članka propisano je da se u državnom proračunu svake godine osiguravaju potrebna sredstva za sanaciju banaka i razlika sredstava potrebna za upravljanje lošom aktivom prenijetom sa banaka u postupku sanacije.
U članku 4. stavku 2. navedenog Zakona propisano da su banke i štedionice dužne osigurati štedne uloge do visine koju svojom odlukom propiše ministar financija. Sukladno članku 5. stavku 1. navedenog Zakona banke i štedionice su dužne Agenciji plaćati premije za osigurane štedne uloge, dok je u stavku 2. istoga članka propisano da visinu premije iz stavka 1. toga članka i rokove plaćanja utvrđuje Agencija općim aktom na osnovi kriterija koje odobrava Narodna banka Hrvatske u suglasnosti sa ministrom financija, vodeći računa o stupnju rizika kojem je Agencija izložena u pojedinoj banci i štedionici te o visini sredstava kojima Agencija raspolaže.
Odredbom članka 16. istoga Zakona propisano je da Agencija najmanje jednom godišnje podnosi izvještaj o svom radu Vladi i Narodnoj banci Hrvatske, dok je odredbom članka 17. propisano da Državni ured za reviziju obavlja svake godine reviziju financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća Agencije i svoj izvještaj dostavlja Vladi i Narodnoj banci Hrvatske.
Prema odredbi članka 1. Zakona o osiguranju depozita („Narodne novine", broj 82/15) kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i podružnica te kreditna institucija u drugoj državi članici obvezna je uključiti se u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj i da sustavom osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj upravlja Agencija, kao tijelo koje ima ovlasti i provodi postupke propisane u tom Zakonu.
U članku 3. stavku 1. točki 9. istoga Zakona propisano je da je »prihvatljiv, odnosno podložni depozit« (u daljnjem tekstu: prihvatljiv depozit) svaki depozit u kreditnoj instituciji koji je uključen u sustav osiguranja depozita, a koji nije isključen od zaštite temeljem članka 5. stavaka 3. i 5. toga Zakona. Prema članku 5. stavku 2. istoga Zakona kada nastupi osigurani slučaj deponenti kreditne institucije koji su imatelji prihvatljivih depozita, u odnosu na koju je osigurani slučaj nastupio, imaju pravo na obeštećenje do razine pokrića iz članka 7. toga Zakona.
Zakonom o osiguranju depozita propisani su osnovi ciljevi sustava osiguranja depozita: zaštita deponenta od gubitka depozita u slučaju nastupa osiguranog slučaja, očuvanje povjerenja deponenata i doprinos stabilnosti cijelog financijskog sustava.
Prema članku 12. Zakona o osiguranju depozita sustav osiguranja depozita financira se iz raspoloživih financijskih sredstava fonda osiguranja depozita. U članku 13. stavku 1. istoga Zakona propisano je da su izvori sredstava fonda osiguranja depozita: inicijalne naknade za pristupanje sustavu osiguranja depozita, premije za osiguranje depozita naplaćene od kreditnih institucija u skladu s odredbama toga Zakona, sredstva naplaćena u stečajnim postupcima nad kreditnim institucijama po osnovi isplate obeštećenja, sredstva od naplate preuzete imovine kreditnih institucija nad kojima je otvoren stečajni postupak i prihodi od ulaganja sredstava fonda osiguranja depozita i ostalih izvora. U stavku 3. istoga članka propisano je da je radi ispunjenja obveza Agencija ovlaštena u ime i za račun fonda osiguranja depozita: prikupiti sredstva izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira i prikupiti sredstva zaduživanjem kod: kreditnih institucija u zemlji i inozemstvu, institucionalnih investitora, državnog proračuna Republike Hrvatske i drugih sustava osiguranja depozita unutar Europske unije.
Sukladno odredbi članka 21. stavka 1. Zakona o osiguranju depozita kreditne institucije dužne su plaćati premiju za osigurane depozite koja se temelji na iznosu osiguranih depozita i stupnju rizičnosti pojedine kreditne institucije, a u skladu s odredbama toga Zakona. Prema stavku 6. istoga članka u svrhu utvrđivanja premijske osnovice iz stavka 5. toga članka kreditne institucije dužne su Agenciji dostaviti Izvješće o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije i sve informacije potrebne za izračun premije u roku od deset dana po isteku mjeseca na koji se izvješće odnosi.
Prema članku 10. stavku 2. Pravilnika o obvezama kreditne institucije i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u svezi osiguranja depozita i postupak isplate obeštećenja („Narodne novine", broj 25/16) obvezni sadržaj Izvješća o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije određen je obrascem Izvješća o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije u Prilogu 2. koji je sastavni dio toga Pravilnika.
U drugostupanjskom postupku izvršen je uvid u internetske stranice Agencije na poveznicu http://www.dab.hr/osiguranje-depozita/fond-za-osiguranje-depozita. Agencija navodi da je ukupni iznos osiguranih depozita fizičkih osoba, trgovačkih društava, neprofitnih institucija i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji je proračun za prethodnu godinu iznosio najviše 3.700.000,00 kuna u Republici Hrvatskoj iznosi 172 milijarde kuna. Navodi se da je u proteklih dvadeset godina Agencija isplatila 217 tisuća deponenata u ukupnom iznosu od 5,4 milijarde kuna za osigurane depozite 30 banaka i štedionica nad kojima je otvoren stečajni postupak.
Iz navedenog proizlazi da je sustav osiguranja depozita uređen Zakonom o osiguranju depozita te da je navedenim zakonom propisana svim kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad i podružnicama te kreditnim institucijama u drugoj državi članici,obveza uključivanja u sustav osiguranja depozita kojim upravlja Agencija. Navedenim sustavom osiguranja depozita zakonodavac je želio postići zaštitu deponenata od gubitka depozita u slučaju nastupa osiguranog slučaja, očuvanje povjerenja deponenata te doprinos stabilnosti cijelog financijskog sustava. Stoga su kreditne institucije dužne plaćati premije za osigurane depozite te s tim u vezi dostaviti Agenciji Izvješće o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije. Prikupljena sredstva kreditnih institucija namijenjena su za isplatu obeštećenja deponentima kreditnih institucija u trenutku nastupa osiguranog slučaja.
Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku provela test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 25. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te u konkretnom slučaju Povjerenica za informiranje ne nalazi prevladavanje javnog interesa za omogućavanjem prava na pristup traženim informacijama. Prema mišljenju Povjerenice za informiranje tražena informacija nije od javnog značaja te u odnosu na podatke u Izvješćuo stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije, koje svaka pojedina kreditna institucija mjesečno dostavlja Agenciji, prevladava potreba zaštite poslovne tajne u odnosu na javni interes. Naime, na kreditne institucije primjenjuje se Zakon o kreditnim institucijama koji propisuje uvjete za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija, kao i odredbe o obvezi čuvanja bankovne tajne. S obzirom da se poslovanje kreditne institucije temelji na pružanju bankovnih usluga, prema mišljenju Povjerenice za informiranje objavljivanjem traženih informacija mogle bi nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese svake pojedine kreditne institucije.
Stoga, Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdila kako u pogledu tražene informacije prihvatljivih depozita po svim pojedinim kreditnim institucijama na dan 31. prosinca 2017. godine koje kreditne institucije dostavljaju tijelu javne vlasti u Izvješću o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premija, prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes jer je tražena informacija poslovna tajna.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za traženu informaciju, predmetna informacija se ne odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.
Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.
Stoga, temeljem članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) odlučeno kao izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.