KLASA: UP/II-008-07/18-01/506
URBROJ: 401-01/10-18-4
Zagreb, 25. rujna 2018. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/18-002/105, URBROJ: 251-02-21/007-18-4 od 15. lipnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Zagreba, KLASA: 008-02/18-002/105, URBROJ: 251-02-21/007-18-4 od 15. lipnja 2018. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je tražio informaciju o ukupnim isplatama svim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima za razdoblje od 01. do 31. ožujka 2018. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da se tražene informacije ne smatraju informacijama u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da ulaže žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede upravnog postupka. Ističe da proračunski korisnici obvezno vode analitička knjigovodstva financijske imovine i obveza, a osobito potraživanja i obveza po subjektima sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu („Narodne novine“, 124/14, 115/15, 87/16). Ističe da tražena informacija sadrži podatak o utrošku javnih sredstava. Ukazuje na činjenicu da se na kontu 32373 vode izdaci za usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja, pa smatra netočnim navod prvostupanjskog tijela da je potrebno raditi posebnu raščlambu. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 03. travnja 2018. godine tražio informaciju o ukupnim isplatama svim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima u razdoblju od 01. do 31. ožujka 2018. godine po odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima.
Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.
Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da traženi podatak ne posjeduje kao izrađenu informaciju.
Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Napominje se da pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka.
O stvaranju nove informacije radilo bi se primjerice kad bi se od prvostupanjskog tijela tražila informacija koji istu nije dužno statistički obrađivati, odnosno kad bi za udovoljavanje zahtjevu za pristup informacijama trebalo izvršiti uvid u pojedini spis predmeta kako bi se došlo do informacije, a što ovdje nije slučaj.
Naime, iz zapisnika Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/17-01/387, URBROJ: 401-01/04-17-6 od 27. rujna 2017. godine, koji se vodio po zahtjevu za pristup informacijama žalitelja protiv prvostupanjskog tijela, predmet kojeg je bila ista također podatak o isplatama odvjetnicima iza drugo vremensko razdoblje, jasno proizlazi da dokument „Rashodi i izdaci po poslovnom suradniku“ sadrži podatke o tome za koji je radnju i u kojem postupku pojedinom odvjetniku izvršena isplata..
Dakle, dovodeći u vezu navedeno utvrđenje s zahtjevom za pristup informacijama žalitelja, može se zaključiti da prvostupanjsko tijelo posjeduje tražene informacije, jer pravo na pristup informaciji uključuje pravo na pristup onoj dokumentaciji iz koje su razvidne informacije koje žalitelj traži, odnosno presliku više dokumenata iz kojih bi žalitelj samostalnom obradom došla do traženih podataka, što znači da tijelo javne vlasti nije dužno raditi analizu, odnosno zbrajati iznose koje se nesporno nalaze u dokumentu „Rashodi i izdaci po poslovnom suradniku“.
Sukladno članku 7. stavku 2. točki 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu („Narodne novine, 124/14, 115/15, 87/16) propisano je da proračun i proračunski korisnici obvezno vode analitička knjigovodstva financijske obveze i imovina i to: potraživanja i obveze (po subjektima, računima, pojedinačnim iznosima, rokovima dospjelosti i zateznim kamatama i dr.). Osim toga, u računskom planu koji prilog citiranom Pravilniku, jasno je u odjeljku 323 – Intelektualne i osobne usluge predviđen osnovni račun 32373 – Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja.
Dakle, moglo bi se zaključiti da je prvostupanjsko tijelo dužno voditi podatke po subjektima i pojedinačnim iznosima, pa dovodeći u vezu navedeno sa sadržajem dokumenta „Rashodi i izdaci po po poslovnim suradnicima, jasno je da je podatak o isplatama koje je prvostupanjsko tijelo izvršilo odvjetnicima informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Slijedom svega navedenog, valjalo je zbog pogrešne primjene članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.