KLASA: UP/II-008-07/18-01/613
URBROJ: 401-01/10-18-4
Zagreb, 21. rujna 2018. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ........., zastupanog po odvjetniku ........., izjavljene protiv rješenja Općine Malinska-Dubašnica, KLASA: UP/I-008-01/18-02/1, URBROJ: 2142/05-04-01/1-18-3 od 26. srpnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općine Malinska-Dubašnica u dijelu pod točkom 1. izreke u kojem žalitelju nije omogućen pristup imenima i prezimenima fizičkih osoba s kojima je Općina Malinska sklopila ugovore o kupoprodaji ili zamjeni nekretnina u 2014., 2015., 2016., 2017. i 2018. godini.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup imenima i prezimenima fizičkih osoba s kojima je Općina Malinska sklopila ugovore o kupoprodaji ili zamjeni nekretnina u 2014., 2015., 2016., 2017. i 2018. godini.
3. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu kao neosnovana.
4. Nalaže se Općini Malinska-Dubašnica da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Točkom 1. osporenog rješenja djelomično je prihvaćen zahtjev za pristup ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), te su žalitelju dostavljene preslike kupoprodajnih ugovora iz 2014., 2015., 2016., 2017., i 2018. godine, na način da su na istim prekriveni osobni podaci temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Točkom 2. osporenog rješenja žalitelju je odobren pristup aktu temeljem kojeg Općina Malinska vrši kupoprodaju nekretnina.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da ulaže žalbu protiv točke 1. izreke rješenja zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je prvostupanjsko tijelo bilo dužno dati ime i prezime osoba s kojim su sklapani ugovori bez navođenja OIB-a i adrese, s obzirom da su isti javno dostupni u zemljišnim knjigama. Ističe da je zemljišna knjiga javna knjiga u kojoj se evidentiraju podaci vlasnika određene nekretnine s navođenjem njegova imena i prezimena, OIB-a i adrese. Dalje navodi da se uvidom u povijesne zemljišnoknjižne izvatke može utvrditi tko je bio vlasnik nekretnine, kao i OIB i adresa navedene osobe. Zaključno smatra da bez navođenja imena i prezimena nije moguća učinkovita kontrola javnosti. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 19. srpnja 2018. godine tražio sljedeće informacije:
1. Ugovore o kupoprodaji nekretnina sa fizičkim i pravnim osobama koji su zaključeni temeljem javnog natječaja radi uređenja okućnice tijekom 2014. godine, a temeljem kojih je Općina Malinska-Dubašnica prodala zemljište fizičkoj ili pravnoj osobi
2. Ugovore o kupoprodaji nekretnina sa fizičkim i pravnim osobama koji su zaključeni temeljem javnog natječaja radi uređenja okućnice tijekom 2015. godine, a temeljem kojih je Općina Malinska-Dubašnica prodala zemljište fizičkoj ili pravnoj osobi
3. Ugovore o kupoprodaji nekretnina sa fizičkim i pravnim osobama koji su zaključeni temeljem javnog natječaja radi uređenja okućnice tijekom 2016. godine, a temeljem kojih je Općina Malinska-Dubašnica prodala zemljište fizičkoj ili pravnoj osobi
4. Ugovore o kupoprodaji nekretnina sa fizičkim i pravnim osobama koji su zaključeni temeljem javnog natječaja radi uređenja okućnice tijekom 2017. godine, a temeljem kojih je Općina Malinska-Dubašnica prodala zemljište fizičkoj ili pravnoj osobi
5. Ugovore o kupoprodaji nekretnina sa fizičkim i pravnim osobama koji su zaključeni temeljem javnog natječaja radi uređenja okućnice tijekom 2018. godine, a temeljem kojih je Općina Malinska-Dubašnica prodala zemljište fizičkoj ili pravnoj osobi
6. Opći pravni akt, Pravilnik (broj službenih novina PGŽ) temeljem kojeg je Općina Malinska-Dubašnica (Općinsko vijeće) raspisala natječaj za prodaju zemljišta u svom vlasništvu tijekom 2014-2018. godine pravnim i fizičkim osobama radi uređenja okućnice
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz pobijanog rješenja, odnosno provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u bitnom proizlazi da prvostupanjsko smatra da bi omogućavanje pristupa traženim podacima predstavljalo povredu osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo navedene podatke.
Uvidom u spis (odnosno digitalni CD zapis koji je dostavljen Povjerenici za informiranje u žalbenom postupku), utvrđeno je da je postupajući po zahtjevu za pristup informacijama tijelo javne vlasti dostavilo žalitelju tražene informacije na način da su na predmetnim ugovorima prekriveni sljedeći podaci: ime i prezime kupca (odnosno osobe s kojom je izvršena zamjena nekretnine) fizičke osobe, njegova adresa, osobni identifikacijski broj, ime i prezime vještaka, te ime i prezime punomoćnika kupca, njegova adresa i osobni identifikacijski broj.
Također je utvrđeno da je u javnobilježničkim ovjerama, osim gore navedenih podataka, prekriven i datum rođenja i broj osobne iskaznice (odnosno punomoćnika ako je ugovor sklopljen po punomoćniku.
Člankom 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/'8, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) propisano je da nekretninu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i jedinice područne samouprave, tijela nadležna za njihovo raspolaganje mogu otuđiti i njome na drugi način raspolagati samo na osnovi javnog natječaja i uz naknadu po tržišnoj cijeni, ako zakonom nije drugačije određeno, a identičnu odredbu sadrži odredba članka 2. stavka 1. Odluke o gospodarenju nekretninama Općine Malinska-Dubašnica (Službene novine Primorsko-goranske županije, broj: 48/12, 28/15, 36/15, 7/16, 9/16).
Člankom 10. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati obavijesti o raspisanim natječajima, dokumentaciju potrebnu za sudjelovanje u natječaju te obavijest o ishodu natječajnog postupka.
S obzirom da su konkretnom slučaju radi o javnom natječaju, podatak o imenu i prezimenu fizičke osobe s kojom je zaključen ugovor o zamjeni ili kupoprodaji nekretnine, ne može predstavljati zaštićen osobni podatak, s obzirom da u konkretnom slučaju navedeni podatak predstavlja podatak o ishodu natječajnog postupka, a za koju informaciju postoji obveza proaktivne objave u smislu gore citirane odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, posebno se ističe da je rješavajući o zahtjevu za pristup informacijama prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo pozivajući se na odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12).
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Dana 25. svibnja 2018. godine na snagu je stupio Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, 42/18), te je sukladno članku 56. navedenog Zakona istog dana prestao vrijediti Zakon o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12).
Člankom 55. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka propisano je da će postupci započeti do stupanja na snagu navedenog Zakona dovršiti prema odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12).
S obzirom da u konkretnom slučaju zahtjev za pristup informacijama podnesen dana 19. srpnja 2017. godine, prvostupanjsko tijelo je bilo dužno u konkretnom slučaju primijeniti odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkama 1., 2. i 4. izreke.
U odnosu na navode žalbe da se izvatka iz zemljišne knjige mogu utvrdite ne samo ime i prezie kupca, već i njegova adresa i osobni identifikacijski broj, ističe se sljedeće.
Člankom 121. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova („Narodne novine“, 109/02) propisano je da se u vlastovnici zemljišnoknjižnog uloška EOP zemljišne knjige, između ostalog, naznačuje ime ili naziv vlasnika, adresa te matični broj osobe ili tvrtke.
Prema članku 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, 152/08) u ispravama koje su nastale nakon stupanja na snagu navedenog zakona moraju biti navedeni osobni identifikacijski brojevi.
Dakle, obrada navedenih osobnih podataka se u konkretnom slučaju vrši na temelju navedenih odredbi.
S druge strane, člankom 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno navedenom zakonu ima pravo tu informaciju javno iznositi.
S obzirom da adresa i osobni identifikacijski broj predstavljaju zaštićene osobne podatke u smislu članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka, potrebno je provesti test razmjernosti i javnog interesa, te ocijeniti prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili prevladava javni interes za navedenim podacima.
Slijedom navedenog, sama činjenica što su podaci o adresi i osobnom identifikacijskog broju javno dostupni u zemljišnim knjigama, na dovodi do zaključka da navedene informacije predstavljaju informacije od javnog značaja u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, niti daje pravo osobi da navedene informacije koristi u neku drugu svrhu, različitu od one navedene u citiranim odredbama.
Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku sukladno ovlaštenju iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenica za informiranje smatra da u odnosu na podatke o adresi i osobnom identifikacijskom broju kupaca, odnosno osoba s kojim je izvršena zamjena nekretnina ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje, jer bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba, posebno stoga bi omogućavanje pristupa navedenim podacima značilo da se istim može slobodno raspolagati, a što bi moglo dovesti do zlouporabe istih, kako to pravilno zaključuje prvostupanjsko tijelo.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Iako bi se iz sadržaja žalbe moglo zaključiti da žalitelj ne osporava ugovore koji su sklopljeni s pravnim osobama, uvid u navedene ugovore (s trgovačkim društvom UNIVERSI NOVA d.o.o. u 2015. godini, BYDER PROJEKTIRANJE d.o.o. u 2016. godini, EKSGRAD d.o.o., P&S&G BEST HOME d.o.o. te Domom za psihički bolesne odrasle osobe Bistričak) utvrđeno je da su na istim prekriveni podaci o datumu rođenja, osobnom identifikacijskom broju te adresi osobe ovlaštene za zastupanje, a navedeno postupanje prvostupanjskog tijela Povjerenica za informiranje smatra pravilnim i zakonitim iz razloga koji su ranije izneseni u ovom rješenju u odnosu na fizičke osobe.
Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem članka 116. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku valjalo je odlučiti kao pod točkom 3. izreke.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.