KLASA: 008-08/15-01/52
URBROJ: 401-01/01-15-01
Zagreb, 17.04.2015.
Državna tijela – Hrvatski sabor
S obzirom da je u Hrvatskom saboru u posljednje vrijeme aktualno pitanje objave plaća na HRT-u te da za isto pitanje postoji medijski interes, kao i da je u raspravi u Hrvatskom saboru pozvana Povjerenica za informiranje da da svoje mišljenje o tom pitanju, smatramo opravdanim da se očitujemo o navedenom problemu. Smatramo da je u ovoj situaciji odlučno pitanje za koja radna mjesta i za koje osobe je potrebno javno objaviti podatke o plaći, na koji način izraziti plaću te postoji li mogućnost provedbe testa razmjernosti i javnog interesa.
Jedno od načela Zakona o pravu na pristupu informacija („Narodne novine“, broj 25/13) je dostupnost informacija koje su u posjedu tijela javne vlasti ukoliko ne postoje zakonska ograničenja. Zakonska ograničenja su propisana odredbom članka 15. citiranog Zakona, a člankom 16. je propisano da su tijela javne vlasti prije donošenja odluke dužna provesti test razmjernosti i javnog interesa, kako bi se utvrdilo da li u konkretnom predmetu preteže javni interes u odnosu na zaštitu drugih vrijednosti primjerice zaštite osobnih podataka, klasificiranih podataka, poslovne tajne ili nekog drugog zakonskog ograničenja iz članka 15. Zakona. Pri tome je u članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama od provođenja navedenog testa izuzeo informacije o raspolaganju javnim sredstvima i propisao da su iste dostupne javnosti, osim u slučaju ako bi informacija predstavljala klasificiran podatak. Test razmjernosti i javnog interesa provodi se u svakom pojedinom slučaju i djeluje u odnosu na taj konkretan slučaj, iako se načelno dobra praksa može protegnuti i na ostale istovjetne ili slične slučajeve.
Člankom 16. Zakona o HRT-u („Narodne novine“, broj 137/10 i 76/12) propisana je javnost rada, sukladno kojemu je HRT obvezan promicati javne vrijednosti i interese, uvažavajući interese javnosti te za svoje djelovanje odgovara javnosti.
S obzirom da je osnivač HRT-a Republika Hrvatska, nesporno je da je HRT tijelo javne vlasti sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama te da svaki korisnik prava na pristup informacijama može zahtjevom za pristup informacijama zatražiti informacije koje su u posjedu HRT-a, te da je HRT u obvezi objavljivati određene informacije javno, putem internetske stranice, a sukladno članku 10. Zakona o pravu na pristup informacijama, uključujući primjerice strateške i godišnje planove rada, financijska i druga izvješća, nazive i članove tijela kao i imena voditelja ustrojstvenih jedinica te njihove kontakt podatke.
HRT je javna ustanova od koje se očekuje korištenje javnog novca na odgovarajući, transparentan način. Nedostavom podataka Hrvatskom saboru i skrivanjem tih podataka od javnosti baca se sumnja na rad te javne ustanove odnosno javnog medijskog servisa osnovanog za služenje društvu. Drugim riječima dovodi se u pitanje da li HRT djelatnost obavlja u skladu s načelima dobrog upravljanja. U načelu, iako su imena i prezimena osoba zaposlenih u HRT-u osobni podaci, mišljenja smo da isti pod određenim uvjetima ne bi bili zaštićeni jer se radi o osobama zaposlenim u tijelu javne vlasti čija se plaća isplaćuje iz javnih prihoda.
U odnosu na ovu problematiku, javlja se nekoliko ključnih pitanja: način izražavanja troška rada (plaće), specificiranje radnih mjesta te javnost objavljivanja.
U pogledu pitanja o vrsti izražavanja iznosa plaća (neto ili bruto plaća), smatramo da s aspekta Zakona o pravu na pristup informacijama objava neto iznosa plaće načelno nije relevantna niti poduprta javnim interesom budući da je ključna svrha Zakona o pravu na pristup informacija pružanje informacija od javnog značaja, u ovom slučaju potrošnje javnih sredstava. Stoga smo već u ranijim odlukama i mišljenjima zauzeli stav, a koji je i stav Agencije za zaštitu osobnih podataka, da je javna dostupnost informacija o plaćama bez provedbe testa razmjernosti i javnog interesa primjenjiva u odnosu na bruto plaće zaposlenih, s obzirom da taj podatak ukazuje koliko se financijskih sredstava izdvaja za pojedino radno mjesto. Stvarni trošak javnih sredstava odnosi se na bruto iznos (bruto I i bruto II) i u pogledu redovitih mjesečnih primanja, kao i drugih plaćanja vezanih uz to radno mjesto. Ne vidimo načelni javni interes za iskazivanjem neto plaća, osobito stoga jer razlike u neto plaći mogu biti uvjetovane osobnim odbicima i drugim zakonskim razlozima koji su u pravilu osobne prirode te promjenjivi u vremenskom smislu, ovisno o nastupu određenih činjenica (bolest, smrt u obitelji i slično) te prijava ili odjava osobnih odbitaka. Stoga smatramo da minorne razlike između pojedinačne plaće nisu od odlučnog značaja za transparentnost rada tijela javne vlasti i potrošnju javnih sredstava niti postoji načelni javni interes da se ti podaci javno objavljuju ili pružaju. Ukoliko bi se u konkretnom slučaju traženje neto iznosa plaća moglo bi se procjenjivati za svaku osobu tj. radno mjesto s aspekta testa javnog interesa, što bi pretpostavljamo samo u zaista iznimnim i ograničenim slučajevima omogućilo pružanje takvih podataka javnosti i to kada bi se u konkretnom slučaju ocijenilo da javni interes preteže nad štetom koja bi u konkretnom slučaju nastala za privatnost i osobne podatke.
Napominjemo da je moguće sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama temeljem zahtjeva za pristup informacijama zatražiti ugovore o radu, ugovore o djelu, ugovore o autorskom djelu i druge pravne osnove za isplatu plaće, honorara ili druge naknade za rad. Ukoliko je plaća, odnosno honorar iskazan u neto iznosu, mišljenja da bi u tim slučajevima trebao dostaviti izračun za bruto iznos plaće odnosno honorara. Neto iznos plaće mogao bi se iskazati samo u slučaju kada je neto iznos ugovoren, adekvatnost čega je potrebno procjenjivati s aspekta drugih važećih propisa, osobito Zakona o radu, ili ako se bi se davao neto iznos plaća za pojedinu skupinu zaposlenika. Međutim, za isto ne vidimo opravdanja s aspekta javnog interesa, s obzirom da je cijena koštanja rada za tijelo javne vlasti uvijek bruto cijena. Ukratko, mišljenja smo da se javno objavljivanje podataka o plaćama odnosi na bruto iznos plaća, a neto iznos samo u konkretnom slučaju i iznimno, kada bi to dozvolio test razmjernosti i javnog interesa odnosno kad se radi o plaćama skupine zaposlenika u nekoj organizacijskoj jedinici, za što konkretno ne vidimo javni interes, ali smatramo da nije u opreci sa zaštitom privatnosti, pod uvjetom da ne bi bilo moguće utvrditi na kojeg se točno zaposlenika neto iznos odnosi. Stoga u odnosu na prosječne plaće pojedinih grupa zaposlenika koji nisu individualizirani smatramo da nema mjesta zaštiti osobnih podataka kao zakonskog ograničenja, pod uvjetom da je neto iznos nemoguće individualizirati. Slijedi da sukladno Zakonu neto plaća osobe zaposlene na radnom mjestu u odnosu na koje ne postoje druga istovjetna radna mjesta (npr. glavnog ravnatelja) nije podatak koji se javno objavljuje. S druge strane, neto plaća zaposlenih u organizacijskoj jedinici mogla bi se objaviti, iako, ponavljamo, ne vidimo interes javnosti s obzirom da je trošak javnih sredstava daleko veći i odnosi se na bruto iznos.
Vezano za individualiziranu javnu objavu plaća putem Internet stranice, smatramo da, sukladno obvezi objavljivanja imena članova upravljačkih tijela te ustrojstvenih jedinica te javnoj dostupnosti informacija o trošenju proračunskih sredstava, smatramo da bi HRT mogao i trebao objaviti imena i prezimena članova tijela HRT-a i to Glavnog ravnatelja, Ravnateljstva HRT-a, Nadzornog odbora HRT-a i Programskog vijeća HRT-a i voditelja pojedinih programa te njihove bruto plaće, a u odnosu na ostale zaposlene objaviti koeficijente i načine određivanja plaća, prema opisima poslova i razinama, te broj osoba koje su zaposlenih na određenoj poziciji. To ne isključuje individualizaciju po zahtjevu za pristup informacijama. Ukazujemo na dobru praksu Velike Britanije koja se odnosi na objavu plaća za upravljačke pozicije BBC-a, te plaće talenata (glavnih zvijezda), kao i objave cjelokupne sheme kriterija i koeficijenata prema opisima poslova i razinama, te broj osoba koje su zaposlene na određenoj poziciji.
Napominjemo da su podaci o plaćama zaposlenih u državnoj i javnoj službi dostupni javnosti, s obzirom na činjenicu da su koeficijenti i osnovice za radna mjesta propisani i javno objavljeni, kao i da su imena i prezimena voditelja ustrojstvenih jedinica te čelništva podaci koji se javno objavljuju na Internet stranicama.
S obzirom na sve navedeno, kada se radi o bruto plaćama zaposlenih na HRT-u mišljenja smo da se radi o raspolaganju javnim sredstvima, a informacije o raspolaganju javnim sredstvima bi sukladno članku 16. stavku 3. Zakona trebale biti automatski dostupne javnosti, dakle bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa budući da se ne radi o klasificiranim podacima. Javna objava imena i prezimena osoba koja obavljaju određene upravljačke, nadzorne ili rukovoditeljske funkcije kao i njihovih bruto plaća predstavlja element dobrog upravljanja koji je sukladan Zakonu o pravu na pristup informacijama, dok se bruto plaće ostalih zaposlenika trebaju objaviti skupno (prema organizacijskoj strukturi i skupinama radnih mjesta). Za javnu objavu neto plaća ne vidimo osnovu u Zakonu i ona se može odnositi ili na konkretne slučajeve, temeljem provedenog testa javnog interesa, ili ako je takva plaća izračunata za veću i neindividualiziranu skupinu zaposlenika ili ako je takav iznos ugovoren, za što, iako nema zapreke, ne vidimo javni interes.
S poštovanjem,
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr.sc. Anamarija Musa, dipl.iur.
Na znanje: