KLASA: UP/II-008-07/18-01/311

URBROJ: 401-01/03-18-04

Zagreb, 6. rujna 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Hrvatske banke za obnovu i razvitak Broj: 9/2018 od 14. ožujka 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Hrvatske banke za obnovu i razvitak Broj: 9/2018 od 14. ožujka 2018. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za dopunom te ispravkom informacija ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) koja se odnosi na omogućavanje i pristup „tzv. konačnog korisnika kredita koji su prekriveniˮ, a vezano za postupanje po rješenju Povjerenika za informiranje (KLASA: UP/II-008-07/17-01/142, URBROJ: 401-01/04-17-7) od 31. kolovoza 2017. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je tijelo javne vlasti utvrdilo da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. Zakona i temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. istoga Zakona, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da postupanje po zahtjevu žalitelja dovodi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu i to zbog bitne povrede odredbi upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi kako ne spori da postoji narušeni odnos povjerenja između tijela javne vlasti i žalitelja te da su zbog različitih zahtjeva za pristup informacijama u tijeku ili okončani mnogi postupci pred Povjerenikom za informiranje RH, Visokim upravnim sudom RH te čak pred Sudom Europske unije. Navodi da unatoč tome korištenje dopuštenih pravnih lijekova nepotpada pod kategoriju zlouporabe prava na pristup informacijama, stoga je radi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešnog pravnog pristupa pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Navodi dase paušalno u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je Povjerenica za informiranje utvrđivala činjenično stanje kada je donosila rješenje KLASA: UP/II-008-07/17-01/142, URBROJ: 401-01/04-17-7 od 31. kolovoza 2017. godine, kao i sadržaj i potpunost informacije, zato jer je tek povodom zahtjeva za dopunom te ispravkom informacije moguće utvrđivati činjenično stanje je li određena informacija, koju je dostavilo tijelo javne vlasti žalitelju, potpuna i točna. Ističe Odluku Uprave broj 1100-21-16/2016 od 24. svibnja 2016. godine, koju je tijelo javne vlasti dostavilo unutar postupanja po rješenju Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/17-01/142 od 31. kolovoza 2017. godine iz kojeg proizlazi da se kao korisnik kredita navodi poslovna banka koja obavlja poslove kao komisionar prema tijelu javne vlasti te ne predstavlja stvarnog korisnika kredita u smislu članka 1021. Zakona o obveznim odnosima na koje se odnosi predmetni zahtjev za pristup informacijama od 21. siječnja 2017. godine. Navodi da mu je rješenjem Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/17-01/142 od 31. kolovoza 2017. godine odobreno pravo na pristup informaciji o namjeni kredita, a da to onda uključuje i podatke o tzv. krajnjem korisniku kredita, te da namjena i tzv. krajnji korisnik predstavlja informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje su dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, radi čega je pogrešno utvrđeno činjenično stanje radi pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je tijelo javne vlasti trebalo, ako je smatralo da je žalitelj u cijelosti ostvario svoje pravo, odbaciti zahtjev za dopunom te ispravkom informacije. Navodi da se predmetni zahtjev za dopunom te ispravkom informacije trebalo smatrati novim zahtjevom odnosno prijedlogom za obnovom postupka. Predlaže da se žalba uvaži, preinači rješenje te naloži dostava traženih informacija.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za dopunom te ispravkom informacijama od 9. ožujka 2018. godine tražio od Hrvatske banke za obnovu i razvitak(dalje u tekstu: HBOR), kao tijela javne vlasti, sljedeće informacije:pristup tzv. konačnom korisniku kredita koji su prekriveni u dostavljenoj dokumentaciju postupajući po pravomoćnom rješenju Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/17-01/142, URBROJ: 401-01/04-17-7 od 31. kolovoza 2017. godine.

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev žalitelja za dopunom te ispravkom informacija koji se odnosi na omogućavanje i pristup tzv. konačnog korisnika kredita koji su prekriveni, a vezano za postupanje po rješenju Povjerenika za informiranje (KLASA: UP/II-008-07/17-01/142, URBROJ: 401-01/04-17-7) od 31. kolovoza 2017. godine (vezano za interni broj predmeta 01/2017) temeljem članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je tijelo javne vlasti utvrdilo da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. toga Zakona i temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. istoga Zakona, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da postupanje po zahtjevu žalitelja dovodi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti. U pogledu predmetnog zahtjeva za dopunom te ispravkom informacija navodi se da se isti odnosi na postupanje tijela javne vlasti (u predmetu interni broj 01/2017) vezano za rješenje Povjerenika za informiranje (KLASA: UP/II-008-07/17-01/142, URBROJ: 401-01/04-17-7) od 31. kolovoza 2017. godine i presudu Visokog upravnog suda RH poslovni broj: UsII-260/17-8 od 7. prosinca 2017. godine koji su donijeti povodom žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama od 21. siječnja 2017. godine. Navodi se da su predmetnim zahtjevom tražene informacije: kada su tijekom 2016. godine održavane sjednice Nadzornog odbora HBOR-a, koji su bili dnevni redovi sjednica Nadzornog odbora HBOR-a tijekom 2016. godine i koji su bili prijedlozi odluka o kojima je raspravljao i trebao odlučivati Nadzorni odbor HBOR-a tijekom 2016. godine. Nadalje, iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je tijelo javne vlasti poslalo informacije vezane za točke 1 i 2 zahtjeva, dok je rješenjem broj 01/2017 žalitelju djelomično odobren pristup informacijama koji se odnosi na dostavu prijedloga odluka o kojim je raspravljao i trebao odlučivati Nadzorni odbor HBOR-a tijekom 2016. godine, na način da je bio vidljiv iznos kredita i brojni drugi podaci, ali su bili prekriveni podaci koji su zaštićeni Zakonom o kreditnim institucijama (podaci o korisniku kredita, nazivu projekta, namjeni kredita, podaci o sudužnicima i jamcima platcima, podaci o nekretninama i brodovima kao sredstvima osiguranja te podaci o brojevima ugovora o kreditu, poslovnoj suradnji i osiguranju). Nadalje, u žalbenom postupku tijelo javne vlasti je omogućilo uvid u tražene informacije Povjereniku za informiranje te je doneseno rješenje KLASA: UP/II-008-07/17-01/142, URBROJ: 401-01/04-17-7 od 31. kolovoza 2017. godine kojim se poništava rješenje HBOR-a broj 01/2017 te se odobrava žalitelju pravo na pristup odlukama uprave HBOR-a u dijelu u kojem žalitelju nije omogućen pristup podatku o korisniku kredita, nazivu projekta i namjeni kredita. Protiv navedenog rješenja Povjerenika za informiranje tijelo javne vlasti pokrenulo je upravni spor te je presudom Visokog upravnog suda broj UsII-260/17-8 od 7. prosinca 2017. godine isti odbijen. Navodi se kako je postupajući po navedenom rješenju Povjerenika za informiranje i po navedenoj presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, tijelo javne vlasti dostavilo preslike odluka Uprave HBOR-a (koje su mu bile dostavljene i 27. veljače 2017. godine), ali sada s vidljivim podacima o korisnicima kredita, nazivima projekata i namjeni kredita te s vidljivim podatkom o iznosima kredita koji je već bio dostavljen žalitelju 27. veljače 2017. godine. Nadalje, navodi se kako žalitelj u zahtjevu za dopunom te ispravkom informacijama traži pristup tzv. konačnom korisniku kredita jer smatra da se nije postupilo po odluci rješenja Povjerenika za informiranje. Ističe se kako je tijelo javne vlasti u potpunosti postupilo sukladno izreci navedenog rješenja te omogućilo žalitelju pristup podatku o korisniku kredita (uz nazive projekta, namjene kredita i iznose kredita).U obrazloženju osporenog rješenja navode se svi zahtjevi žalitelja koje je tijelo javne vlasti zaprimilo od 23. siječnja 2017. godine do 6. ožujka 2018. godine te o načinu rješavanja svakog pojedinog zahtjeva žalitelja. Navodi se da je u navedenom periodu žalitelj podnio tijelu javne vlasti 25 zahtjeva za pristup informacijama, odnosno 64 zahtjeva zajedno sa svim podzahtjevima, koji ukupno iznose preko 7200 stranica materijala teksta i cca 7000 odobrenja. Zaključno se navodi da svime opisanim ispunjene pretpostavke za primjenu odredbe članka 23. stavak 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama zbog očite zlouporabe prava na pristup informacijama te primjenu članka 23. stavka 5. točke 3. istoga Zakona jer je utvrđeno da nema osnove za dopunom i ispravkom informacija.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje zajedno s traženim informacijama.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Odredbom članka 24. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije.

Stoga,navedenom odredbom Zakona o pravu na pristup informacijama daje se mogućnost korisniku da zahtijeva dopunu ili ispravak dane informacije, s ciljem da se korisnicima omogući pristup točnoj i potpunoj informaciji.

Prema članku 23. stavku 5. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. toga Zakona.

U drugostupanjskom postupku izvršen je uvid u rješenje Povjerenice za informiranje  KLASA: UP/II-008-07/17-01/142, URBROJ: 401-01/04-17-7 od 31. kolovoza 2017. godine kojim je u točki 1. poništeno rješenje HBOR-a, broj 01/2017 od 24. veljače 2017. godine u dijelu u kojem žalitelju nije omogućen pristup podacima o korisniku kredita, nazivu projekta i namjeni kredita, sadržanim u odlukama uprave HBOR-a, u točki 2. odobreno je žalitelju pravo na pristup odlukama uprave HBOR-a u dijelu u kojem žalitelju nije omogućen pristup podatku o korisniku kredita, nazivu projekata i namjeni kredita, u točki 3. naloženo je HBOR-u da postupi sukladno točki 2. izreke toga rješenja u roku od 8 dana od dana primitka tog rješenja te u točki 4. odbijena je žalba žalitelja u preostalom dijelu kao neosnovana. U navedenom rješenju Povjerenica za informiranje zauzela je stajalište da podaci o korisnicima kredita i iznosu kredita predstavljaju dio informacije o raspolaganju javnim sredstvima, a da za podatke o nazivu projekta i namjeni kredita prevladava javni interes u odnosu na potrebu zaštite prava na ograničenje zbog zaštite bankovne tajne jer javnost ima pravo biti upoznata u koju svrhu se koriste proračunska sredstva. Stoga je navedenim rješenjem Povjerenice za informiranje omogućeno žalitelju pravo na pristup podacima o korisniku kredita, nazivu projekta i namjeni kredita u odlukama uprave tijela javne vlasti, dok je u pogledu preostalih podataka utvrđeno da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes. Stav je Povjerenice za informiranje u navedenom rješenju da je javni interes zadovoljen dostavom informacije o korisniku kredita, iznosu kredita, namjeni kredita i nazivu projekta, dok preostali podaci predstavljaju podatke koje je kreditna institucija saznala u obavljanju poslova s pojedinačnim klijentom, odnosno da predstavljaju bankovnu tajnu u smislu članka 156. Zakona o kreditnim institucijama.

Nadalje, u drugostupanjskom postupku izvršen je uvid u presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: UsII-260/17-8 od 7. prosinca 2017. godine kojom je odbijen tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/17-01/142, URBROJ: 401-01/04-17-7 od 31. kolovoza 2017. godine. Navedenom presudom sud prihvaća zaključak Povjerenika za informiranje da uvid u popis tvrtki koje su dobile kredit, kao i iznos kredita koji su primili predstavlja informaciju o javnim sredstvima, te u odnosu na podatke o namjeni kredita i nazivu projekta prevladava javni interes u odnosu na potrebu zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi se kako se prihvaća zaključak Povjerenice za informiranje da se u odnosu na ostale prekrivene podatke radi o informacijama koje nisu od javnog značaja i da u odnosu na njih prevladava potreba zaštita prava na ograničenje.

U drugostupanjskom postupku izvršen je uvid u dopis KLASA: OIU-IO/17-03, URBROJ: DO-18-245 od 5. ožujka 2018. godine, kojeg je žalitelj zaprimio 6. ožujka 2018. godine, iz kojega proizlazi da je tijelo javne vlasti dostavilo žalitelju preslike odluka Uprave HBOR-a u dijelu u kojemu mu nije bio omogućen pristup podataka o korisniku kredita, nazivu projekta i namjeni kredita.

Slijedom navedenog, Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdila da je tijelo javne vlasti u potpunosti postupilo sukladno rješenju Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/17-01/142, URBROJ: 401-01/04-17-7 od 31. kolovoza 2017. godine kada je dostavilo žalitelju preslike odluka Uprave HBOR-a s vidljivim podacima o korisnicima kredita, nazivu projekta i namjeni projekta. Stoga, Povjerenica za informiranje prihvaća zaključak tijela javne vlasti kako u konkretnom slučaju nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije po rješenju Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/17-01/142, URBROJ: 401-01/04-17-7 od 31. kolovoza 2017. godine, s obzirom da je navedenim rješenjem utvrđeno koje informacije predstavljaju dio informacije o raspolaganju javnim sredstvima (korisnici kredita i iznos kredita) i za koje informacije prevladava javni interes u odnosu na potrebu zaštite prava na ograničenje (naziv projekta i namjena kredita) te da navedene informacije treba pružiti žalitelju, dok u pogledu preostalih podataka prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes, odnosno da se radi o podacima koji predstavljaju bankovnu tajnu u smislu članka 156. Zakona o kreditnim institucijama.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je u prvostupanjskom postupku tijelo javne vlasti pravilno postupilo kad je odbilo zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te s obzirom na utvrđeno Povjerenica za informiranje nije ulazila u razloge tijela javne vlasti kojim je utvrdilo eventualnu zlouporabu prava na pristup informacijama žalitelja.

Navod žalitelja da je tijelo javne vlasti, ako je smatralo da je žalitelj u cijelosti ostvario svoje pravo, trebalo odbaciti zahtjev za dopunom i ispravkom informacija je neosnovan s obzirom da je nesporno da tijelo javne vlasti posjeduje tražene informacije. Naime, odredbom članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informacije te nema saznanja gdje se informacije nalaze.

Nadalje, neosnovan je navod žalitelja da je tijelo javne vlasti trebalo njegov zahtjev za dopunom te ispravkom informacija smatrati novim zahtjevom, odnosno prijedlogom za obnovom postupka. Naime, iz samog zahtjeva za dopunom te ispravkom informacija proizlazi da žalitelj, pozivajući se na članak 24. Zakona o pravu na pristup informacijama,traži dopunu odnosno ispravak zaprimljene informacije. Stoga, Povjerenica za informiranje smatra da je tijelo javne vlasti ispravno postupilo kada je po navedenom podnesku postupalo kao sa zahtjevom za dopunu i ispravak informacije s obzirom da je žalitelj po zaprimanju traženih informacija tražio njihov ispravak odnosno dopunu.

Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Stoga, temeljem članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) odlučeno kao izreci ovog rješenja.

Ova odluka Povjerenice za informiranje ne isključuje pravo žalitelja dakao stranka u postupku u kojemu je doneseno rješenje Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/17-01/142, URBROJ: 401-01/04-17-7 od 31. kolovoza 2017. godine,podnese prijedlog za obnovu postupka.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.