KLASA: UP/II-008-07/18-01/390
URBROJ: 401-01/04-18-4
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu Broj:PPI-DO-10/17-12 od 9. travnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu Broj: PPI-DO-10/17-12 od 9. travnja 2018. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu (u daljnjem tekstu: ŽDO Varaždin) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 9. kolovoza2017. godine, a u kojem zahtjevu se navodi kako mjesečna izvješća koja županijska državna odvjetništva i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta dostavljaju Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske imaju tri dijela: prvi dio se odnosi na izvješćivanje o pravnoj i drugoj problematici, sastancima i općenito izvanpostupovnom radu, drugi dio sadrži izvješća o radu i odlukama u značajnim predmetima, treći dio izvješća sastoji se od statističkih tabela o radu kaznenih i građanskoupravnih odjela uz koje se daju samo najnužniji komentari ako je to potrebno zbog velikih zaostataka ili velikog broja negativnih odluka (članak 200. stavak 1.Poslovnika državnog odvjetništva, „Narodne novine“, broj 5/14. i 123/15.). Sukladno navedenom, žalitelj moli da mu se na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama omogući preslika ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2016. godine, te lipanj 2017. godine, koje je tijelo javne vlasti ŽDO Varaždin dostavilo višem državnom odvjetništvu. Predmetni zahtjev u odnosu na drugi dio mjesečnog izvješća koji sadrži izvješća o radu i odlukama u značajnim predmetima odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 1., a u svezi članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer taj dio mjesečnog izvješća sadrži podatke o radu i odlukama koje su državna odvjetništva donijela u svojim konkretnim predmetima koji se vode i koji su u tijeku. U odnosu na prvi i treći dio mjesečnog izvješća koji sadrži podatke o pravnoj i drugoj problematici, sastancima i općenito izvanpostupovnom radu, te tabelarne podatke o radu kaznenih i građanskoupravnih odjela, zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga jer je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
Protiv pobijanog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj navodi kako suprotno navodima obrazloženja pobijanog rješenja niti jednom odredbom Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09., 153/09., 116/10., 145/10., 57/11., 130/11., 72/13., 148/13., 33/15. i 82/15.) i/ili Poslovnika državnog odvjetništva („Narodne novine“, broj 5/14. i 123/15.) nije određeno da bi izvješće o cjelokupnom radu državnog odvjetništva za svaki mjesec iz članka 200. Poslovnika državnog odvjetništva, koje sadrži podatke o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, kao i podatke o neriješenim predmetima naznačena kao podatak zaštićen Zakonom o tajnosti podataka niti takva informacija sadrži podatke državnih odvjetništava koji su nastali tijekom provođenja izviđa i istrage, ili drugog rada državnog odvjetništva, a koji se odnose na neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana, osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske (članak 6. i 8. Zakona o tajnosti podataka). Nadalje navodi kako je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka te članaka 30., te 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) jer tijelo javne vlasti nije upoznalo žalitelja sa sadržajem pribavljenog mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, da je provodilo test razmjernosti i javnog interesa te o odlučnim činjenicama koje je utvrdilo obavijestilo žalitelja jer isti ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari, davati izjave i objašnjenja, iznositi činjenice i okolnosti koje su bitne za rješavanje upravne stvari te pobijati točnost navoda koji se ne slažu s njegovim navodima, a službena osoba dužna mu je omogućiti izjašnjavanje o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima za izvođenjem dokaza i podnesenim dokazima, sudjelovanje u izvođenju dokaza, kao i upoznavanje s rezultatom izvođenja dokaza i izjašnjavanje o tim rezultatima. Također navodi kako prihvaća okolnost da je moguće da pojedini dijelovi mjesečnog izvješća iz članka 200.Poslovnika državnog odvjetništva u trenutku sastavljanja sadrže podatke čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova javne sigurnosti ili kaznenog postupka, međutim, u tom bi slučaju u propisanom postupku tijelo trebalo najprije odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promijeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka te pri tome utvrditi da li je donesena periodična procjena u pisanom obliku, potom zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, pa ukoliko klasificirani podatak sadrži određene dijelove ili priloge čije neovlašteno otkrivanje ne ugrožava rad državnih odvjetništava, koji su nastali tijekom provođenja izvida i istrage, ili drugog rada državnog odvjetništva, a osobito čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća tijela javne vlasti, takve dijelove podatka izostaviti od oznake stupnja tajnosti, pa tek nakon toga provesti test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na preostale dijelove koji su i dalje klasificirani određenim stupnjem tajnosti. Žalitelj navodi kako je radi pogrešne primjene materijalnog prava, osobito članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, u postupku nepotpuno utvrđeno činjenično stanje jer mjesečno izvješće koje sadrži podatke i o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, kao i podatke o neriješenim predmetima, koji su glavnom brojčani podaci, bi naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća tijela javne vlasti, niti o tim odlučnim činjenicama postoje navodi u obrazloženju pobijanog rješenja radi čega je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 9. kolovoza 2017. godine zatražio od ŽDO-a Varaždin da mu se na temelju Zakona o pravu na pristup informacija omogući preslika ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2016. godine, te lipanj 2017. godine, koje je tijelo javne vlasti ŽDO Varaždin dostavilo višem državnom odvjetništvu. Nadalje je utvrđeno da je ŽDO Varaždin rješenjem Broj: PPI-DO-10/17-3 od 8. rujna 2017. godine, odbilo zahtjev žalitelja u odnosu na drugi dio mjesečnog izvješća koji sadrži izvješća o radu i odlukama u značajnim predmetima, temeljem članka 23. stavka 5. točke 1., a u svezi članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer taj dio mjesečnog izvješća sadrži podatke o radu i odlukama koje su državna odvjetništva donijela u svojim konkretnim predmetima koji se vode i koji su u tijeku. U odnosu na prvi i treći dio mjesečnog izvješća, koji sadrži podatke o pravnoj i drugoj problematici, sastancima i općenito izvanpostupovnom radu, te tabelarne podatke o radu kaznenih i građanskoupravnih odjela, zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom. Također je utvrđeno da je žalitelj uložio žalbu na navedeno rješenje ŽDO-a Varaždin, te da je Povjerenica za informiranje rješenjem KLASA: UP/II-008-07/17-01/921, URBROJ: 401-01/05-17-2 od 27. prosinca 2017. godine, poništila rješenje ŽDO-a Varaždin Broj: PPI-DO-10/17-3 od 8. rujna 2017. godine i predmet dostavila prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. U ponovnom postupku ŽDO Varaždin je donijelo rješenje Broj:PPI-DO-10/17-12 od 9. travnja 2018. godine, kojim je žaliteljev zahtjev u odnosu na drugi dio mjesečnog izvješća, koji sadrži izvješća o radu i odlukama u značajnim predmetima, odbilo temeljem članka 23. stavka 5. točke 1., a u svezi članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer taj dio mjesečnog izvješća sadrži podatke o radu i odlukama koje su državna odvjetništva donijela u svojim konkretnim predmetima koji se vode i koji su u tijeku. U odnosu na prvi i treći dio mjesečnog izvješća,koji sadrži podatke o pravnoj i drugoj problematici, sastancima i općenito izvanpostupovnom radu, te tabelarne podatke o radu kaznenih i građanskoupravnih odjela, zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga jer je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se kako se mjesečna izvješća o radu izrađuju u tom tijelu javne vlasti temeljem članka 200. Poslovnika državnog odvjetništva i dostavljaju Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske za svaki mjesec u godini, a ista imaju tri dijela: prvi dio se odnosi na izvješćivanje o pravnoj i drugoj problematici, sastancima i općenito izvanpostupovnom radu, drugi dio sadrži izvješća o radu i odlukama u značajnim predmetima, a treći dio sastoji se od statističkih tabela o radu kaznenih i građanskoupravnih odjela uz koje se daju samo najnužniji komentari ako je to potrebno zbog velikih zaostataka ili velikog broja negativnih odluka. Nadalje se navodi kako se drugi dio mjesečnog izvješća odbija temeljem članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojem tijelo javne vlasti odbija zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 1. tog Zakona, kojim je propisano da će tijelo javne vlasti ograničiti pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka. ŽDO Varaždin ističe kako drugi dio mjesečnog izvješća sadrži podatke o radu i odlukama koje su državna odvjetništva donijela u svojim konkretnim predmetima koji se vode i koji su u tijeku, a u takvom slučaju Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje apsolutno ograničenje prava na pristup informacijama u odnosu na koje nije propisana obveza provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Vezano za prvi i treći dio mjesečnog izvješća u obrazloženju pobijanog rješenja se navodi kako isti sadrže podatke o pravnoj i drugoj problematici, sastancima i općenito izvanpostupovnom radu te tabelarne podatke o radu kaznenih i građanskoupravnih odjela, te da se isti odbijaju temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojem tijelo javne vlasti odbija zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 2. točki 1. tog Zakona, kojim je propisano da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
U obrazloženju pobijanog rješenja ŽDO Varaždin pojašnjava kako temeljem članka 206. stavka 2. Poslovnika državnog odvjetništva, mjesečna izvješća o radu državnog odvjetništva iz članka 200. Poslovnika državnog odvjetništva ulaze u poseban spis Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, koji se formira temeljem članka 206. stavka 1. Poslovnika državnog odvjetništva i predstavljaju jedan od segmenata evidencije o radu državnih odvjetništava i zamjenika. Nadalje pojašnjava kako je člankom 36. stavkom 3. točkom 7. Zakona o državnom odvjetništvu propisano da se u radu državnog odvjetništva smatraju tajnima podaci iz evidencija državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, a odredbu o tajnosti propisuje i Poslovnik državnog odvjetništva u članku 209. stavku 3. prema kojem su podaci iz evidencije tajni u skladu s posebnim zakonima. ŽDO u Varaždinu ističe kako se prema točki A.2. Opće upute o mjesečnom praćenju rada i izvješćivanju o predmetima broj 0-6/10 od 15. prosinca 2010., sva izvješća tijekom jedne godine upisuju u jedan broj "OGR" upisnika, što je oznaka za "ograničeno", te da su temeljem navedenog, informacije koje se traže predmetnim zahtjevom klasificirane stupnjem tajnosti "ograničeno" sukladno odredbama Zakona o tajnosti podataka i nalaze se u predmetu tog tijela javne vlasti s oznakom OGR-3/16 i OGR-1/17.
Slijedom iznijetih činjenicama, rezultatima provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u odnosu na informacije iz prvog i trećeg dijela mjesečnih izvješća koje korisnik traži podnesenim zahtjevom, utvrđeno je da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa traženim informacijama u odnosu na javni interes.
Žaliteljev zahtjev za pristup informacijama u odnosu na drugi dio mjesečnog izvješća koji sadrži izvješća o radu i odlukama u značajnim predmetima odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 1., a u svezi članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer taj dio mjesečnog izvješća sadrži podatke o radu i odlukama koje su državna odvjetništva donijela u svojim konkretnim predmetima koji se vode i koji su u tijeku.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 1. ovog Zakona. Člankom 15. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako će tijela javne vlasti ograničiti pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.
Dakle, informacije koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku su apsolutni razlog za ograničenje prava na pristup informacijama sukladno članku 15. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, te u tom slučaju tijela javne vlasti ne provode test razmjernosti i javnog interesa, a također prema odredbi članka 25. stavka 4. istog Zakona tijela javne vlasti u postupku po žalbi nisu dužna Povjereniku za informiranje omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka, s obzirom da zakonska formulacija „ograničit će“ znači da su tijela javne vlasti u takvom slučaju dužna uskratiti informacije, radi interesa vođenja kaznenog postupka.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
U žalbenom postupku izvršen je uvid u mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost KLASA: 008-01/15-01/14, URBROJ: 50439-05/22-18-341 od 30. ožujka 2018. godine.
Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je temeljem citiranih odredbi Zakona o državnom odvjetništvu i Poslovnika državnog odvjetništva i mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO.“
Odredbom članka 9. Zakona o tajnosti podataka propisano je da se stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“ klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova iz članka 5. ovoga Zakona, dok je člankom 5 navedenog Zakona propisano kako se s obzirom na stupanj ugroze zaštićenih vrijednosti stupnjevima tajnosti iz članka 4. ovoga Zakona mogu klasificirati podaci iz djelokruga državnih tijela u području obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, vanjskih poslova, javne sigurnosti, kaznenog postupka te znanosti, tehnologije, javnih financija i gospodarstva ukoliko su podaci od sigurnosnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Odredbom članka 16. stavka 1. istog Zakona propisano je da kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka dužan je ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti propisanih u člancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. Stavkom 2. propisano je da je prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka vlasnik podatka dužan zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dok je stavkom 3. propisano da je vlasnik podatka dužan o postupku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti i druga nadležna tijela propisana zakonom.
Iz navedene zakonske odredbe proizlazi kako isključivo vlasnik klasificiranih podataka ima zakonsku ovlast odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka, što je i ŽDO Varaždin učinilo, te je temeljem dobivenog mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i provedenog testa razmjernosti javnog interesa, odbilo žaliteljev zahtjev za pristup informacijama i zadržao stupanj tajnosti „OGRANIČENO.“
Povjerenica za informiranje smatra da je pritom odlučan razlog zaštita učinkovitosti i integriteta rada državnog odvjetništva koja u konkretnom slučaju preteže nad mogućnošću kontrole nad radom tijela javne vlasti od strane javnosti, koja je inače u javnom interesu. U ovom slučaju, predmetne informacije ne daju potpunu sliku i informaciju o radu pojedinog državnog odvjetništva, dok bi se istovremeno omogućavanjem pristupa informaciji stvorila mogućnost da ista bude korištena u nedozvoljene svrhe (npr. pritisak na državno odvjetništvo, izračun vjerojatnosti dodjele predmeta i sl.)
Što se tiče javnog interesa za informacijom koja je predmet postupka, drugostupanjsko tijelo analizom sadržaja u medijima, osim žaliteljevog interesa, nije utvrdilo postojanje javnog interesa za predmetnim informacijama, a osim toga predmetne informacije se ne odnose na pitanja koja su u društvu smatrana pitanjima od javnog interesa, poput zaštite okoliša, ugrožavanja javnog zdravlja, prijetnji obrani i javnoj sigurnosti, potrošnje proračunskih sredstava, zakonitosti rada tijela javne vlasti, odgovornog donošenja političkih odluka i upravljanja javnom imovinom, kršenja ljudskih prava te mogućih slučajeva političke korupcije i sl.
Odgovornost za rad državnog odvjetništva leži na čelniku i kontrola se ostvaruje u zakonom propisanim postupcima, a k tome je glava IV. Zakona o državnom odvjetništvu posvećena izvješćima koje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske te ostala državna odvjetništva upućuju Saboru RH, višim državnim odvjetništvima, ministru pravosuđa te Vladi RH.
Osim toga, žalitelj u žalbi prilikom osporavanja navoda iz pobijanog rješenja, nije naveo razloge zbog kojih smatra da bi se zatražena informacija trebala deklasificirati jer prevladava interes za omogućavanjem pristupa informaciji.
Drugostupanjsko tijelo ujedno ukazuje na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. studenoga 2014. godine, kojom je poništeno rješenje tuženog Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-04/13-01/314, URBROJ: 401-01/04-14-06 od 10. travnja 2014. godine. Predmetnim rješenjem Povjerenika za informiranje poništeno je rješenje Vlade Republike Hrvatske KLASA: 008-01/13-08/05, URBROJ: 50302/28-13-1 od 29. kolovoza 2013. godine, te je podnositelju zahtjeva za pristup informacijama, udruzi GONG, omogućen pristup preslici zatražene informacije koja je klasificirana stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“ na način da prije dostave klasificirane informacije postupi sukladno odredbama Zakona o tajnosti podataka o deklasifikaciji podataka.
Nastavno na navedenu presudu, ukazuje se kako je u njezinom obrazloženju Sud ocijenio da samo vlasnik podatka koji je u propisanom postupku klasificirani podatak takvim označio i za isti utvrdio stupanj tajnosti ovlašten odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka.
Sličnog je stajališta i Ustavni sud Republike Hrvatske, koji je odlukom, broj U-III-1267/2017 od 21. studenoga 2017. godine odbio ustavnu tužbu udruge GONG, zaključivši kako spomenutom presudom Suda poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. studenoga 2014. godine udruzi GONG nisu povrijeđena ustavna prava.
Slijedom navedenog, s obzirom da je u ovoj upravnoj stvari riječ o informacijama klasificiranim stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“, tijelo javne vlasti je kao vlasnik informacije temeljem dobivenog mišljena Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, procijenilo da i dalje postoje razlozi zbog kojih je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti, stoga je žalitelju odlučilo uskratiti pristup predmetnoj informaciji, budući da razlozi za ograničenjem od pristupa prevladavaju nad razlozima za omogućavanjem pristupa traženoj informaciji.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Neovisno o ovom rješenju, prvostupanjsko tijelo kao vlasnik informacije se upućuje da sukladno zakonskim odredbama provodi periodične procjene stupnja tajnosti na temelju koje može promijeniti stupanj tajnosti ili izvršiti deklasifikaciju podataka imajući u vidu vrijednosti koje se štite određenim stupnjem tajnosti i da se radi o vođenju evidencije o radu državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.