KLASA: 008-08/15-01/02

URBROJ: 401-01/04-15-279

Zagreb, 10.07.2015.

Jedinica LP(R)S

Povjerenica za informiranje zaprimila je Vaš upit vezan za zaprimljeni zahtjev za pristup informacijama. Zanima Vas radi li se u konkretnom slučaju o podacima iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama (informacija koja je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka), kada tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji.

S obzirom na navedeno dajemo sljedeći odgovor.

Iz dostavljenog zahtjeva razvidno je da korisnik prava na informaciju traži popise zaposlenih u pojedinim tijelima kao što su komunalno društvo, muzej, knjižnica, vrtić i drugi. Nadalje  traži da na popisu budu imena stalno zaposlenih, zaposlenih na određeno vrijeme, imena djelatnika na stručnom osposobljavanju te imena djelatnika koji su zaposleni na ugovor o djelu. Također traži da uz svako ime bude naveden i datum sklapanja  bilo kojeg od navedenih ugovora sa svakim djelatnikom.

Najprije treba razmotriti posjeduje li Grad ……… sve tražene popise. Ukoliko Grad ……… ne posjeduje sve tražene popise, obvezan je zahtjev u tom dijelu ustupiti onom tijelu javne vlasti odnosno tijelima javne vlasti koja posjeduju pojedine zatražene informacije iz zahtjeva.

Člankom 5. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenata, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).

Pristup informaciji pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji i ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da ulaže dodatni trud, povezivanje, tumačenje, odnosno stvaranje informacije. Pristup informaciji ne podrazumijeva obvezu tumačenja i povezivanja zakona, propisa i drugih akata. Dakle, tijelo javne vlasti ne treba sastavljati informaciju, već treba dostaviti dokumentaciju iz koje proizlazi odgovor na postavljeni zahtjev.

Zakonom o zaštiti osobnih podataka  („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11. i 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj, a svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. navedenog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (u daljnjem tekstu: ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Podaci koje korisnik prava na informaciju traži su osobni podaci, međutim postavlja se pitanje je li iste potrebno zaštititi. Naime, radi se o osobama koje, bilo da su zaposlene u tijelu javne vlasti na određeno ili neodređeno, bilo da su na stručnom osposobljavanju ili imaju sklopljen ugovor o djelu, financiraju se iz javnih sredstava.

Zakon o pravu na pristup informacijama je instrument u borbi protiv korupcije koji potiče transparentnost u trošenju javnog novca. Zakonom je tako omogućeno svakom korisniku, domaćoj i stranoj fizičkoj ili pravnoj osobi da od tijela javne vlasti bez navođenja svrhe traženja  traži informacije koje se odnose na svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis). To uključuje i informacije o trošenju javnih sredstava.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija ne predstavlja klasificirani podatak.

Sukladno navedenom smatramo da, iako se radi o osobnim podacima, u konkretnom slučaju ne dolazi do kršenja odredbi Zakona o zaštiti osobnih podataka ako se korisniku dostave traženi podaci te da se dostavljanjem traženih podataka ne zadire nepotrebno u privatnost pojedinca, dok bi se primjerice dostavljanjem privatne adrese, broja privatnog telefona ili mobitela, osobnog identifikacijskog broja, datuma i mjesta rođenja, bračnog statusa, broja djece i slično, itekako zadiralo u privatnost pojedinca.