KLASA: UP/II-008-07/15-01/443
URBROJ: 401-01/05-18-01
Zagreb, 19.7.2018.
Povjerenica za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe trgovačkog društva Obalna plovidba d.o.o. Split, zastupanog po punomoćniku ........., odvjetniku iz Splita, ........., p.p. 563, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog registra brodova, broj: 284/Utcs/GB/JB od 17. veljače 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatskog registra brodova, broj: 284/Utcs/GB/JB od 17. veljače 2015. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Hrvatskog registra brodova (u daljnjem tekstu: HRB) djelomično je odbijen zahtjev trgovačkog društva Obalna plovidba d.o.o. Split, zastupanog po punomoćniku ........., odvjetniku (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama, u točkama 2, 3, 4, 6, 7 i 8 zahtjeva, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako u cijelosti pobija rješenje HRB-a zbog pogrešne primjene odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama, bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj navodi da se nosivost brodova kao javni podatak upisuje u javni upisnik pomorskih trgovačkih brodova kod lučkih kapetanija i to na temelju potvrde HRB-a, koja se prilaže u zbirku isprava pa podatak o nosivosti brodova ni u kojem slučaju ne može biti tajan. Ujedno ističe da je predmetnim zahtjevom tražio određene povijesne podatke u svezi nosivosti (promjene nosivosti), kao i pojašnjenje podatka o nosivosti vezano za različite vremenske uvjete, to jest za koje konkretne vremenske uvjete vrijedi konkretan podatak o nosivosti, pa s obzirom da nosivost nije tajan podatak, ni navedene povijesne promjene nosivosti ni pojašnjenja nosivosti vezano za različite vremenske uvjete ne mogu biti tajni. Osim toga, žalitelj navodi ako HRB obavljajući djelatnost statutarne certifikacije brodova izdaje svjedodžbe o sposobnosti brodova za plovidbu, to je u javnom interesu da javno bude poznato koji brod jest sposoban za plovidbu, jer o tome ovisi sigurnost ljudi i imovine, kao i zaštita okoliša, te pod kojim uvjetima je sposoban za plovidbu, pa okolnosti da brod koji inače ima određenu nosivost, u određenim vremenskim uvjetima (stanju mora ili brzini vjetra) ima manju nosivost, ne može biti tajan podatak. Isto se odnosi na krcanje opasnih tereta iznad strojarnice i u blizini strojarnice. Žalitelj naglašava da HRB zatražene informacije mora imati jer temeljem javnih ovlasti, kao javnu službu, u ime RH, obavlja statutarnu certifikaciju predmetnih brodova, to jest za navedene brodove utvrđuje udovoljavaju li isti međunarodnim i nacionalnim propisima, i o tome u ime Republike Hrvatske kao pomorske administracije izdaje potvrde – svjedodžbe. Žalitelj predlaže provođenje testa razmjernosti i javnog interesa s obzirom da prevladava javni interes da tražene informacije budu dostupne, te predlaže da se žalba usvoji, stavi izvan snage navedeno rješenje, te da se HRB-u naloži dostavljanje tražene informacije.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 6. svibnja 2014. godine podnio HRB-u zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražio sljedeće: „imajući na umu da iz priloženih dopisa HRB-a od 9. i 12. svibnja 2011. g., te od 6. lipnja 2011. g., proizlazi da je nosivost Ro-Ro teretnog broda „Otoci“ povećana s 54 tone na 184 tone temeljem Proračuna stabiliteta za prijevoz palubnog tereta, br. odobrenja 015935/13817 od 9. 5. 2011. g., te da je nosivost Ro-Ro putničkog broda „Jadranka“ povećana s 57 tona na 191 tonu temeljem Proračuna stabiliteta za prijevoz palubnog tereta br. odobrenja 015934/14353 od 9. 5. 2011. g., u pisanom obliku za brodove: Ro-Ro teretni brod „Otoci“, IMO br. 8133889, HRB br. 13817, pozivni znak: 9A2411; Ro-Ro putnički brod „Jadranka“, IMO br. 8034992, HRB br. 14353, pozivni znak: 9A2412, dostave informacije, i to: u odnosu na Ro-Ro teretni brod „Otoci“, IMO br. 8133889, HRB br. 13817, pozivni znak: 9A2411: 1. je li i dalje na snazi dopuštenje da Ro-Ro teretni brod „Otoci“, IMO br. 8133889, HRB br. 13817, pozivni znak: 9A2411, smije ukrcati i ploviti u nacionalnoj obalnoj plovidbi s 184 tone tereta, a ako je došlo do promjene nosivosti moli se informacija kada je, na temelju čega i na koji način ta nosivost izmijenjena; 2. je li Ro-Ro teretnom brodu „Otoci“, IMO br. 8133889, HRB br. 13817, pozivni znak: 9A2411, s ukrcanim vozilima ukupne težine 184 tone, dopuštena plovidba u nacionalnoj obalnoj plovidbi pri stanju mora većem od 3 (ako je došlo do izmjene nosivosti traži se informacija u odnosu na tu izmijenjenu nosivost); 3. je li Ro-Ro teretnom brodu „Otoci“, IMO br. 8133889, HRB br. 13817, pozivni znak: 9A2411, s ukrcanim vozilima ukupne težine 184 tone, dopuštena plovidba u nacionalnoj obalnoj plovidbi pri brzini vjetra većoj od 4 Bofora (ako je došlo do izmjene nosivosti traži se informacija u odnosu na tu izmijenjenu nosivost); 4. je li dopušteno da tijekom plovidbe na Ro-Ro teretnom brodu „Otoci“, IMO br. 8133889, HRB br. 13817, pozivni znak: 9A2411, opasni teret bude smješten iznad strojarnice odnosno na udaljenosti manjoj od 3 metra od granice strojarnice, odnosno je li strojarnica u tu svrhu odgovarajuće izolirana. U odnosu na Ro-Ro putnički brod „Jadranka“, IMO br. 8034992, HRB br. 14353, pozivni znak: 9A2412: 5. je li i dalje na snazi dopuštenje da Ro-Ro putnički brod „Jadranka“, IMO br. 8034992, HRB br. 14353, pozivni znak: 9A2412, smije ukrcati i ploviti u nacionalnoj obalnoj plovidbi s 191 tona tereta, a ako je došlo do promjene nosivosti moli se informacija kada je, na temelju čega i na koji način nosivost izmijenjena; 6. je li Ro-Ro putničkom brodu „Jadranka“, IMO br. 8034992, HRB br. 14353, pozivni znak: 9A2412, s ukrcanim vozilima ukupne težine 191 tona, dopuštena plovidba u nacionalnoj obalnoj plovidbi pri stanju mora mora većem od 3 (ako je došlo do izmjene nosivosti traži se informacija u odnosu na tu izmijenjenu nosivost); 7. je li Ro-Ro putničkom brodu „Jadranka“, IMO br. 8034992, HRB br. 14353, pozivni znak: 9A2412, s ukrcanim vozilima ukupne težine 191 tona, dopuštena plovidba u nacionalnoj obalnoj plovidbi pri brzini vjetra većoj od 4 Bofora (ako je došlo do izmjene nosivosti traži se informacija u odnosu na tu izmijenjenu nosivost); 8. je li dopušteno da tijekom plovidbe na Ro-Ro putničkom brodu „Jadranka“, IMO br. 8034992, HRB br. 14353, pozivni znak: 9A2412, opasni teret bude smješten iznad strojarnice odnosno na udaljenosti manjoj od 3 metra od granice strojarnice, odnosno je li strojarnica u tu svrhu odgovarajuće izolirana.“
Daljnjim uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako HRB u obrazloženju pobijanog rješenja u bitnom navodi kako dostupnost statutarnih informacija široj javnosti, a na što se odnosi predmetno, je propisana i u Uredbi br. 391/2009 i IACS-ovim aktima, a HRB je obvezan pridržavati ih se. Obzirom da je HRB obvezan i prema Uredbi i prema zahtjevima IACS-a imati uspostavljen i održavan sustav upravljanja kvalitete, dostupnost informacijama je implementirana u interni akt QP7.5.1-14, (vidjeti stavku „Brodovi u službi - klasifikacijski pregledi“) u rubrici „šira javnost“, označena „7a“. Uredba ne predviđa dostupnost informacija široj javnosti. U svom radu HRB je obvezan pridržavati Kodeksa etike u poslovanju, što je zahtjev Uredbe, a isto i IACS-a, a u njemu se navodi da se sve informacije do kojih djelatnici HRB-a u svom radu dođu, osim onih koje moraju biti javno objavljene smatraju poslovnom tajnom, a trećim licima mogu biti dostupne samo sudskim nalogom, dopuštenjem pomorske Uprave države zastave (u ovom slučaju MPPI) ili uz suglasnost vlasnika broda. Utemeljenost ovakvog postupanja HRB-a potvrdila je presuda Visokog upravnog suda RH (posl. br.: Us-11523/2011-4 od 28. 2. 2012.) na rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka u svezi žalbe Obalne plovidbe d.o.o. iz Splita na rješenje HRB-a po sličnoj pravnoj stvari čak i za iste brodove kao i u ovom slučaju. HRB smatra kako je žalitelj unaprijed znao da od HRB-a ne može dobiti tražene statutarne informacije jer su iste u rubrici „Brodovi u službi – statutarni pregledi“ u rubrici „šira javnost“ označeni kao „7c“ što znači da su dostupni samo uz odobrenje Pomorske uprave tj. MPPI. HRB nadalje navodi kako je svojim dopisom br. 955/Utcs/GB/JB od 22. 5. 2014. godine uputio žalitelja na mogućnost pribavljanja statutarnih informacija, te kako je jasno da odobrenje vlasnika brodara nije mogao dobiti, ali je žalitelj propustio zatražiti dopuštenje MPPI, znači da nije iskoristio sva pravna sredstva koja je imao na raspolaganju. HRB još navodi kako podržava test razmjernosti i javnog interesa, ali njegovo provođenje u ovom slučaju, a što predlaže žalitelj, smatra zlouporabom tog instituta jer punomoćnik traži podatke o konkurentskim brodovima druge tvrtke zaklanjajući se iza tobožnjeg javnog interesa, a s druge strane priječi pristup drugima informacijama o brodovima Obalne plovidbe d.o.o. HRB stoga, temeljem svega navedenog, a posebice članka 22. APR-03 i točke 4.2 dokumenta QP7.5.1-14, općih akata HRB-a donesenih temeljem Pomorskog zakonika i Zakona o HRB-u, kojim se tražene informacije klasificiraju kao poslovna tajna HRB-a, iste uskraćuje žalitelju temeljem čl. 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te je neodgovarajuće primijenilo odredbe materijalnog prava.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).
Uvidom u žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, utvrđeno je kako se njegova pitanja ne mogu klasificirati pod citiranu zakonsku definiciju informacije, odnosno kako je prvostupanjsko tijelo propustilo utvrditi posjeduje li informaciju izrađenu kao određeni zapis podataka, na koju se odnosi žaliteljev zahtjev, pa onda pristupiti rješavanju zahtjeva za pristup informacijama. Davanje odgovora na pitanja ne predstavlja rješavanje zahtjeva za pristup informacijama, većpristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku.
U žalbenom postupku je ujedno utvrđeno kako nije zadovoljena procesna pretpostavka uskrate informacije, jer HRB nije proveo test razmjernosti i javnog interesa prilikom ograničavanja pristupa informaciji, odnosno nije argumentirao razloge zbog kojih bi poslovna tajna kao razlog uskrate prevladala nad interesom javnosti da dođe do zatražene informacije.
Naime, odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. Provedba testa razmjernosti i javnog interesa je obvezna u navedenim slučajevima postojanja ograničenja od prava na pristup informacijama, te tijelo javne vlasti ne može samovoljno odlučivati hoće li ili neće provesti predmetni test.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Prilikom ponovnog rješavanja zahtjeva za pristup informacijama prvostupanjsko tijelo treba utvrditi posjeduje li izrađene informacije koje je žalitelj zatražio zahtjevom za pristup informacijama, odnosno dokumente iz kojih proizlaze informacije koje je žalitelj zatražio. Ukoliko tijelo javne vlasti utvrdi postojanje izrađenih informacija, dužno je riješiti zahtjev sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno u slučaju postojanja ograničenja od prava na pristup informacijama dužno je prethodno provesti test razmjernosti i javnog interesa kao što je prethodno navedeno.Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa HRB bi se trebalo rukovoditi Smjernicama za test razmjernosti i javnog interesa, koje su objavljene na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje, na poveznici http://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/.
HRB je prilikom rješavanja zahtjeva ujedno obvezan razmotriti odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.
Uputa o pravnom lijeku:Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.