KLASA: UP/II-008-07/18-01/453
URBROJ: 401-01/04-18-2
Zagreb, 18.srpnja2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola Broj:PPI-DO-3/2018-9 od 10.svibnja2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola Broj: PPI-DO-3/2018-9 od 10. svibnja 2018. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovi postupak
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola (u daljnjem tekstu: ŽDO Pula-Pola) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 25. ožujka 2018. godine, a u kojem zahtjevu se navodi kako mjesečna izvješća koja županijska državna odvjetništva i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta dostavljaju Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske imaju tri dijela: prvi dio se odnosi na izvješćivanje o pravnoj i drugoj problematici, sastancima i općenito izvanpostupovnom radu, drugi dio sadrži izvješća o radu i odlukama u značajnim predmetima, treći dio izvješća sastoji se od statističkih tabela o radu kaznenih i građanskoupravnih odjela uz koje se daju samo najnužniji komentari ako je to potrebno zbog velikih zaostataka ili velikog broja negativnih odluka (članak 200. stavak 1. Poslovnika državnog odvjetništva, „Narodne novine“, broj 5/14. i 123/15.). Sukladno navedenom, žalitelj moli da mu se na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama omogući preslika ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2017. godine te siječanj 2018. godine, koje je tijelo javne vlasti ŽDO Pula-Pola dostavilo višem državnom odvjetništvu. Predmetni zahtjev odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti.
Protiv pobijanog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj navodi kako suprotno navodima obrazloženja pobijanog rješenja niti jednom odredbom Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09., 153/09., 116/10., 145/10., 57/11., 130/11., 72/13., 148/13., 33/15. i 82/15.) i/ili Poslovnika državnog odvjetništva („Narodne novine“, broj 5/14. i 123/15.) nije određeno da bi izvješće o cjelokupnom radu državnog odvjetništva za svaki mjesec iz članka 200. Poslovnika državnog odvjetništva, koje sadrži podatke o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, kao i podatke o neriješenim predmetima naznačena kao podatak zaštićen Zakonom o tajnosti podataka niti takva informacija sadrži podatke državnih odvjetništava koji su nastali tijekom provođenja izviđa i istrage, ili drugog rada državnog odvjetništva, a koji se odnose na neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana, osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske (članak 6. i 8. Zakona o tajnosti podataka). Nadalje navodi kako je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka te članaka 30., te 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) jer tijelo javne vlasti nije upoznalo žalitelja sa sadržajem pribavljenog mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, niti sa sadržajem Opće upute o mjesečnom praćenju rada i izvješćivanju u predmetima broj O-6/10 od 15. prosinca 2010. godine. Također navodi da je tijelo javne vlasti nije upoznalo žalitelja da je provodilo test razmjernosti i javnog interesa te o odlučnim činjenicama koje je utvrdilo obavijestilo žalitelja jer isti ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari, davati izjave i objašnjenja, iznositi činjenice i okolnosti koje su bitne za rješavanje upravne stvari te pobijati točnost navoda koji se ne slažu s njegovim navodima, a službena osoba dužna mu je omogućiti izjašnjavanje o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima za izvođenjem dokaza i podnesenim dokazima, sudjelovanje u izvođenju dokaza, kao i upoznavanje s rezultatom izvođenja dokaza i izjašnjavanje o tim rezultatima. Žalitelj navodi kako prihvaća okolnost da je moguće da pojedini dijelovi mjesečnog izvješća iz članka 200.Poslovnika državnog odvjetništva u trenutku sastavljanja sadrže podatke čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova javne sigurnosti ili kaznenog postupka, međutim, u tom bi slučaju u propisanom postupku tijelo trebalo najprije odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promijeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka te pri tome utvrditi da li je donesena periodična procjena u pisanom obliku, potom zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, pa ukoliko klasificirani podatak sadrži određene dijelove ili priloge čije neovlašteno otkrivanje ne ugrožava rad državnih odvjetništava, koji su nastali tijekom provođenja izvida i istrage, ili drugog rada državnog odvjetništva, a osobito čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća tijela javne vlasti, takve dijelove podatka izostaviti od oznake stupnja tajnosti, pa tek nakon toga provesti test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na preostale dijelove koji su i dalje klasificirani određenim stupnjem tajnosti. Također navodi kako je radi pogrešne primjene materijalnog prava, osobito članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, u postupku nepotpuno utvrđeno činjenično stanje jer mjesečno izvješće koje sadrži podatke i o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, kao i podatke o neriješenim predmetima, koji su glavnom brojčani podaci, bi naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća tijela javne vlasti, niti o tim odlučnim činjenicama postoje navodi u obrazloženju pobijanog rješenja radi čega je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Ističe kako suprotno navodima iz obrazloženja pobijanog rješenja, javni interes uvijek postoji kada informacija sadrži podatke o ispunjavanju zadaća koje su u nadležnosti tijela javne vlasti, radi čega je nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Također ističe kako je počinjena bitna povreda iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku jer se tijelo javne vlasti u obrazloženju poziva na članak 199.Poslovnika državnog odvjetništva koji se odnosi na mjesečna izvješća koja sastavljaju općinska državna odvjetništva. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25. ožujka 2018. godine, koje je ŽDO Pula-Pola urudžbiralo dana 26. ožujka 2018. godine zatražio od ŽDO-a Pula-Pola da mu se na temelju Zakona o pravu na pristup informacija omogući preslika ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2017. godine, te siječanj 2018. godine, koje je tijelo javne vlasti ŽDO Pula-Pola dostavilo višem državnom odvjetništvu. Nadalje je utvrđeno da je ŽDO Pula-Pola rješenjem Broj: PPI-DO-3/2018-9 od 10. svibnja 2018. godine, odbilo žaliteljev zahtjev za pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, iako u izreci rješenja navodi da se zahtjev odbija temeljem navedenih članaka Zakona o pravu na pristup informacijama jer se tražena informacija smatra poslovnom tajnom.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je ŽDO Pula-Pola prije donošenja odluke o žaliteljevom zahtjevu zatražilo mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i provelo test razmjernosti i javnog interesa.
U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da je Ured vijeća za nacionalnu sigurnost ocijenio kako je nesporno pravo svakog pojedinog županijskog odnosno općinskog državnog odvjetništva da podatke koji su određeni člankom 66. Poslovnika državnog odvjetništva (spisi državnog odvjetništva za vrijeme provođenja izvida i drugih radnji u državnom odvjetništvu do donošenja rješenja o provođenju istrage ili dostavljanja obavijesti iz članka 213. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku ili odbačaja kaznene prijave, predmeti iz nadležnosti državnog odvjetništva za mladež nakon donošenja odluke o prijavi, ako je prijavljeno ili oštećeno dijete, odnosno u kojima se prema mlađoj punoljetnoj osobi primjenjuje maloljetničkog pravo itd.) klasificira stupnjem tajnosti „OGRANIČENO". Nadalje se navodi kako je Ured vijeća za nacionalnu sigurnost mišljenja da je, s obzirom na vrstu i specifičnost poslova koje provodi pojedino državno odvjetništvo te osjetljivost tih podataka, takvoj vrsti odnosno skupu podataka sadržanih u mjesečnom izvješću pojedinog državnog odvjetništva, potrebno utvrditi i zadržati utvrđeni stupanj tajnosti, s obzirom da bi njihovo otklanjanje moglo naštetiti i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova iz članka 5. Zakona o tajnosti podataka, osobito ukoliko se radi o podacima o predmetima u kojima državno odvjetništvo provodi prethodni ili kazneni postupak. Također se navodi kako se dano mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost sukladno članku 16. Zakona o tajnosti podataka ne utvrđuje kao obavezujuće, već je vlasnik podataka isključivo ovlašten donijeti konačnu ocjenu o zadržavanju stupnja tajnosti, promjenu stupnja tajnosti ili njegovoj deklasifikaciji. U žalbenom postupku izvršen je uvid u mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost KLASA: 008-01/15-01/14, URBROJ: 50439-05/22-18-450 od 4. svibnja 2018. godine.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je dana 10. svibnja 2018. godine sukladno članku 16. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama ŽDO Pula-Pola provelo test razmjernosti i javnog interesa u vidu procjene razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes i to u odnosu na zahtjev za pristup informacijama žalitelja kojim se traži informacija u vidu dostave mjesečnog izvješća ŽDO-a Pula-Pola za prosinac 2017. i siječanj 2018., koje je to državno odvjetništvo bilo u obvezi podnijeti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u skladu s člankom 199. Poslovnika državnog odvjetništva. U žalbenom postupku izvršen je uvid u Zapisnik Radne grupe za provedbu testa razmjernosti i javnog interesa od 10. svibnja 2018. s početkom u 14,00 sati, Broj: PPI-DO-3/2018-8 od 10. svibnja 2018. godine, u kojem se u bitnom navodi kako je razlog za omogućavanje pristupa informacijama koje podliježu ograničenjima propisanim zakonima ustavno pravo na pristup tim informacijama, dok se pod razlozima za ograničenje navodi kako se radi o klasificiranom podatku „OGRANIČENO“ na koji pravo pristupa nemaju niti svi djelatnici ŽDO-a Pula-Pola; kako podaci koji se štite navedenim stupnjem tajnosti u cijelosti odgovaraju vrijednostima koje se njima štite; kako neovlašteno otkrivanje ovih podataka ili eventualna deklasifikacija podataka nije opravdana javnim interesom jer se radi o unutarnjim ustrojstvenim podacima koji se eventualno na zahtjev mogu dostaviti samo višem državnom odvjetništvu i služe radi nadzora nad radom ŽDO-a Pula-Pola i poboljšanja kvalitete rada i s tom svrhom su podaci kreirani; kako su zaposlenici tog državnog odvjetništva vezani radnim odnosom i pravima i obvezama koja iz njih proizlaze, pa tako i čuvanja svih podataka unutra državnog odvjetništva; kako zaposlenici za objavljivanje podataka iz rada tog državnog odvjetništva koji nisu javni mogu stegovno i kazneno odgovarati, dok takva obveza za javnost ne postoji; kako bi objavom traženih podataka nastala trajna i nepopravljiva šteta u obvezi zaštite podataka koji su zakonom zaštićeni i s razlogom nisu dostupni javnosti niti svim zaposlenicima tijela koje ih posjeduje; te da se javnim objavljivanjem traženih podataka dozvoljava kontrola rada izvan propisanih tijela državnog odvjetništva, radi čega je neophodno zadržati zakonom propisanu tajnost traženih podataka, dok deklasifikacija, kako potpuna tako i djelomična, nije opravdana, te da temeljem članka 199. Poslovnika državnog odvjetništva izvješće sadrži podatke o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, kao i podatke o neriješenima predmetima a uz brojčana izvješća dostavljaju se sažetci o radu na značajnim predmetima i o izvanpostupovnoj aktivnosti državnog odvjetništva iz čega je razvidno da bi otkrivanje traženih podataka moglo naštetiti vođenju pojedinih kaznenih postupaka, a do danas taj stupanj ograničenja nije deklasificiran niti postoje razlozi i zakonske osnove da se to učini. Slijedom navedenog, članovi Radne grupe jednoglasno donose zaključak kako prevladavaju razlozi za ograničenjem pristupa traženoj informaciji te da šteta po zaštićene vrijednosti preteže nad javnim interesom za omogućavanje pristupa informaciji.
ŽDO Pula-Pola u obrazloženju pobijanog rješenja navodi kako je sukladno odredbi članka 9. i 10. Zakona o tajnosti podataka u svezi s člankom 36. stavkom 3. točkom 6. Zakona o državnom odvjetništvu i članka 285. Poslovnika državnog odvjetništva županijska državna odvjetnica u ŽDO-u Pula-Pola predmet iz kojeg se dostavljaju mjesečna izvješća Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske kvalificirala stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“. Nadalje navodi kako je temeljem članka 13. stavka 4. Zakona o državnom odvjetništvu propisana nadležnost Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a između ostalog davanje opće upute državnim odvjetništvima, te da je temeljem toga Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske donio je opću uputu o mjesečnom praćenju rada i izvješćivanju u predmetima broj 0-6/10, kojom je propisano kako se sva mjesečna izvješća upisuju u OGR upisnik, čime je i klasificiran stupanj tajnosti mjesečnih izvješća. Također navodi kako se prvi dio izvješća odnosi na izvješćivanje o pravnoj stvari i drugoj problematici, sastancima i općenito izvanpostupovnom radu, drugi dio sadrži izvješća o radu i odlukama u značajnim predmetima, dok treći dio sadrži pokazatelje o radu. Ističe kako su ovi podaci utvrđeni kao klasificirani, te isti moraju biti zaštićeni jer bi se njihovim otkrivanjem moglo naštetiti vjerovanju i izvršavanju zadaća ŽDO-a Pula-Pola u obavljanju poslova iz članka 5. Zakona o tajnosti podataka, a osobito stoga što se radi o podacima o predmetima u kojima državno odvjetništvo provodi prethodni ili kazneni postupak te se radi o kaznenim postupcima koji su oglašeni tajnim sve temeljem članka 388. i dr. Zakona o kaznenom postupku. Nadalje ističe kako temeljem članka 199. Poslovnika državnog odvjetništva izvješće sadrži podatke o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, kao i podatke o neriješenim predmetima, a uz brojčana izvješća dostavljaju se sažetci o radu na značajnim predmetima i o izvanpostupovnoj aktivnosti državnog odvjetništva, te da je iz navedenog razvidno da bi otkrivanje ovih podataka moglo naštetiti vođenju pojedinih postupaka u nadležnosti ŽDO-a Pula-Pola.
U obrazloženju pobijanog rješenja ŽDO Pula-Pola navodi kako je uvidom u predmetna mjesečna izvješća utvrđeno da ista sadrže podatke čija bi javna dostupnost naštetila vođenju određenih postupaka u nadležnosti tog državnog odvjetništva kao i podatke o općenitom radu tog državnog odvjetništva, te da ista sadrže osobne podatke osoba u odnosu na koje se i u svezi s kojima se provede pojedini postupci u nadležnosti ŽDO-a Pula-Pola, kao i osobni podaci pojedinih dužnosnika i zaposlenika tog državnog odvjetništva. Ujedno je utvrđeno da bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji interes iz članka 15. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama bio ozbiljno narušen te da prevladava potreba zaštita prava na ograničenje u odnosu na javni interes.
ŽDO Pula-Pola ističe kako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske na web stranicama objavljuje Godišnja izvješća o radu državnih odvjetništava za pojedinu godinu iz kojih je razvidan rad svakog državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj, te je na taj način rad svakog pojedinog državnog odvjetništva, a i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske dostupan javnosti.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.
U žalbenom postupku utvrđeno je kako je ŽDO Pula-Pola prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje. Naime, ne samo što se u obrazloženju pobijanog rješenja pozvalo na članak 199. Poslovnika državnog odvjetništva, koji se odnosi na izvješće o cjelokupnom radu koje općinsko državno odvjetništvo podnosi županijskom državnom odvjetništvu za svaki mjesec, već se i kod traženja mišljenja od strane Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost u dopisu Broj: PPI-DO-3/2018-2 od 27. ožujka 2018. godine pozvalo na navedeni članak, kao i kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Tako kod odlučivanja o traženoj informaciji ŽDO Pula-Pola navodi da tražena informacija tj. izvješće sadrži podatke o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, kao i podatke o neriješenima predmetima, a uz brojčana izvješća dostavljaju se sažetci o radu na značajnim predmetima i o izvanpostupovnoj aktivnosti državnog odvjetništva, a što je zapravo propisano za izvješća o radu koja podnose općinska državna odvjetništva, a ne za izvješća koja podnose županijska državna odvjetništva. Naime, člankom 200. stavkom 1.Poslovnika državnog odvjetništva propisano je koje dijelove sadrže mjesečna izvješća koja županijska državna odvjetništva i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta dostavljaju Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske pa je tako propisano da ista imaju tri dijela: prvi dio se odnosi na izvješćivanje o pravnoj i drugoj problematici, sastancima i općenito izvanpostupovnom radu, drugi dio sadrži izvješća o radu i odlukama u značajnim predmetima, treći dio izvješća sastoji se od statističkih tabela o radu kaznenih i građanskoupravnih odjela uz koje se daju samo najnužniji komentari ako je to potrebno zbog velikih zaostataka ili velikog broja negativnih odluka. Sukladno navedenom očito je da ŽDO Pula-Pola pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, te povrijedilo pravila postupka jer se kod donošenja odluka rukovodilo odredbom Poslovnika državnog odvjetništva koja se ne odnosi na traženu informaciju, a time pogrešno odredilo i sadržaj tražene informacije.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja sukladno pravilima postupka u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.