KLASA: UP/II-008-07/18-01/482
URBROJ: 401-01/10-18-2
Zagreb, 28. lipnja 2018. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Hrvatske radiotelevizije, URBROJ: 782/18 od 16. svibnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske radiotelevizije, URBROJ: 782/18 od 16. svibnja 2018. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup informaciji o tome tko je glavni urednik programskog kanala HRT1 koji je predložio kupovinu serije „Je li moglo drugačije“ te informaciji o tome tko je ravnatelj PJ Program koji je odobrio kupovinu serije „Je li moglo drugačije“.
3. Nalaže se Hrvatskoj radioteleviziji da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... od 01. svibnja 2018. godine (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio podatak o tome tko je glavni urednik programskog kanala HRT1 koji je predložio kupovinu serije „Je li moglo drugačije“, te tko je ravnatelj PJ Program koji je odobrio kupovinu serije „Je li moglo drugačije“, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da je tražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje pitanje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom ističe da je prvostupanjsko tijelo neosnovano odbilo njegov zahtjev za pristup informacijama. Ističe da u pobijanom rješenju nije naveden rezultat provedenog testa razmjernosti i javnog interesa. Dalje navodi da se u konkretnom slučaju radi o ljudima na javnim funkcijama, koji uređuju i biraju javni program, odnosno da njihova imena moraju biti javno poznata i dostupna, s obzirom da HRT raspolaže javnim novcem. Ističe da na poveznici na koju upućuje prvostupanjsko tijelo nisu navedene osobe koje su odabrale navedenu emisiju. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 01. svibnja 2018. godine od prvostupanjskog tijela tražio podatak o tome tko je Glavni urednik programskog kanala HRT1 koji je predložio kupovinu serije „Je li moglo drugačije?“ i tko je Ravnatelj PJ Programa koji je odobrio kupovinu serije „Je li moglo drugačije?“.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz pobijanog rješenja, odnosno provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u bitnom proizlazi da prvostupanjsko smatra da bi omogućavanje pristupa osobnim podacima radnika HRT predstavljalo ozbiljnu povredu interesa navedenih radnika, te da u tom smislu prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.
Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz navedene definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa – interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije.
U konkretnom slučaju, prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju, odnosno priloženom testu razmjernosti i javnog interesa, ne daje nikakve argumente u prilog omogućavanja pristupa traženoj informaciji, a svrha navedenog testa razmjernosti i javnog interesa svakako nije u tome da se pronađu razlozi za onemogućavanje pristupa informacijama. Slijedom navedenog, prvostupanjsko tijelo je pogrešno primijenilo odredbu članka 16. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom da su predmet zahtjeva žalitelja podaci o Glavnom uredniku programskog kanala HRT1, odnosno o ravnatelju PJ Program, ističe se sljedeće.
Člankom 1. stavkom 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji („Narodne novine“, 137/10, 76/12, 78/16, 46/17) propisano je da je HRT pravna osoba koja ima status javne ustanove čija se djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada uređuju navedenim zakonom i propisima donesenim na temelju njega.
Sukladno stavku 3. navedenog članka HRT obavlja djelatnost pružanja javnih radiodifuzijskih usluga te joj Republika Hrvatska za to osigurava samostalno i neovisno financiranje sukladno navedenom zakonu i pravilima o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge.
Člankom 21. a Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji ravnateljstvo HRT-a čine Glavni ravnatelj HRT-a i ravnatelji ustrojbenih jednica HRT-a utvrđeni Statutom HRT-a.
Prema članku 33. stavku 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, djelatnost HRT-a financira se javnim i komercijalnim prihodima, a stavkom 2. navedenog članka propisano je da su sredstva mjesečne pristojbe sredstva državne potpore koja se koriste sukladno pravilima o državnim potporama za radiodifuzijske usluge.
Uvidom u poveznicu http://www.hrt.hr/organizacija/ravnatelj-i-ravnateljstvo/ utvrđeno je da su na istom objavljeni podaci o imenima i prezimenima glavnog ravnatelja, ravnatelja Poslovne jedinice Program HRT-a, ravnatelja Poslovne jedinice Produkcija HRT-a, ravnatelja Poslovne jedinice Tehnologija HRT-a i ravnatelja Poslovne jedinice Poslovanje HRT-a.
Nadalje, uvidom u link http://www.hrt.hr/organizacija/tko-je-tko-na-hrt-u/ utvrđeno je da su osim podataka o imenima i prezimenima ravnatelja HRT-a, objavljena i imena i prezimena rukovoditelja Radnih jedinica, pa tako i podatak o imenu i prezimenu glavnog urednika programskog kanala HRT1.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst), koji je bio na snazi u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja, propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Člankom 10. stavkom 1. točkom 11. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati informacije o unutarnjem ustrojstvu tijela javne vlasti, s imenima čelnika tijela i voditelja ustrojstvenih jedinica i njihovim podacima za kontakt.
Dakle, podatak o imenu i prezimenu ravnatelja Poslovne jedinice Program ne može predstavljati zaštićeni osobni podatak, budući da za isti podatak postoji obveza proaktivne objave u smislu navedene odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
Sukladno točki I Općih uvjeta poslovanja Hrvatske radiotelevizije o mjerilima i postupku odabira programa od neovisnih proizvođača od 17. srpnja 2016. godine propisano je da je HRT dužan najmanje 15% svojeg godišnjeg programskog proračuna osigurati na nabavu europskih djela neovisnih proizvođača, a točkom II navedenih Općih uvjeta u bitnom je propisano da će HRT provoditi postupak na jasan i transparentan način.
Iz točke VII alineje 1. navedenih Općih uvjeta proizlazi da na temelju rezultata pregovaračkog postupka, Povjerenstva dostavlja ravnatelju PJ Program i ravnatelju PJ Produkcija prijedlog odluke o prihvatu ili odbijanju ponude, dok iz alineje 3. navedene točke proizlazi da Glavni urednik programskog kanala, dužan je obrazložiti odluku o prihvatu ponude i dostaviti je na suglasnost ravnatelju PJ Program.
Dakle, i prilikom postupanja sukladno navedenim Općim uvjetima, prvostupanjsko tijelo je dužno postupati na jasan i transparentan način, čemu svakako ne doprinosi onemogućavanje pristupa podataka o imenima i prezimenima zaposlenika prvostupanjskog tijela koji su sudjelovali u donošenju odluke za odabir serije koja je predmet postupka.
U odnosu na navod prvostupanjskog tijela da su na poveznici http://www.hrt.hr/fileadmin/video/IZVJESCE_O_NABAVI_SADRZAJA_NEOVISNIH_PROIZVODACA_ZA_HTV_ZA_2018.__F..pdf objavljeni svi podaci vezano za seriju „Je li moglo drugačije“, ističe se da na istoj nisu objavljene informacije koje su predmet postupka, na što pravilno ukazuje žalitelj u svojoj žalbi, već su objavljeni podaci o neovisnom proizvođaču, ugovoru, broju epizoda, trajanju epizoda te cijeni po epizodi u neto iznosu.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da su tražene informacije sastavni dio Odluke HRT-a od 06. studenog 2017. godine
Dakle, u konkretnom slučaju radi se o podatku za koji postoji obveza proaktivne objave iz članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama, prvostupanjsko tijelo na svojim stranicama već objavljuje podatke o imenima i prezimenima navedenih osoba, a i radi se o zaposlenicima tijela javne vlasti čiji se rad financira iz javnih sredstava (koje informacije su sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama dostupne javnosti bez provođenja testa razmjernosti), pa javnosti ima pravo biti upoznata s imenima i prezimenima navedenih osoba, odnosno isti ne predstavljaju zaštićene osobne podatke.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.