KLASA: UP/II-008-07/18-01/360
URBROJ: 401-01/03-18-02
Zagreb, 20. lipnja 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu Broj: PPI-DO-11/17-5 od19. listopada 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu Broj: PPI-DO-11/17-5 od 19. listopada 2017. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) u odnosu na pitanja pod točkama 6. i 7. zahtjeva za pristup informacijama kojim traži ispis šifrarnika za „vrste podnesaka“ (24. Administriranje podataka – Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika) i ispis šifrarnika za Unos dolaznih pismena, temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj navodi da rješenje pobija radi bitne povrede upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku jer se podatke iz CTS sustava pod točkama 6. i 7. može tražiti od službenika s ovlaštenjima "administratora sustava" ili "administratora odvjetništva" jer oni imaju potrebne vještine i znanja za ispis tražene informacije o čemu u obrazloženju nema nikakvih obrazloženja. Navodi da se obrazloženje odnosi samo na pojedinačni pristup CTS-u putem modula koja službenik za informiranje tijela javne vlasti najčešće koristi, a li se ne obrazlažu i drugi načini uporabe CTS-a. Navodi da je počinjena povreda materijalnog prava osobito članka 5. stavka 1. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama da dijelovi šifrarnika se ne mogu smatrati informacijom. Predlaže da se žalba uvaži, ukine pobijano rješenje i vrati na ponovni postupak tijelu javne vlasti.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 20. rujna 2017. godine podnio zahtjev za pristup informacijama Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu, kao tijelu javne vlasti, kojim je zatražio sljedeće informacije: 1. Koristi li Tijelo javne vlasti CTS u kaznenom odjelu i od kada, 2. Ako Tijelo javne vlasti ne koristi CTS, koji je razlog tome ili ima li u planu uvođenje i slično. Ako tijelo javne vlasti koristi CTS u kaznenom odjelu: 3. Koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika koristi CTS, 4. Da li svi ili koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika u kaznenom odjelu raspolažu li primjerkom posebnih uputa za unos podataka za kaznene odjele u CTS, 5. Ima li sadašnji službenik za informiranje pristup CTS u kaznenom odjelu, ako da u kojim funkcijama, 6. Ispis šifrarnika za „vrste podneska“ (24. Administriranje podataka – Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika) i 7. Ispis šifrarnika za Unos dolaznih pismena. Navodi da se upis u CTS vrši na način navedenim u posebnim uputama za unos podataka za kaznene i građansko-upravne odjele (članak 229. stavak 1. Poslovnika državnog odvjetništva, Narodne novine 5/14, 124/15).
Iz spisa predmeta proizlazi da je tijelo javne vlasti dopisom Broj: PPI-DO-11/17-2 od 4. listopada 2017. godine zatražilo od žalitelja da ispravi svoj zahtjev naznačen pod točkama 6. i 7. jer je nerazumljiv te tijelo javne vlasti nije u mogućnosti identificirati informacije koje se traže.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dostavio dana 6. listopada 2017. godine pojašnjenje zahtjeva za pristup informacijama u pogledu točke 6. i 7. u kojemu navodi da raspolaže ispravom Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, KLASA: 910-01/14-01/02, URBROJ: 358-02-01-02-16-14 iz veljače 2016. godine, osobito Prilog 1. - opis poslova str.30-55. Navodi da se kod svake računalne aplikacije koja služi za vođenje određenih poslovnih knjiga upisnika i slično sve tipizirane podatke unosi kroz šifrarnik. Nadalje, navodi da je moguće dodavati šifrarnik kroz unos podataka kroz *.xls, *.csv i slično te da je moguće u istovjetnom formatu unosa u šifrarnik, izvesti podatke iz šifrarnika u datoteku. Stoga, navodi kako pod točkom 6. traži popis svih vrsta podnesaka koji se nalaze u šifrarniku koji se unosi u Informacijski sustav Sustava za praćenje predmeta (CTS) pod 24. Administriranje podataka, a pod 7. Ispis šifrarnika: vrsta dolaznog pismena - odabir iz šifrarnika ovisno o vrsti predmeta koji bi u načelu trebali biti istovjetni za sva državna odvjetništva, ali iz gore navedene isprave moguće je na nivou pojedinačnog općinskog odnosno županijskog odvjetništva formirati vlastite šifrarnike koji su pak dostupni višem/nadređenom državnom odvjetništvu.
Uvodno se ističe da su dopisom prvostupanjskog tijela, PPI-DO-11/17-4 od 17. listopada 2017. godine žalitelju dostavljene informacije pod točkom 1. do 5. zahtjeva za pristup informacijama, dok je u pogledu zahtjeva za pristup informacijama pod točkom 6. i 7. navedeno da će se odlučiti rješenjem. Navedeni dopis žalitelj je zaprimio dana 23. listopada 2017. godine zajedno s osporenim rješenjem, što je vidljivo iz dostavnice koja prileži spisu.
Osporenim rješenjem odbačen je žaliteljev zahtjev za pristup informacijama u odnosu na pitanja pod točkama 6. i 7., temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da tijelo javne vlasti ne posjeduje informacije te nema saznanja gdje se informacije nalaze. Navodi se da šifrarnici za vrste podnesaka i unos dolaznih pismena su dijelovi informatičkog programa CTS-a kojeg koristi to tijelo javne vlasti, no isti nemaju za to tijelo svojstvo informacije u smislu odredbe članaka 5. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi se da šifrarnici predstavljaju popis mogućih unosa podataka u CTS program te kao takvi za korisnika sustava ne predstavljaju informaciju. Navodi se da dijelovi šifrarnika prije izvršenog izbora i unosa u sustav nemaju nikakav sadržaj i ne mogu se smatrati informacijom koju posjeduje to tijelo javne vlasti, a koja bi nastala u okviru djelokruga ili u svezi s organizacijom rada državnog odvjetništva.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Prema članku 99. stavku 1. Poslovnika o radu Državnog odvjetništva (Narodne novine, broj 5/14 i 123/15) informacijski sustav državnog odvjetništva (CTS) je jedinstveni sustav za upis i praćenje predmeta za sva državna odvjetništva, koji sadržava podatke u svezi rada državnog odvjetništva, predmeta u radu, stanja tih predmeta i odluka koje su donesene. U stavku 2. istoga članka propisano je da se unos podataka u informacijski sustav državnog odvjetništva (CTS) uređuje tim Poslovnikom i posebnim uputama tehničke naravi koje donosi Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
Iz poveznice http://www.dorh.hr/IBM-ovSustavZa proizlazi da navedeni sustav poboljšava efikasnost Državnog odvjetništva u radu na kaznenom predmetima, te omogućava državnim odvjetnicima pristup informacijama o statusu predmeta u realnom vremenu, kontrolu kretanja predmeta po poslovnim procesima i kvalitetniji nadzor nad radom državnih odvjetnika i objektivnu procjenu njihova rada, te učinkovitiju administraciju.
Budući da se kod Povjerenice za informiranje kao drugostupanjskog tijela vode postupci povodom žalbi žalitelja s identičnim zahtjevima za pristup informacijama, stoga je iz spisa predmeta Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/17-01/1007 priložena ovom spisu Dokumentacija za nadmetanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Evidencijski broj nabave: 2012-01-23-0101 Prilog 1 - Opis poslova Nadogradnje Sustava za praćenje predmeta (CTS) i Baze ratnih zločina, koja je objavljena i na internet stranici http://www.tenderi.hr/javna_nadmetanja/objavljena-je-nova-dokumentacija-%E2%80%9Cnadogradnja-sustava-za-pra%C4%87enje-predmeta-cts-i-baze-ratnih-zlo%C4%8Dina%E2%80%9D?searchProfileId=&user=dddcd0c2aabb4f6cb76bf4fc1ca054b4&token=1ca2e13bfde74451b45a50fa627088aa&uuid=8b50d778-1de7-11e6-aee8-002655ffd6c8.
U navedenoj dokumentaciji za nadmetanje naveden je funkcionalni opis postojećeg informacijskog sustava iz kojega proizlazi da Informacijski sustav Sustava za praćenje predmeta (CTS) u sebi sadrži sljedeće podatkovne cjeline za kaznene cjeline (stranica 31): 1. Osnovni podaci o predmetu, 2. Dolazna pismena, prilozi i oduzeti predmeti, 3. Sudionici i ostale osobe, 4. Kvalifikacije i odgovori optužnog vijeća, 5. Dopisi i odluke, 6. Državnoodvjetničke radnje (DO radnje), 7. Pozivi, 8. Izvidi, 9. Istrage, odnosno pripremni postupci, 10. Istraživanja, 11. Dokazne radnje, 12. Istražni zatvori i pritvori, 13. Sadržaj presude, 14. Žalbe, 15. Naredbe, 16. Upozorenja, 17. Otpravci, 18. Kretanje spisa, 19. Vezani spis, 20. Pismena i dokazi i 21. Upisnik radnje.
Uvidom u stranicu 39. gore navedenog dokumenta Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije proizlazi da je pod točkom 7. pod naslovom „Rad s predmetom – dolazna pismena“, pod „Opis, varijante i uvjeti za izvršenje funkcionalnosti“ navedeno sljedeće: Unos osnovnih podataka o dolaznim pismenima: vrsta dolaznog pismena – odabir iz šifrarnika ovisno o vrsti predmeta, broj stranica, podnositelj, način zaprimanja, datum zaprimanja i dr. Nadalje, uvidom u stranicu 49. istog dokumenta proizlazi da je pod točkom 24. pod naslovom „Administriranje podataka", pod "Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika" u „Opis, varijante i uvjeti za izvršenje funkcionalnosti“ navedeno između ostaloga "vrste podnesaka".
Nesporno je da prvostupanjsko tijelo koristi CTS sustav te da navedeni sustav služi za upis i praćenje predmeta u državnim odvjetništvima. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da šifrarnici predstavljaju popis mogućih unosa podataka u CTS program te da kao takvi za tijelo javne vlasti ne predstavljaju informaciju i da ovlaštena osoba koja unosi podatke u navedeni informatički sustav otvara izbornik, odnosno šifrarnik s popisom ponuđenih vrsta podnesaka ili pismena koje se unosi. Stoga, iz navedenog proizlazi kako tijelo javne vlasti posjeduje traženu informaciju šifrarnik za upis podnesaka u CTS sustav, te Povjerenica za informiranje ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog tijela da tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju te da nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Slijedom navedenog, valjalo je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja, odnosno da pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.