KLASA: UP/II-008-07/18-01/356

URBROJ: 401-01/10-18-2

Zagreb, 18. lipnja 2018. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Splita, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Kaštele, KLASA: UP/I-008-02/18-01/0002, URBROJ: 2134/01-01/2-18-1 od 20. ožujka 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Grada Kaštele, KLASA: UP/I-008-02/18-01/0002, URBROJ: 2134/01-01/2-18-1 od 20. ožujka 2018. godine.

2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio pisani zahtjev za prenamjenu zemljišta na katastarskoj čestici 402/1,  katastarska općina Kaštel Gomilica, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražena informacija ne predstavlja informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom citira odredbu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe da se u konkretnom slučaju radi o dokumentu koji je tijelo javne vlasti dobilo od druge osobe, a u vezi sa svojim radom. Smatra da ima pravo dobiti traženu informaciju  Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 14. prosinca 2017. godine tražio pisani zahtjev za prenamjenu zemljišta na katastarskoj čestici 402/1, katastarska općina Kaštel Gomilica.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražena informacija ne predstavlja informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Naime, informaciju ne čini samo podatak kojeg je izradilo tijelo javne vlasti, već i podatak koji je tijelo javne vlasti dobile od druge osobe, a koji je nastao u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Kako je nesporno da je prvostupanjsko tijelo navedenu informaciju dobilo od druge osobe (u prvostupanjskom rješenju se spominje da je trgovačko društvo dana 03. studenog 2016. godine podnijelo zahtjev za prenamjenom zemljišta), te kako je ista očito povezana s djelokrugom prvostupanjskog tijela, Povjerenica za informiranje smatra da ista predstavlja informaciju u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, a zbog pogrešne primjene članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona  o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, odnosno utvrditi može li se na traženu informaciju primijeniti neko od zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ukoliko utvrdi da se na traženu informaciju može primijeniti neko od zakonskih ograničenja, prvostupanjsko tijelo će provesti test razmjernosti i javnog interesa iz članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, kako bi utvrdilo prevladava li potreba za ograničenjem prava na pristup informacijama ili prevladava javni interes za traženu informaciju.

Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kad se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.