KLASA: UP/II-008-07/17-01/1128
URBROJ: 401-01/04-18-6
Zagreb, 7. lipnja 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... i ......... iz Zagreba, ........., zastupanih po punomoćniku ........., odvjetniku iz ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Osnovne škole Matka Laginje iz Zagreba, Laginjina 13, KLASA: UP/I-034-01/17-01, URBROJ: 251-152/17-18 od 27. studenoga 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... i ........., izjavljena protiv rješenja Osnovne škole Matka Laginje KLASA: UP/I-034-01/17-01, URBROJ: 251-152/17-18 od 27. studenoga 2017. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Osnovne škole Matka Laginje (u daljnjem tekstu: Škola) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... i ......... (dalje u tekstu: žalitelji), zastupanih po punomoćniku ........., odvjetniku iz Zagreba, od 16. studenoga 2017. godine, kojim je zatraženo sljedeće: 1. Uvid u zapisnik roditeljskog sastanka 7.a razreda (razrednik gđa. .........) održanog 14. rujna 2017. godine, 2. Očitovanje dežurnog službenika Škole 14. rujna 2017. godine o događaju tijekom odmora između 7. i 8. sata, 3. Uvid u knjigu dežurstava dana 14. rujna 2017. godine, 4. Obavijesti upućene u svezi događaja nadležnom Centru za socijalnu skrb, 5. Obavijesti nadležnoj Policijskoj postaji, 6. Očitovanje razrednice gđe. ......... o poduzetim mjerama nakon što je ......... na satu razrednika u lipnju 2017. godine prijavio opetovane nasilne radnje koje nad njim vrši ........., 7. Uvid u Dnevnik rada satova razrednika školske godine 2016./2017., 8. Uvid u izostanke s nastave za ......... i ......... u lipnju 2017. godine, 9. Obavijest upućenu Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport, 10. Obavijest Ministarstvu znanosti i obrazovanja, 11. Uvid u zapisnik razrednog i učiteljskog vijeća rujan-listopad 2017., 12. Uvid u Zapisnik o utvrđivanju činjenica i razgovora s učenikom odnosno roditeljem/starateljem ......... i ........., te 13. Uvid u bilješke o poduzetim aktivnostima. Zahtjev žalitelja odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. i članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv pobijanog rješenja žalitelji su pravovremeno izjavili žalbu u kojoj u bitnom navode da u izjavljuju žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Nadalje navode da se prvostupanjsko tijelo paušalno pozvalo da se radi o informacijama koje se nalaze kod tijela, ali da iste podliježu ograničenju iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, te da je takvo obrazloženje manjkavo i nejasno jer ne sadrži nijedan racionalni razlog za donošenja takve odluke pa je i samo pobijano rješenje nezakonito. Ističu kako su roditelji i zakonski zastupnici mlt. ........., koji je tijekom 2017. godine u najmanje dva navrata za vrijeme boravka u Školi bio bezrazložno izložen nasilju i zlostavljanju od strane mlt. ........., da su o incidentu koji se dogodio u lipnju 2017. godine izvijestili razrednicu ........., koja o tome nije nikoga izvijestila niti je poduzela bilo kakve radnje u smislu izbjegavanja ponavljanja takvog ponašanja mlt. ........., kao i da je otac i zakonski zastupnik mlt. ........., sada žalitelj, o incidentu koji se dogodio u rujnu 2017. godine i kojom prilikom je mlt. ......... zadobio tjelesne ozljede, na roditeljskom sastanku izvijestio razrednicu ......... i razredno vijeće, te su doneseni određeni zaključci u vezi navedenih događaja i navodno su utvrđene mjere i radnje koje će nadležna tijela Škole poduzeti, međutim sadržaj Zapisnika u kojem su evidentirani doneseni zaključci nisu dostupni žaliteljima. Nadalje ističu kako kao roditelji - zakonski zastupnici mlt. ......... imaju pravni interes da im se omogući pristup informacijama koje se tiču svih relevantnih okolnosti bitnih za utvrđenje nastanka navedenih događaja u kojima je njihovo dijete u Školi bilo izloženo nasilju i tjelesno ozlijeđeno zbog osobito teškog i neprihvatljivog ponašanja drugog maloljetnika. Također ističu kako im pripada pravo na uvid u sve relevantne informacije o poduzetim radnjama i postupanjima nadležnih tijela Škole, a sve u svrhu prava i interesa oštećenika mlt. ......... Žele znati da li je Škola (putem nadležnih tijela) u zakonskim rokovima izrekla neku od pedagoških mjera za tako osobito teško i neprihvatljivo ponašanje, te da li je reagirala sukladno važećim odredbama Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima odnosno Pravilnika o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju zaštite prava učenika, te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima. Žalitelji navode kako je nesporno da raspolažu informacijom o osobi i osobnim podacima mlt. ......... te da je očito da njihov zahtjev nema nikakve veze sa pozivanjem prvostupanjskog tijela na odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka. Ističu da nije njihov cilj da prikupljaju i obrađuju nečije osobne podatke nego je svrha cilj doći do pravodobne, potpune i točne informacije o sadržaju Zapisnika i zaključaka sa roditeljskog sastanka, te sve informacije o događajima, posljedicama istih i poduzetim radnjama i mjerama Škole u svrhu zaštite učenika mlt. ......... od nasilja i zlostavljanja zbog osobito teško neprihvatljivog ponašanja drugog maloljetnika. Nadalje navode kako je pogrešno pozivanje Škole na rezultate testa razmjernosti i javnog interesa budući da je cilj i svrha Zakona upravo upoznavanje i senzibiliziranje javnosti na sprječavanje nasilja i zlostavljanja djece u bilo kojem vidu i obliku. Također navode da nezakonitim onemogućavanjem ostvarenja prava pristup informacijama Službenik za informiranje Škole isključivo štiti Školu zbog mogućih učinjenih propusta u vođenju postupka i (ne)poduzimanju Zakonom i Pravilnicima predviđenih radnji u konkretnom slučaju. Ističu kako su nezakonitim pobijanim rješenjem povrijeđena njihova prava iz članka 3., 6. i 7. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlažu da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako su žalitelji dana 15. studenoga 2017. godine Školi, kao tijelu javne vlasti, podnijeli zahtjev za pristup informacijama, kojim su zatražili sljedeće: 1. Uvid u zapisnik roditeljskog sastanka 7.a razreda (razrednik gđa. .........) održanog 14. rujna 2017. godine, 2. Očitovanje dežurnog službenika Škole 14. rujna 2017. godine o događaju tijekom odmora između 7. i 8. sata, 3. Uvid u knjigu dežurstava dana 14. rujna 2017. godine, 4. Obavijesti upućene u svezi događaja nadležnom Centru za socijalnu skrb, 5. Obavijesti nadležnoj Policijskoj postaji, 6. Očitovanje razrednice gđe. ......... o poduzetim mjerama nakon što je ......... na satu razrednika u lipnju 2017. godine prijavio opetovane nasilne radnje koje nad njim vrši ........., 7. Uvid u Dnevnik rada satova razrednika školske godine 2016./2017., 8. Uvid u izostanke s nastave za ......... i ......... u lipnju 2017. godine, 9. Obavijest upućenu Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport, 10. Obavijest Ministarstvu znanosti i obrazovanja, 11. Uvid u zapisnik razrednog i učiteljskog vijeća rujan-listopad 2017., 12. Uvid u Zapisnik o utvrđivanju činjenica i razgovora s učenikom odnosno roditeljem/starateljem ......... i ........., te 13. Uvid u bilješke o poduzetim aktivnostima. Nadalje je utvrđeno da je Škola povodom predmetnog zahtjeva donijela pobijano rješenje KLASA: UP/I-034-01/17-01, URBROJ: 251-152/17-18 od 27. studenoga 2017. godine, kojim je odbila zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. i članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Pristup informacijama u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama odnosi se na pristup javnim informacijama koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje bi bile dostupne bilo kojoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi koja bi ih zatražila, bez iznimke, te koje nisu vezane uz pojedinačne postupke uređene posebnim propisima.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. istog Zakona propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona, dok je odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja razvidno je da Škola žaliteljima odbila pristup traženim informacijama zbog zaštite osobnih podataka. U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se kako je provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa, u skladu s člankom 16. stavcima 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, utvrđeno da se pristup informaciji može ograničiti radi nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni.
U žalbenom postupku je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo, odnosno odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, međutim navedeno nije od utjecaja na zakonitost odluke, iz razloga što je pobijano rješenje na zakonu osnovano iz sljedećih razloga.
Člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.
Prilikom primjene Zakona o pravu na pristup informacijama polazi se od načela jednakosti propisanog člankom 8. navedenog Zakona, što znači da bi svakom korisniku pod jednakim uvjetima morala biti dostupna informacija, odnosno da bi isti bili ravnopravni u ostvarivanju navedenog prava. To bi u konkretnom slučaju značilo da bi se žalitelji mogli pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama samo u slučaju ako bi se pristup zatraženim informacijama mogao omogućiti bilo kojoj trećoj osobi. Imajući u vidu činjenicu da žalitelji traže uvid u osobne podatke maloljetnih osoba, za dobivanje takvih informacija ne bi prevladavao javni interes, već bi prevladavao interes zaštite osobnih podataka maloljetnih osoba. Stoga kad bi iste informacije zatražila treća osoba, zbog zaštite osobnih podataka maloljetnih osoba, koja prevladava nad javnim interesom, pristup ne bi bio omogućen. Ukoliko bi se informacije dostavile žaliteljima temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, to bi značilo da bi bilo koji drugi korisnik trebao dobiti te iste informacije s obzirom da su sukladno načelu jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama svi korisnici jednaki u ostvarivanju prava na pristup informacijama i od njih se ne traži poseban pravni interes. Upravo iz razloga što u pojedinim slučajevima treba zaštiti određene vrijednosti i prava drugih (primjerice osobni podaci), postoje posebni pravni temelji za ostvarivanja prava na pristup informacijama prema drugim posebnim propisima, koji daju samo određenoj stranci ili zainteresiranoj osobi pravni legitimitet da dođe do zatraženih informacija. Dakle, kako treća osoba ne bi mogla ostvariti uvid u informacije koje žalitelji traže sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, tada se niti žalitelji ne mogu s uspjehom pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog gore opisanog načela jednakosti. Osim toga, treba uzeti u obzir činjenicu da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama ima pravo tu informaciju javno iznositi, a što je nespojivo s informacijama o osobnim podacima maloljetnih osoba koji su zaštićeni odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka, koji je važio u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva te donošenja osporenog rješenja („Narodne novine“, broj 103/03.,118/06.,41/08.,130/11. i 106/12. - pročišćeni tekst).
Budući da žalitelji traže uvid u osobne podatke, Povjerenica za informiranje smatra da su tražene informacije dostupne žaliteljima sukladno odredbama u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva važećeg Zakona o zaštiti osobnih podataka, kao posebnog propisa u smislu odredbe članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacija.
Člankom 19. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je voditelj zbirke osobnih podataka dužan najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva, svakom ispitaniku na njegov zahtjev, odnosno njegovih zakonskih zastupnika ili punomoćnika: 1. dostaviti potvrdu o tome da li se osobni podaci koji se odnose na njega obrađuju ili ne, 2. dati obavijest u razumljivom obliku o podacima koji se odnose na njega čija je obrada u tijeku te o izvoru tih podataka, 3. omogućiti uvid u evidenciju zbirke osobnih podataka te uvid u osobne podatke sadržane u zbirci osobnih podataka koji se odnose na njega te njihovo prepisivanje, 4. dostaviti izvatke, potvrde ili ispise osobnih podataka sadržanih u zbirci osobnih podataka koji se na njega odnose, a koji moraju sadržavati i naznaku svrhe i pravnog temelja prikupljanja, obrade i korištenja tih podataka, 5. dostaviti ispis podataka o tome tko je i za koje svrhe i po kojem pravnom temelju dobio na korištenje osobne podatke koji se odnose na njega, i 6. dati obavijest o logici bilo koje automatske obrade podataka koja se na njega odnosi.
Sukladno citiranoj odredbi članka 19. Zakona o zaštiti osobnih podataka razvidno je da je žaliteljima dostupnost informacija utvrđena drugim propisom, pa se u ovom slučaju ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
Pravilnikom o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima („Narodne novine“, broj 132/13.) propisani su način postupanja učitelja, nastavnika, odgajatelja, stručnih suradnika (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovnih radnika) i ravnatelja osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova (u daljnjem tekstu: školska ustanova), u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te obveze prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima. Odredbom članka 6. navedenog Pravilnika propisano je postupanje u poduzimanju mjera zaštite u slučaju povrede prava učenika pa je tako propisano, između ostalog, da su odgojno-obrazovni radnici obvezni učenike poučiti o njihovim pravima i načinu postupanja u slučaju povrede tih prava, a osobito o postupanju u slučajevima nasilničkog ponašanja, kao i da je školska ustanova obvezna informirati roditelje/skrbnike o postupanju u slučaju povrede prava učenika. S obzirom na navedene odredbe smatramo da roditelji/skrbnici učenika također imaju pravo od strane školske ustanove biti informirani i o poduzetom po prijavi nasilničkog ponašanja odnosno po prijavi povrede prava njihovog djeteta/štićenika.
Nadalje, u Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, kojeg je donijelo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u listopadu 2004. godine, a koji se temelji na sadržaju i obvezama propisanima Programom aktivnosti za sprječavanje nasilja među djecom i mladim, kojeg je donijela Vlada Republike Hrvatske dana 25. veljače 2004. godine i čini njegov sastavni dio, navodi se kako je slučaju prijave nasilja ili dojave o nasilju među djecom imenovana stručna osoba za koordiniranje aktivnosti vezanih uz problematiku nasilja u odgojno-obrazovnoj ustanovi ili osoba koja je u slučaju njezine odsutnosti zamjenjuje, dužna odmah po prijavljenom nasilju o tome obavijestiti roditelje djeteta ili zakonske zastupnike, te ih upoznati sa svim činjenicama i okolnostima koje je do tada doznala i izvijestiti ih o aktivnostima koje će se poduzeti.
Člankom 3. stavkom 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13., 152/14. i 07/17.) propisno je da na osnovi javnih ovlasti osnovna i srednja škola i učenički dom (u daljnjem tekstu: školska ustanova) obavljaju sljedeće poslove: upisi u školu i ispisi iz škole s vođenjem odgovarajuće evidencije i dokumentacije, organizacija i izvođenje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima te vođenje odgovarajuće evidencije, vrednovanje i ocjenjivanje učenika te vođenje evidencije o tome kao i o učeničkim postignućima, izricanje i provođenje pedagoških mjera i vođenje evidencije o njima, organizacija predmetnih i razrednih ispita i vođenje evidencije o njima, izdavanje javnih isprava i drugih potvrda, upisivanje podataka o odgojno-obrazovnom radu u e-Maticu, zajednički elektronički upisnik ustanova. Stavkom 3. propisano je ako školska ustanova u svezi s poslovima iz stavka 2. ovog članka ili drugim poslovima koje na temelju zakona obavlja na osnovi javnih ovlasti odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu učenika, roditelja ili skrbnika učenika (u daljnjem tekstu: roditelj) ili druge fizičke ili pravne osobe, dužna je postupati prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku, postupovnim odredbama ovog Zakona i zakona kojima se uređuje djelatnost koju obavlja. Nadalje, člankom 61. stavkom 1. istoga Zakona propisano je da su prava učenika: pravo na obaviještenost o svim pitanjima koja se na njega odnose, pravo na savjet i pomoć u rješavanju problema, a sukladno njegovom najboljem interesu, pravo na uvažavanje njegovog mišljenja, pravo na pomoć drugih učenika školske ustanove, pravo na pritužbu koju može predati učiteljima, odnosno nastavnicima, ravnatelju i školskom odboru, pravo na sudjelovanje u radu vijeća učenika te u izradi i provedbi kućnog reda, te pravo na predlaganje poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog rada.
Iz citiranih odredbi razvidno je da je postupanje u poduzimanju mjera zaštite u slučaju povrede prava učenika, pravo na obaviještenost učenika, roditelja, vođenje evidencija uređeno posebnim aktima.
Slijedom svega navedenog, pravilnom primjenom odredbe članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, žalitelji ne bi imali pravo na pristup traženim informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, iz kojeg razloga je sukladno članku 116. stavku 1. točki 3. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.