KLASA: UP/II-008-07/18-01/380
URBROJ: 401-01/04-18-4
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Splitu BROJ: PPI-DO-8/2018 od 23. travnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Splitu BROJ: PPI-DO-8/2018 od 23. travnja 2018. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovi postupak
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Splitu (u daljnjem tekstu: ŽDO Split) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 24. ožujka 2018. godine, koji je ŽDO Split urudžbiralo dana 26. ožujka 2018. godine, a u kojem zahtjevu navodi kako mjesečna izvješća koja županijska državna odvjetništva i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta dostavljaju Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske imaju tri dijela: prvi dio se odnosi na izvješćivanje o pravnoj i drugoj problematici, sastancima i općenito izvanpostupovnom radu, drugi dio sadrži izvješća o radu i odlukama u značajnim predmetima, treći dio izvješća sastoji se od statističkih tabela o radu kaznenih i građanskoupravnih odjela uz koje se daju samo najnužniji komentari ako je to potrebno zbog velikih zaostataka ili velikog broja negativnih odluka. Sukladno navedenom moli da mu na temelju Zakona o pravu na pristup informacija omogući preslika ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2017. godine, te siječanj 2018. godine, koje je tijelo javne vlasti ŽDO Split dostavilo višem državnom odvjetništvu. Predmetni zahtjev odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti.
Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj navodi kako suprotno navodima obrazloženja pobijanog rješenja niti jednom odredbom Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09., 153/09., 116/10., 145/10., 57/11., 130/11., 72/13., 148/13., 33/15. i 82/15.) i/ili Poslovnika državnog odvjetništva („Narodne novine“, broj 5/14 i 123/15.) nije određeno da bi izvješće o cjelokupnom radu državnog odvjetništva za svaki mjesec iz članka 199. Poslovnika državnog odvjetništva, koje sadrži podatke o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, kao i podatke o neriješenim predmetima naznačena kao podatak zaštićen Zakonom o tajnosti podataka niti takva informacija sadrži podatke državnih odvjetništava koji su nastali tijekom provođenja izviđa i istrage, ili drugog rada državnog odvjetništva, a koji se odnose na neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana, osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske(članak 6. i 8. Zakona o tajnosti podataka). Nadalje navodi kako je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) jer je tijelo javne vlasti provodilo test razmjernosti i javnog interesa a da je prije toga pribavilo mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Također navodi kako je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka te članaka 30., te 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku jer tijelo javne vlasti nije upoznalo žalitelja da je provodilo test razmjernosti i javnog interesa te o odlučnim činjenicama koje je utvrdilo obavijestilo žalitelja jer isti ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari, davati izjave i objašnjenja, iznositi činjenice i okolnosti koje su bitne za rješavanje upravne stvari te pobijati točnost navoda koji se ne slažu s njegovim navodima, a službena osoba dužna mu je omogućiti izjašnjavanje o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima za izvođenjem dokaza i podnesenim dokazima, sudjelovanje u izvođenju dokaza, kao i upoznavanje s rezultatom izvođenja dokaza i izjašnjavanje o tim rezultatima. Žalitelj ističe kako prihvaća okolnost da je moguće da pojedini dijelovi mjesečnog izvješća u trenutku sastavljanja sadrže podatke čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova javne sigurnosti ili kaznenog postupka, međutim, u tom bi slučaju u propisanom postupku tijelo trebalo najprije odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promijeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka te pri tome utvrditi da li je donesena periodična procjena u pisanom obliku, potom zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, pa ukoliko klasificirani podatak sadrži određene dijelove ili priloge čije neovlašteno otkrivanje ne ugrožava rad državnog odvjetništva, takve dijelove podatka izostaviti od oznake stupnja tajnosti, pa tek nakon toga provesti test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na preostale dijelove koji su i dalje klasificirani određenim stupnjem tajnosti. Žalitelj navodi kako je radi pogrešne primjene materijalnog prava, osobito članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, u postupku nepotpuno utvrđeno činjenično stanje jer mjesečno izvješće koje sadrži podatke i o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, kao i podatke o neriješenim predmetima, koji su glavnom brojčani podaci, bi naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća tijela javne vlasti, niti o tim odlučnim činjenicama postoje navodi u obrazloženju pobijanog rješenja radi čega je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 24. ožujka 2018. godine, koji je ŽDO Split urudžbiralo dana 26. ožujka 2018. godine, zatražio da mu se na temelju Zakona o pravu na pristup informacija omogući preslika ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2017. godine, te siječanj 2018. godine, koje je tijelo javne vlasti ŽDO Split dostavilo višem državnom odvjetništvu. Nadalje je utvrđeno da je ŽDO Split rješenjem BROJ: PPI-DO-8/2018 od 23. travnja 2018. godine, odbilo žaliteljev zahtjev za pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti.
Iz spisa predmeta razvidno je da je ŽDO Split, prije donošenja navedene odluke, zatražilo mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i provelo test razmjernosti i javnog interesa. Naime, u obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da je ŽDO u Splitu zatražilo mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, kao i da je radi provođenja testa razmjernosti i javnog interesa u ŽDO-u Split formirana radna grupa od tri člana koja je provela navedeni test i jednoglasno zaključila da u konkretnom slučaju razlozi za ograničenjem davanja traženih podataka prevladavaju nad javnim interesom za omogućavanjem pristupa tim podacima.
Kaodio spisa predmeta Povjerenici za informiranje je u žalbenom postupku, između ostalog, dostavljen dopis Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost KLASA: 008-01/15-01/14, URBROJ: 50439-05/22-18-390 od 13. travnja 2018. godine u kojem je pod „PREDMET“ upisano„Traženje mišljenja sukladno članku 16. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama - mišljenje, dostavlja se“,te Zapisnik radne grupe za provedbu testa razmjernosti i javnog interesa BROJ: PPI-DO-8/2018 od 23. travnja 2018. godine.
U obrazloženju pobijanog rješenja ŽDO Splitna vodi kako je odredbom članka 15. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama određeno da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka te da pravilnom i potpunom analizom zahtjeva za pristup informacijama žalitelja neprijepornim proizlazi da su podaci koje je žalitelj tražio proglašeni tajnima sukladno Zakonu o državnom odvjetništvu i Poslovniku državnog odvjetništva. Nadalje navodi kako je odredbom članka 36. Zakona o državnom odvjetništvu utvrđeno da se smatraju tajnima, između ostalog, podaci iz evidencija državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika. Također navodi da je člankom 200. Poslovnika državnog odvjetništva određeno da se mjesečno izvješće sastoji od tri dijela: prvi dio se odnosi na izvješćivanje o pravnoj i drugoj problematici, sastancima i općenito izvanpostupovnom radu, drugi dio sadrži izvješća o radu i odlukama u značajnim predmetima, treći dio izvješća sastoji se od statističkih tabela o radu kaznenih i građanskoupravnih odjela uz koje se daju samo najnužniji komentari ako je to potrebno zbog velikih zaostataka ili velikog broja negativnih odluka. U obrazloženju pobijanog rješenja ŽDO Split navodi da se temeljem odredbe članka 206. stavka 2. Poslovnika državnog odvjetništva podaci iz odredbe članka 200. Poslovnika vode u posebnom spisu državnog odvjetništva koji nije dostupan javnosti jer sadrži podatke koji su tajni, a da je svrha čuvanja ovih podataka uspješno vođenje nadzora nad radom nižih državnih odvjetnika, evidentiranje rezultata pregleda nižih državnih odvjetništava, primjedaba na rad pojedinih dužnosnika i evidencije o posebno složenim poslovima koje su obavila pojedina niža državna odvjetništva. Nadalje pojašnjava kako više državno odvjetništvo osniva za svako niže državno odvjetništvo poseban omot spisa u kojem se vode podaci u skladu s uputom koju donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske temeljem odredbe članka 130. stavka 2. Zakona o državnom odvjetništvu, te da u poseban spis državnog odvjetništva ulaze i mjesečna izvješća o radu tog odvjetništva iz članka 200. Poslovnika koja su temeljem odredbe članka 66. Poslovnika državnog odvjetništva klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“, a pristup takvim podacima imaju samo osobe iz članka 73. stavka 2. i 3. Poslovnika državnog odvjetništva i odnose se na poslove državnoodvjetničke uprave iz članka 20. Zakona o državnom odvjetništvu. U obrazloženju pobijanog rješenja ŽDO Split citira odredbu članka 73. kojom je propisano da pristup klasificiranim podacima s oznakom tajnosti „OGRANIČENO“, koji su pisani u upisnik „OGR“ imaju oni dužnosnici i zaposlenici koji u svom radu na njemu ostvaruju uvid radi upravljanja, obrade i drugih oblika rada i rukovanja i to sve u mjeri u kojoj obavljanje službenih poslova i zadaća to zahtijeva. ŽDO Split ističe kako je činjenica da su podaci koji su dostupni javnosti, a koji sadrže i dio mjesečnih izvješća raznih državnih odvjetništava prikazani u godišnjem izvješću o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i javnosti dostupni na internetskim stranicama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (link http://www.dorh.hr/Default.asnx?sec=645),a da dio koji je tajan nije dostupan javnosti.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
U okviru žalbenog postupka izvršen je uvid u dopis Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost KLASA: 008-01/15-01/14, URBROJ: 50439-05/22-18-390 od 13. travnja 2018. godine, te je utvrđeno da iako je pod „PREDMET“ upisano „Traženje mišljenja sukladno članku 16. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama - mišljenje, dostavlja se“, navedenim dopisom Ured vijeća za nacionalnu sigurnost traži od ŽDO-a Split, za potrebe postupka iz članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, dostavu na uvid informacija koje su utvrđene kao klasificirani podaci. Dakle, citiranim dopisom Ured vijeća za nacionalnu sigurnost ne daje svoje mišljenje ŽDO-u Split o klasificiranim podacima koje su predmet postupka, već traži dostavu na uvid informacija, kako bi navedeni Ured dao svoje mišljenje.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.
U žalbenom postupku utvrđeno je kako se ŽDO Split prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva nije držao pravila postupka jer iz spisa predmeta proizlazi da je ŽDO Split proveo test razmjernosti i javnog interesa i donio rješenje o žaliteljevom zahtjevu bez prethodnog mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Slijedom navedenog ŽDO Split je i pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja sukladno pravilima postupka u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.