KLASA: UP/II-008-07/18-01/38
URBROJ: 401-01/03-18-05
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola Broj: PPI-DO-11/2017-8 od2. siječnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola Broj: PPI-DO-11/2017-8 od 2. siječnja 2018. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od dana 31. kolovoza 2017. godine kojim je tražio mjesečne popisne listove za siječanj, veljaču, ožujak, travanj, svibanj i lipanj 2017. za zamjenicu županijskog državnog odvjetnika ........., temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi sa člankom 15. stavkom 2. točkom 4. istoga Zakona jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj navodi da rješenje pobija radi bitne povrede upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da se mjesečni list iz članka 204. stavka 1. Poslovnika državnog odvjetništva (NN 5/14,123/15) koji izrađuje državnoodvjetnička pisarnica sadrži: ukupan broj primljenih, riješenih i neriješenih prijava i predmeta, rokove u kojima su spisi riješeni, vrstu i broj poduzetih radnji, odluke sudova i upravnih tijela povodom tih radnji, broj raspravnih dana i ročišta te broj podnesenih pravnih lijekova i odluke povodom uloženih pravnih lijekova, kao i podatke o edukaciji i drugim izvanpostupovnim radnjama, a ne sadrži nikakav podatak kako se navodi u obrazloženju pobijanog rješenja kao što su OIB, ime oca, dan i mjesto rođenja, nacionalnost, podatak o prebivalištu, završenoj školi ili fakultetu, položenom pravosudnom ispitu i postdiplomskom studiju radi čega je pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Navodi kako je ime i prezime osobni podatak, ali i javni podatak obzirom da je ......... imenovana za zamjenicu županijskog državnog odvjetnika tj. državnoodvjetnički dužnosnik što samo po sebi ne predstavlja podatak koji bi bio zaštićen Zakonom o zaštiti osobnih podataka radi čega je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Navodi da je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka te članka 30. te 51. i 52. Zakona o opće upravnom postupku jer tijelo javne vlasti nije upoznalo žalitelja da je provođen test razmjernosti i javnog interesa, jer žalitelj ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari te pobijati točnost navoda koji se ne slažu s njegovim navodima. Predlaže da se žalba uvaži, ukine pobijano rješenje i vrati na ponovni postupak tijelu javne vlasti.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 14. rujna 2017. godine podnio zahtjev za pristup informacijama Županijskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola, kao tijelu javne vlasti, kojim je zatražio sljedeće informacije: preslike ili skenirane mjesečne popisne listove za siječanj, veljaču, ožujak, travanj, svibanj i lipanj 2017. godine za zamjenicu županijskog državnog odvjetnika ......... U zahtjevu se navodi da državnoodvjetnička pisarnica vodi za svakog državnog odvjetnika, zamjenika ili savjetnika mjesečni popisni list te se navodi što isti sadrži (članak 204. stavak 1. Poslovnika državnog odvjetništva Narodne novine 5/14 i 123/15).
Tijelo javne vlasti donijelo je rješenje Broj: PPI-DO-11/2017-2 od 28. rujna 2017. godine kojim je odbijen zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Na navedeno rješenje žalitelj je uložio žalbu, te je rješenjem Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/17-01/889, URBROJ: 401-01/03-17-04 od 21. prosinca 2017. godine poništeno rješenje tijela javne vlasti Broj: PPI-DO-11/2017-2 od 28. rujna 2017. godine i predmet je dostavljen na ponovni postupak.
U ponovljenom postupku doneseno je osporeno rješenjem kojim je odbijen žaliteljev zahtjev za pristup informacijama kojim je tražio mjesečne popisne listove za siječanj, veljaču, ožujak, travanj, svibanj i lipanj 2017. za zamjenicu županijskog državnog odvjetnika ......... U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je utvrđeno da se temeljem članka 204.-209. Poslovnika državnog odvjetništva za svakog državnog odvjetnika, zamjenika ili savjetnika vode evidencije o radu koje osim opisa o radu iz članka 205. al.1. i 2. Poslovnika sadrže i osobne podatke te osobe (čl. 209. al. 2. Poslovnika), a temeljem članka 209. al. 3. Poslovnika podaci iz evidencije su tajni u skladu s posebnim zakonima. Nadalje, tijelo javne vlasti u osporenom rješenju citira odredbe članka 1., 2. i 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka. Navodi se da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da je tražena informacija zaštićena zakonom koji se uređuje područje zaštite osobnih podataka i da bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da je zato prevladala potreba zaštite prava na ograničenje pristupu informaciji.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je u izreci osporenog rješenja pogrešno navedeno da se odbija zahtjev za pristup informacijama žalitelja od 31. kolovoza 2017. godine, s obzirom na to da iz spisa predmeta proizlazi da je predmetni zahtjev za pristup informacijama podnesen 14. rujna 2017. godine.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta bez traženih informacija koje su predmet ovoga postupka.
Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA gornja od 23. siječnja 2018. godine i dopisom KLASA gornja od 21. veljače 2018. godine od tijela javne vlasti zatražila dostavu informacija koje su predmet postupka.
Tijelo javne vlasti je dopisom Broj: PPI-DO-11/2017-13 od 26. veljače 2018. godine navelo da tražene informacije sadrže podatke koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti osobnih podataka te zaposlenici Ureda povjerenice za informiranje mogu pristupiti u prostorije tijela javne vlasti i izvršiti uvid u klasificirane podatke.
U odnosu na navode žalitelja da su u prvostupanjskom postupku povrijeđene odredbe članka 30., 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku jer ga tijelo javne vlasti nije upoznalo o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa te da ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku, utvrđeno je da su isti neosnovani. Naime, sukladno članku 51. Zakona o općem upravnom postupku, ispitni postupak se provodi kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razrješavanje pravog stanja stvari, i to u situaciji kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, a što ovdje nije slučaj.
Osim toga, sukladno članku 30. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku, bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak se može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke, ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke, ili kad je tako propisano zakonom. Po logici stvari, navedena odredba se odnosi na upravne postupke u kojima postoji obveza provođenja ispitnog postupka.
U konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo je neposredno rješavalo upravnu stvar sukladno članku 50. stavku 1. točki 1. Zakona o općem upravnom postupku, na temelju službenih podataka koje vodi sukladno Poslovniku državnog odvjetništva te je provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa utvrdilo da je potrebno ograničiti pristup traženoj informaciji zbog zaštite osobnih podataka te je donijelo rješenje koje je predmet ovog drugostupanjskog postupka.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi sa člankom 16. stavkom 1. tog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. tog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. tog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
U pogledu zaštite osobnih podataka, potrebno je ukazati da je člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11 i 106/12 - pročišćeni tekst) propisano da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Slijedom navedenog, iz žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama proizlazi da traži mjesečni popisni list, propisan u članku 204. stavku 1. Poslovnika državnog odvjetništva, kojeg vodi državnoodvjetnička pisarnica za svakog državnog odvjetnika, zamjenika ili savjetnika i koji u bitnom sadrži podatke o riješenim predmetima, rokove u kojima su spisi riješeni i broju poduzetih radnji, te ne bi trebao sadržavati zakonom zaštićene osobne podatke koje navodi tijelo javne vlasti. Žalitelj, uostalom, zahtjevom za pristup informacijama nije niti tražio zaštićene osobne podatke.
Osim toga, kada bi se zaštićeni osobni podaci nalazili unutar mjesečnog popisnog lista, tijelo javne vlasti ima mogućnost djelomičnog omogućavanja pristupa informacijama, sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, prekrivajući podatke koji bi trebali biti zaštićeni.
S obzirom na to da su predmet žaliteljevog zahtjeva mjesečni popisni listovi, čiji je sadržaj propisan člankom 204. stavkom 1. Poslovnika državnog odvjetništva, u drugostupanjskom postupku je utvrđeno da se prvostupanjsko tijelo neosnovano poziva na zaštitu osobnih podataka sadržanih u osobnom spisu zamjenika državnog odvjetnika sukladno članku 205. Poslovnika državnog odvjetništva,kao i na osobne podatke sadržane u spisu s osobnim podacima (dosjeu) i podacima o radnom odnosu sukladno članku 209. Poslovnika državnog odvjetništva.
Prema članku 25. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti dužna su Povjereniku u postupku po žalbi protiv rješenja o ograničenju informacija iz članka 15. stavka 2. i 3. tog Zakona, omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka.
Stoga, tijelo javne vlasti bilo je dužno Povjerenici za informiranje omogućiti uvid u tražene informacije, međutim tijelo javne vlasti iste nije dostavilo navodeći da tražene informacije sadrže podatke koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti osobnih podataka te da zaposlenici Ureda povjerenice za informiranje mogu pristupiti u prostorije tijela javne vlasti radi uvida u klasificirane podatke, ne uzimajući u obzir odredbu članka 35. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojoj za pristup i rad s klasificiranim podacima Povjerenik i državni službenici u Uredu, moraju ispunjavati uvjete propisane posebnim zakonom, te su dužni čuvati, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, sve osobne i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju svojih dužnosti.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari, te zbog činjenice da prvostupanjsko tijelo u spisu predmeta nije dostavilo zatraženu informaciju, dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku tijelo javne vlasti dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
S obzirom na to da je tijelo javne vlasti navelo da se radi o klasificiranim podacima potrebno je napomenuti da je Zakon o pravu na pristup informacijama predvidio poseban postupak u slučaju da se zahtjevom traži klasificirana informacija. Naime, člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. tog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stoga, ukoliko je informacija klasificirana stupnjem tajnosti tijelo javne vlasti je dužno u ponovnom postupku pribaviti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i provesti test razmjernosti i javnog interesa prije donošenja odluke o predmetnom zahtjevu.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.