KLASA: UP/II-008-07/18-01/102

URBROJ: 401-01/06-18-4

Zagreb, 14.5.2018. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu, Broj: PPI-DO-1/18-2 od 29.1.2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu, Broj: PPI-DO-1/18-2 od 29.1.2018. godine.

2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup potvrdama Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu o isplaćenom primitku vještacima za 2017. godinu  na način da se na istima prekriju podaci o adresi, osobnom identifikacijskom broju vještaka, te svi podaci u tablici u stupcima s brojem 5, 6, 7, 8, 9, 10 i 11, te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.

3. Nalaže se Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristup informaciji, kojim je tražio informaciju o ukupnim isplatama vještacima od strane Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu u razdoblju od 1.5. do 31.12.2017. godine, po pojedinom vještaku, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4., u vezi s člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se zahtjevom traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu navedenog Zakona.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da pobija predmetno rješenje zbog bitne povrede upravnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Nadalje, navodi da odredba članka 7. stavka 2. točke 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu („Narodne Novine”, broj 124/14., 115/15. i 87/16.) propisuje da proračunski korisnici obvezno vode analitička knjigovodstva: financijske imovine i obveza, i to potraživanja i obveza (po subjektima, računima, pojedinačnim iznosima, rokovima dospjelosti, zateznim kamatama i dr) te da je prema članku 74. stavku 1. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine”, broj 10/17. i 128/17.) do kraja siječnja tekuće godine za proteklu godinu odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj primitka po osnovi kojega se utvrđuje drugi dohodak koji se smatra konačnim, obvezan poreznim obveznicima dati potvrde koja sadrži i visinu pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po osnovi drugog dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati. S obzirom na obveze koje tijelo javne vlasti ima sukladno navedenim odredbama žalitelj ističe da u tijelu javne vlasti mora postojati mogućnost izlučivanja informacije koju je tražio iz računalne aplikacije, a koja služi za obavljanje djelatnosti tijela javne vlasti. Žalitelj navodi da je u predmetnom slučaju pogrešno primijenjeno materijalno pravo u odnosu na zakonsku definiciju informacije s obzirom da je nesporno da tijelo javne vlasti mora voditi poslovne knjige koje sadrže sve podatke sukladno odredbi članka 7. stavka 2. točke 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu te smatra da korisnici prava na pristup informacijama imaju pravo na pristup navedenim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 15.1.2018. godine od Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu zatražio informaciju o ukupnim isplatama vještacima kojima su isplaćeni iznosi u razdoblju od 1.5. do 31.12.2017. godine, po pojedinom vještaku u navedenom razdoblju. Također je utvrđeno da je povodom predmetnog zahtjeva žalitelja Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu donijelo osporeno rješenje kojim je odbilo isti temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4., u vezi s člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se zahtjevom traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu navedenog Zakona.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.      

Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da tijelo javne vlasti smatra da je pri donošenju odluke u predmetnom slučaju odlučna činjenica bila ta da li zatražena informacija kao takva postoji odnosno kako tijelo javne vlasti nije dužno, kako bi odgovorilo na zahtjev korisnika, poduzimati određene radnje i dodatne aktivnosti kako bi stvorilo novu informaciju koju Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu ne posjeduje, s obzirom da bi se do tražene informacije moglo doći samo na na način da se pregledom financijsko-knjigovodstvene dokumentacije za traženo razdoblje detektiraju sve pojedinačne isplate vještacima te se potom isplaćeni iznosi razvrstaju po svakom vještaku i zbroje, a što bi po mišljenju prvostupanjskog tijela predstavljalo stvaranje nove informacije.

Navedeni stav prvostupanjskog tijela ne može se prihvatiti iz sljedećih razloga.

Naime, u odnosu na navode prvostupanjskog tijela o nepostojanju već izrađene informacije na koju se odnosi predmetno traženje žalitelja, ističe se kako je u drugostupanjskom Povjerenica za informiranje dopisom KLASA: UP/II-008-07/18-01/102, URBROJ: 401-01/06-18-02 od 16.2.2018. godine, zatražila od prvostupanjskog tijela da joj kao nadopunu spisa predmeta dostavi informacije koje su se tražile u predmetnom zahtjevu, odnosno da utvrdi posjeduje li izrađene informacije iz koje proizlaze, ili u kojima su sadržane informacije o ukupnim isplatama vještacima po pojedinom vještaku u u zahtjevu navedenom razdoblju 2017. godine).

Povjerenica za informiranje je dana 13.3.2018. godine zaprimila dopis Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu Broj: PPI-DO-1/18-6 od 9.3.2018. godine, u prilogu kojeg su  dostavljene Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2017. godini, koje je navedeno tijelo javne vlasti izdalo vezano za isplate vještacima, a u kojima su sadržani: podaci o tijelu javne vlasti, o vještaku kojem je izdana potvrda te ostali podaci (po stupcima) iz kojih je u stupcu pod brojem 2 vidljiv nadnevak isplate primitka, pod brojem 3 osnova primitka, pod brojem 4 iznos primitka za pojedinog vještaka, pod brojem 5 izdatak u postotku, pod brojem 6 iznos izdatka, pod brojem 7 iznos uplaćenog doprinosa iz primitka, pod brojem 8 dohodak, pod brojem 9 nadnevak uplate doprinosa, poreza i prireza, pod brojem 10 iznos uplaćenog poreza i prireza te pod brojem 11 iznos neto isplate.

S obzirom na navedeno, u drugostupanjskom postupku je utvrđeno da prvostupanjsko tijelo posjeduje više izrađenih informacija iz kojih žalitelj sam može doći do predmetnog traženja te nije obveza tijela javne vlasti da za žalitelja izrađuje nove informacije. Slijedom navedenog u žalbenom postupku je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju pogrešno utvrdilo kako se ne radi informaciji u zakonskom smislu, jer je notorna činjenica da svako tijelo javne vlasti mora voditi podatke o potrošnji sredstava te mora posjedovati informacije u materijaliziranom obliku, odnosno informacije o navedenom koje se mogu na jednostavan način ispisati iz računalnog programa u kojem se vodi knjigovodstvo tijela javne vlasti.

Sukladno članku 24. stavku 1. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, 38/14, 123/15, 29/16) propisano je da za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu. Prema stavku 3. navedenog članka nagrada za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava suda i državnog odvjetništva umanjuje se za 20% od utvrđene vrijednosti boda iz stavka 2. ovog članka.

Iz odredbe članka 43. stavak 1. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15, 82/15) sredstva za rad državnog odvjetništva osiguravaju se u državnom proračunu, a sukladno članku 44. stavku 1. Zakona o državnom odvjetništvu visina sredstava za rad određuje se na temelju prijedloga državnog odvjetnika za osiguranje sredstava.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.

Zakonom o zaštiti osobnih podataka uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. citiranog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. U članku 7. stavku 1. točkama 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka. Odredbom članka 11. stavka 3. gore citiranog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Uzimajući u obzir sve navedene odredbe, razvidno je da isplate vještacima od strane prvostupanjskog tijela predstavljaju raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te da se za navedene informacije zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva. Također, sukladno članku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije kojima tijela javne vlasti omogućavaju pristup moraju biti potpune i točne, pa uzimajući u obzir navedeno, očito je da javnost ima pravo biti upoznata ne samo s iznosom koji je isplaćen određenoj osobi, već i s podatkom o imenu i prezimenu navedene osobe. Prihvaćanje suprotnog stava značilo bi kršenje navedenog načela, čime bi se dovelo u pitanje ustavno jamstvo pristupa informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti iz članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.).

Međutim, uvidom u potvrde iz kojih su vidljive zatražene informacije iz predmetnog zahtjeva, a koje su dostavljene od strane prvostupanjskog tijela, utvrđeno je da iste sadrže i sljedeće osobne podatke: osobni identifikacijski broj vještaka, adresu vještaka, izdatak u postotku (stupac 5), iznos izdatka (stupac 6), iznos uplaćenog doprinosa iz primitka (stupac 7), dohodak (stupac 8), nadnevak uplate doprinosa, poreza i prireza (stupac 9), iznos uplaćenog poreza i prireza (stupac 10) i neto isplatu (stupac 11).

U odnosu na navedene podatke Povjerenica za informiranje smatra da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes, jer bi omogućavanjem pristupa istim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život fizičkih osoba, u konkretnom slučaju vještaka koji su za prvostupanjsko tijelo obavili uslugu vještačenja.

Osim navedenog, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Naime, iako u konkretnom slučaju nedvojbeno postoji javni interes za podacima o isplatama vještacima, a što je i predmet zahtjeva žalitelja, Povjerenica za informiranje smatra da je navedeni interes zadovoljen podacima o imenu i prezimenu te iznosu primitka koji je u dostavljenim potvrdama naveden u stupcu pod brojem 4, dok bi navođenje ostalih podataka koji su navedeni u stupcima pod brojevima 5, 6, 7, 8, 9, 10 i 11, predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život vještaka, a imajući u vidu činjenicu da se informacije kojima je omogućen pristup primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama mogu javno iznositi.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 15. stavkom 5. i člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.