KLASA: UP/II-008-07/18-01/18
URBROJ: 401-01/03-18-02
Zagreb, 16. svibnja 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola Broj: PPI-DO-12/2017-7 od28. prosinca 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola Broj: PPI-DO-12/2017-7 od 28. prosinca 2017. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim traži ispis šifrarnika za „vrste podnesaka“ (24. Administriranje podataka – Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika) i ispis šifrarnika za Unos dolaznih pismena, temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer ne posjeduje informaciju.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj navodi da rješenje pobija radi bitne povrede upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da se ovoj pravnoj stvari primijeni članak 5. stavak 1. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama na način da se postojećom informacijom može smatrati ako se primjenom postojećih alata za pretraživanje izrade dokument iz informacija sadržanih u bazi podataka. Navodi se da službenici koji koriste CTS te imaju ovlaštenje tzv. "administratora sustava" i/ili tzv. "administratora odvjetništva" mogu kroz modul 24. Administriranje podataka CTS izlučiti traženi šifrarnik u *.xls, *.pdf ili sličnom formatu te ga ispisati što postoji kao predefinirana postavka u tom modulu. Navodi da je u preostalom dijelu obrazloženje nerazumljivo i paušalno čime je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže da se žalba uvaži, ukine pobijano rješenje i vrati na ponovni postupak tijelu javne vlasti.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 20. rujna 2017. godine podnio zahtjev za pristup informacijama Županijskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola, kao tijelu javne vlasti, kojim je zatražio sljedeće informacije: 1. Koristi li Tijelo javne vlasti CTS u kaznenom odjelu i od kada, 2. Ako Tijelo javne vlasti ne koristi CTS, koji je razlog tome ili ima li u planu uvođenje i slično. Ako tijelo javne vlasti koristi CTS u kaznenom odjelu: 3. Koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika koristi CTS, 4. Da li svi ili koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika u kaznenom odjelu raspolažu li primjerkom posebnih uputa za unos podataka za kaznene odjele u CTS, 5. Ima li sadašnji službenik za informiranje pristup CTS u kaznenom odjelu, ako da u kojim funkcijama, 6. Ispis šifrarnika za „vrste podneska“ (24. Administriranje podataka – Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika) i 7. Ispis šifrarnika za Unos dolaznih pismena. Navodi da se upis u CTS vrši na način navedenim u posebnim uputama za unos podataka za kaznene i građansko-upravne odjele (članak 229. stavak 1. Poslovnika državnog odvjetništva, Narodne novine 5/14, 124/15).
Uvodno se ističe da su dopisom prvostupanjskog tijela, PPI-DO-12/2017-6 od 28.prosinca 2017. godine žalitelju dostavljene informacije pod točkom 1. do 5. zahtjeva za pristup informacijama da tijelo javne vlasti koristi Informacijski sustav državnog odvjetništva od listopada 2012. godine sukladno Zakonu o državnom odvjetništvu i Poslovniku državnog odvjetništva, da su svim dužnosnicima i savjetnicima dostupne upute za unos podataka za kaznene odjele u CTS-u te da službenik za informiranje ima pristup istome u okviru svojih ovlasti.
Osporenim rješenjem odbačen je žaliteljev zahtjev za pristup informacijama kojim traži ispis šifrarnika za „vrste podnesaka“ (24. Administriranje podataka – Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika) i ispis šifrarnika za Unos dolaznih pismena, temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je u ponovljenom postupku utvrđeno da tijelo javne vlasti, sukladno Zakonu u državnom odvjetništvu i Poslovniku državnog odvjetništva nije u mogućnosti učiniti izlis tšifrarnika, niti je u obvezi i mogućnosti to učiniti te shodno tome ne posjeduje informaciju koja se traži.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Odredbom članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Prema članku 99. stavku 1. Poslovnika o radu Državnog odvjetništva (Narodne novine, broj 5/14 i 123/15) informacijski sustav državnog odvjetništva (CTS) je jedinstveni sustav za upis i praćenje predmeta za sva državna odvjetništva, koji sadržava podatke u svezi rada državnog odvjetništva, predmeta u radu, stanja tih predmeta i odluka koje su donesene. U stavku 2. istoga članka propisano je da se unos podataka u informacijski sustav državnog odvjetništva (CTS) uređuje tim Poslovnikom i posebnim uputama tehničke naravi koje donosi Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
Iz poveznice http://www.dorh.hr/IBM-ovSustavZa proizlazi da navedeni sustav poboljšava efikasnost Državnog odvjetništva u radu na kaznenom predmetima, te omogućava državnim odvjetnicima pristup informacijama o statusu predmeta u realnom vremenu, kontrolu kretanja predmeta po poslovnim procesima i kvalitetniji nadzor nad radom državnih odvjetnika i objektivnu procjenu njihova rada, te učinkovitiju administraciju.
Budući da se kod Povjerenice za informiranje kao drugostupanjskog tijela vode postupci povodom žalbi žalitelja s identičnim zahtjevima za pristup informacijama, stoga je iz spisa predmeta Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/17-01/1007 priložena ovom spisu Dokumentacija za nadmetanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Evidencijski broj nabave: 2012-01-23-0101 Prilog 1 - Opis poslova Nadogradnje Sustava za praćenje predmeta (CTS) i Baze ratnih zločina, koja je objavljena i na internet stranici http://www.tenderi.hr/javna_nadmetanja/objavljena-je-nova-dokumentacija-%E2%80%9Cnadogradnja-sustava-za-pra%C4%87enje-predmeta-cts-i-baze-ratnih-zlo%C4%8Dina%E2%80%9D?searchProfileId=&user=dddcd0c2aabb4f6cb76bf4fc1ca054b4&token=1ca2e13bfde74451b45a50fa627088aa&uuid=8b50d778-1de7-11e6-aee8-002655ffd6c8.
U navedenoj dokumentaciji za nadmetanje naveden je funkcionalni opis postojećeg informacijskog sustava iz kojega proizlazi da Informacijski sustav Sustava za praćenje predmeta (CTS) u sebi sadrži sljedeće podatkovne cjeline za kaznene cjeline (stranica 31): 1. Osnovni podaci o predmetu, 2. Dolazna pismena, prilozi i oduzeti predmeti, 3. Sudionici i ostale osobe, 4. Kvalifikacije i odgovori optužnog vijeća, 5. Dopisi i odluke, 6. Državnoodvjetničke radnje (DO radnje), 7. Pozivi, 8. Izvidi, 9. Istrage, odnosno pripremni postupci, 10. Istraživanja, 11. Dokazne radnje, 12. Istražni zatvori i pritvori, 13. Sadržaj presude, 14. Žalbe, 15. Naredbe, 16. Upozorenja, 17. Otpravci, 18. Kretanje spisa, 19. Vezani spis, 20. Pismena i dokazi i 21. Upisnik radnje. Nadalje, na stranici 30. navedenog dokumenta navodi se da Ministarstvo pravosuđa koristi Sustav za praćenje predmeta (CTS) u vidu nadzora nad istim te korištenja statističkih izvještaja.
Uvidom u stranicu 39. gore navedenog dokumenta Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije proizlazi da je pod točkom 7. pod naslovom „Rad s predmetom – dolazna pismena“, pod „Opis, varijante i uvjeti za izvršenje funkcionalnosti“ navedeno sljedeće: Unos osnovnih podataka o dolaznim pismenima: vrsta dolaznog pismena – odabir iz šifrarnika ovisno o vrsti predmeta, broj stranica, podnositelj, način zaprimanja, datum zaprimanja i dr. Nadalje, uvidom u stranicu 49. istog dokumenta proizlazi da je pod točkom 24. pod naslovom „Administriranje podataka", pod "Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika" u „Opis, varijante i uvjeti za izvršenje funkcionalnosti“ navedeno između ostaloga "vrste podnesaka".
Nesporno je da prvostupanjsko tijelo koristi CTS sustav te da navedeni sustav služi za upis i praćenje predmeta u državnim odvjetništvima. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da tijelo javne vlasti kao obveznik unosa podataka u Informacijski sustav državnog odvjetništva (CTS) nije u mogućnosti učiniti izlist šifrarnika, niti je u obvezi i mogućnosti to učiniti, odnosno da tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju koja se traži.
Povjerenica za informiranje smatra da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno utvrđene s obzirom na to da je tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku utvrdilo da ne posjeduje traženu informaciju, međutim nije utvrdilo da li ima saznanja gdje se informacija nalazi, posebice ako se uzme u obzir da je u pogledu unosa podataka u CTS Državno odvjetništvo Republike Hrvatske bilo u obvezi donijeti upute tehničke naravi sukladno članku 99. stavku 1. Poslovnika o radu Državnog odvjetništva i ako iz navedene dokumentacije za nadmetanje proizlazi da Ministarstvo pravosuđa koristi CTS u vidu nadzora nad istim te korištenja statističkih izvještaja.
Slijedom navedenog, valjalo je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku tijelo javne vlasti dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.