KLASA: UP/II-008-07/18-01/329

URBROJ: 401-01/03-18-04

Zagreb, 16. svibnja 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Drinovaca, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Splitu Broj: PPI-DO-9/2018 od 11. travnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Splitu Broj: PPI-DO-9/2018 od 11. travnja 2018. godine, kao neosnovana.

Obrazloženje

Osporenim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Splitu odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 10. travnja 2018. godine, o zakonitosti odavanja službenih tajni tijela javne vlasti, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavak 1. točke 3. toga Zakona.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da traži konačno zakonito ponašanje tijela javne vlasti po ovlaštenim pojedincima koji su upoznati s prethodno zatraženom informacijom o njemu nepoznatom zakonu, pravilniku ili sl. propisukojim se poslužio Mladen Bajić i dao sebi u koristi objaviti dana 7. veljače 2002. godine u više dnevnih i tjednih tiskovina naručeni članak pod naslovom "Srbijanska vlada preko Save Štrpca i njegovih splitskih suradnika utječe na Županijsko državno odvjetništvo u Splitu", u kojemu je imao za cilj potaknuti fizičku likvidaciju njemu poznatih vojnih i drugih osoba, koje su mu na bilo koji ili kakav način pripomogli u postavljanje na čelnu osobu ŽDO-a Split-kasnije DORH-a, a među kojima je i žalitelj.

Žalba je neosnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 10. travnja 2018. godine zatražio od Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, kao tijela javne vlasti, dostavu sljedeće informacije: zakon, pravilnik ili sl. njemu nepoznati propis kojim se poslužio Mladen Bajić i dao sebi u koristi objaviti dana 7. veljače 2002. godine u više dnevnih i tjednih tiskovina naručeni članak pod naslovom "Srbijanska vlada preko Save Štrpca i njegovih splitskih suradnika utječe na Županijsko državno odvjetništvo u Splitu", u kojemu je imao za cilj potaknuti fizičku likvidaciju njemu poznatih vojnih i drugih osoba, koje su muna bilo koji ili kakav način pripomogli u postavljanje na čelnu osobu ŽDO-a Split-DORH-a, a među kojima je i žalitelj. Uvidom u podneseni zahtjev za pristup informacijama utvrđeno je isti naslovljen kao zahtjev za informiranje o zakonitosti odavanja službenih tajni ŽDO-a-Split te da je uz isti priložena preslika spomenutog članka objavljenog u Narodnom listu u veljači 2002. godine.

Uvidom u osporeno rješenje utvrđeno je da je zahtjev koji predstavlja zahtjev za informiranjem o zakonitosti odavanja službenih tajni tijela javne vlasti odbijen temeljem odredbe članak 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijamajer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju rješenja navodi se kako žaliteljev zahtjev ne ispunjava uvjete ostvarivanja prava na pristup informacijama obzirom da se ne može podvesti pod izraz "informacija".

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno članku 23. stavku 5. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

Sukladno navedenim odredbama, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, te tijelo javne vlasti sukladno navedenom Zakonu nema obvezu ulaganja dodatnog truda, povezivanja, davanja tumačenja, odnosno stvaranje informacije. Drugim riječima, pristup informacijama u zakonskom smislu znači dobivanje preslike gotove informacije, primjerice određenog dokumenta ili drugog zapisa podataka. Kako je iz spisa predmeta proizlazi da žaliteljtijelu javne vlasti postavlja pitanje, odnosno traži objašnjenje, zaključeno je da traženje žalitelja nije traženje informacije u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, te je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku(„Narodne novine“, broj 47/09), odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.