KLASA: UP/II-008-07/17-01/749
URBROJ: 401-01/03-18-02
Zagreb, 8. svibnja 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru Broj: PPI-DO-10/2017-3 od6. studenoga 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru Broj: PPI-DO-10/2017-3 od 6. studenoga 2017. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem djelomično je odbačen zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) u dijelu pod točkama 6. i 7. zahtjeva za pristup informacijama kojim traži ispis šifrarnika za „vrste podnesaka“ (24. Administriranje podataka – Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika) i ispis šifrarnika za Unos dolaznih pismena, temeljem članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se na temelju dostavljenog ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj navodi da rješenje pobija radi bitne povrede upravnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku jer se podatke iz CTS sustava pod točkama 6. i 7. može tražiti od službenika s ovlaštenjima "administratora sustava" ili "administratora odvjetništva" jer oni imaju potrebne vještine i znanja za ispis tražene informacije o čemu u obrazloženju nema nikakvih obrazloženja. Predlaže da se žalba uvaži, ukine pobijano rješenje i vrati na ponovni postupak tijelu javne vlasti.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 20. rujna 2017. godine podnio zahtjev za pristup informacijama Općinskom državnom odvjetništvu u Vukovaru, kao tijelu javne vlasti, kojim je zatražio sljedeće informacije: 1. Koristi li Tijelo javne vlasti CTS u kaznenom odjelu i od kada, 2. Ako Tijelo javne vlasti ne koristi CTS, koji je razlog tome ili ima li u planu uvođenje i slično. Ako tijelo javne vlasti koristi CTS u kaznenom odjelu: 3. Koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika koristi CTS, 4. Da li svi ili koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika u kaznenom odjelu raspolažu li primjerkom posebnih uputa za unos podataka za kaznene odjele u CTS, 5. Ima li sadašnji službenik za informiranje pristup CTS u kaznenom odjelu, ako da u kojim funkcijama, 6. Ispis šifrarnika za „vrste podneska“ (24. Administriranje podataka – Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika) i 7. Ispis šifrarnika za Unos dolaznih pismena. Navodi da se upis u CTS vrši na način navedenim u posebnim uputama za unos podataka za kaznene i građansko-upravne odjele (članak 229. stavak 1. Poslovnika državnog odvjetništva, Narodne novine 5/14, 124/15).
Uvodno se ističe da su dopisom prvostupanjskog tijela, PPI-DO-10/17-2 od 4. listopada 2017. godine žalitelju dostavljene informacije pod točkom 1. do 5. zahtjeva za pristup informacijama, dok je u pogledu zahtjeva za pristup informacijama pod točkom 6. i 7. žalitelj pozvan da gaispravi i dopuni u roku od pet dana od zaprimanja tog dopisa. Navedeni dopis žalitelj je zaprimio dana 9. listopada 2017. godine, što je vidljivo iz dostavnice koja prileži spisu.
Žalitelj je dana 4. listopada 2017. godine dostavio pojašnjenje zahtjeva za pristup informacijama vezano za točku 6. i 7. te navodi da raspolaže ispravom Republike Hrvatske, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, KLASA: 910-01/14-01/02, URBROJ: 358-02-01-02-16-14, iz veljače 2016. godine, osobito Prilog 1.- Opis poslova 30 do 55. Navodi kako je uobičajeno da je kod svake računalne aplikacije koja služi za vođenje određenih poslovnih knjiga, upisnika i slično sve tipizirane podatke se unosi kroz šifrarnik, te je moguće dodavati šifrarnik kroz unos podataka kroz *.xls*; *.csv* i slično, te da je isto tako moguće u istovjetnom formatu unosa u šifrarnik, izvesti podatke iz šifrarnika u datoteku. Navodi kako se pod 6. traži popis svih vrsta podnesaka koji se nalaze u šifrarniku koji se unosi u informacijski sustav Sustava za praćenje predmeta (CTS) pod 24. Administriranje podataka, a pod 7. Ispis šifrarnika: vrsta dolaznog pismena - odabir iz šifrarnika ovisno o vrsti predmeta koji bi u načelu trebali biti istovjetni za sva državna odvjetništva, ali iz gore navedene isprave da je moguće na nivou pojedinačnog općinskog odnosno županijskog državnog odvjetništva formirati vlastite šifrarnike koji se pak dostupni višem/nadređenom državnom odvjetništvu.
Osporenim rješenjem djelomično je odbačen žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, temeljem odredbe članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da žalitelj nije u ostavljenom roku na odgovarajući način ispravio i dopunio zahtjev u odnosu na t. 6. i 7., već je samo putem e-maila dostavio dokument Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije pod naslovom "Opis poslova Nadogradnja Sustava za praćenja predmeta (CTS) i Baze ratnih zločina. Navodi se da se iz sadržaja zahtjeva niti iz naknadno dostavljene dokumentacije nije moguće sa sigurnošću utvrditi koja se informacija traži, a imajući pri tome u vidu da u Poslovniku državnog odvjetništva, kao niti u Uputama za unos podataka za kaznene odjele ne postoje kartice pod nazivom "vrste podneska", a niti "unos dolaznih pismena", te se na temelju dostavljenih podataka ne može sa sigurnošću utvrditi koje se informacije traže pod točkama 6. i 7.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Odredbom članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.
Prema članku 99. stavku 1. Poslovnika o radu Državnog odvjetništva (Narodne novine, broj 5/14 i 123/15) informacijski sustav državnog odvjetništva (CTS) je jedinstveni sustav za upis i praćenje predmeta za sva državna odvjetništva, koji sadržava podatke u svezi rada državnog odvjetništva, predmeta u radu, stanja tih predmeta i odluka koje su donesene. U stavku 2. istoga članka propisano je da se unos podataka u informacijski sustav državnog odvjetništva (CTS) uređuje tim Poslovnikom i posebnim uputama tehničke naravi koje donosi Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
Iz poveznice http://www.dorh.hr/IBM-ovSustavZa proizlazi da navedeni sustav poboljšava efikasnost Državnog odvjetništva u radu na kaznenom predmetima, te omogućava državnim odvjetnicima pristup informacijama o statusu predmeta u realnom vremenu, kontrolu kretanja predmeta po poslovnim procesima i kvalitetniji nadzor nad radom državnih odvjetnika i objektivnu procjenu njihova rada, te učinkovitiju administraciju.
Budući da se kod Povjerenice za informiranje kao drugostupanjskog tijela vode postupci povodom žalbi žalitelja s identičnim zahtjevima za pristup informacijama, stoga je iz spisa predmeta Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/17-01/1007 priložena ovom spisu Dokumentacija za nadmetanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Evidencijski broj nabave: 2012-01-23-0101 Prilog 1 - Opis poslova Nadogradnje Sustava za praćenje predmeta (CTS) i Baze ratnih zločina, koja je objavljena i na internet stranici http://www.tenderi.hr/javna_nadmetanja/objavljena-je-nova-dokumentacija-%E2%80%9Cnadogradnja-sustava-za-pra%C4%87enje-predmeta-cts-i-baze-ratnih-zlo%C4%8Dina%E2%80%9D?searchProfileId=&user=dddcd0c2aabb4f6cb76bf4fc1ca054b4&token=1ca2e13bfde74451b45a50fa627088aa&uuid=8b50d778-1de7-11e6-aee8-002655ffd6c8.
U navedenoj dokumentaciji za nadmetanje naveden je funkcionalni opis postojećeg informacijskog sustava iz kojega proizlazi da Informacijski sustav Sustava za praćenje predmeta (CTS) u sebi sadrži sljedeće podatkovne cjeline za kaznene cjeline (stranica 31): 1. Osnovni podaci o predmetu, 2. Dolazna pismena, prilozi i oduzeti predmeti, 3. Sudionici i ostale osobe, 4. Kvalifikacije i odgovori optužnog vijeća, 5. Dopisi i odluke, 6. Državnoodvjetničke radnje (DO radnje), 7. Pozivi, 8. Izvidi, 9. Istrage, odnosno pripremni postupci, 10. Istraživanja, 11. Dokazne radnje, 12. Istražni zatvori i pritvori, 13. Sadržaj presude, 14. Žalbe, 15. Naredbe, 16. Upozorenja, 17. Otpravci, 18. Kretanje spisa, 19. Vezani spis, 20. Pismena i dokazi i 21. Upisnik radnje.
Uvidom u stranicu 39. gore navedenog dokumenta Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije proizlazi da je pod točkom 7. pod naslovom „Rad s predmetom – dolazna pismena“, pod „Opis, varijante i uvjeti za izvršenje funkcionalnosti“ navedeno sljedeće: Unos osnovnih podataka o dolaznim pismenima: vrsta dolaznog pismena – odabir iz šifrarnika ovisno o vrsti predmeta, broj stranica, podnositelj, način zaprimanja, datum zaprimanja i dr. Nadalje, uvidom u stranicu 49. istog dokumenta proizlazi da je pod točkom 24. pod naslovom „Administriranje podataka", pod "Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika" u „Opis, varijante i uvjeti za izvršenje funkcionalnosti“ navedeno između ostaloga "vrste podnesaka".
Nesporno je da prvostupanjsko tijelo koristi CTS sustav te da navedeni sustav služi za upis i praćenje predmeta u državnim odvjetništvima. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da niti u Poslovniku državnog odvjetništva niti u Uputama za unos podataka za kaznene odjele ne postoje kartice pod nazivom "vrste podneska" i "unos dolaznih pismena", Povjerenica za informiranje smatra kako za upis podnesaka u CTS sustav, odnosno upis dolaznih pismena u navedeni sustav postoji tzv. šifrarnik po kojemu tijelo javne vlasti postupa prilikom rada u CTS sustavu, stoga se ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog tijela da i iz sadržaja zahtjeva i iz naknadno dostavljene dokumentacije nije moguće sa sigurnošću utvrditi koja se informacija traži.
Slijedom navedenog, valjalo je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja, odnosno da pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.