KLASA: UP/II-008-07/17-01/948
URBROJ: 401-01/03-18-04
Zagreb, 8. svibnja 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku Broj: PPI-DO-7/17-2 od3. listopada 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku Broj: PPI-DO-7/17-2 od 3. listopada 2017. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio sljedeće informacije: 1. Koristi li Tijelo javne vlasti CTS u kaznenom odjelu i od kada, 2. Ako Tijelo javne vlasti ne koristi CTS, koji je razlog tome ili ima li u planu uvođenje i slično. Ako tijelo javne vlasti koristi CTS u kaznenom odjelu: 3. Koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika koristi CTS, 4. Da li svi ili koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika u kaznenom odjelu raspolažu li primjerkom posebnih uputa za unos podataka za kaznene odjele u CTS, 5. Ima li sadašnji službenik za informiranje pristup CTS u kaznenom odjelu, ako da u kojim funkcijama, 6. Ispis šifrarnika za „vrste podneska“ (24. Administriranje podataka – Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika) i 7. Ispis šifrarnika za Unos dolaznih pismena, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavkom 1. točkom 3. istoga Zakona.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj navodi da rješenje pobija radi bitne povrede upravnog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je nejasno i paušalno obrazloženje pobijanog rješenja tijela javne vlasti da ne posjeduje tražene podatke kao gotove kad je riječ o notornim informacijama kojima neposredno raspolaže sam službenik za informiranje čime je počinjena bitna povreda upravnog postupka te pogrešno primijenjeno materijalno pravo, a činjenično stanje pogrešno utvrđeno. Predlaže da se žalba uvaži, ukine pobijano rješenje i vrati na ponovni postupak tijelu javne vlasti.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 20. rujna 2017. godine podnio zahtjev za pristup informacijama Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, kao tijelu javne vlasti, kojim je zatražio sljedeće informacije: 1. Koristi li Tijelo javne vlasti CTS u kaznenom odjelu i od kada, 2. Ako Tijelo javne vlasti ne koristi CTS, koji je razlog tome ili ima li u planu uvođenje i slično. Ako tijelo javne vlasti koristi CTS u kaznenom odjelu: 3. Koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika koristi CTS, 4. Da li svi ili koliko državno odvjetničkih dužnosnika te savjetnika u kaznenom odjelu raspolažu li primjerkom posebnih uputa za unos podataka za kaznene odjele u CTS, 5. Ima li sadašnji službenik za informiranje pristup CTS u kaznenom odjelu, ako da u kojim funkcijama, 6. Ispis šifrarnika za „vrste podneska“ (24. Administriranje podataka – Unos, ažuriranje i održavanje šifrarnika) i 7. Ispis šifrarnika za Unos dolaznih pismena. Navodi da se upis u CTS vrši na način navedenim u posebnim uputama za unos podataka za kaznene i građansko-upravne odjele (članak 229. stavak 1. Poslovnika državnog odvjetništva, Narodne novine 5/14, 124/15) te da sadrži sljedeće podatkovne cjeline za kaznene predmete:1. Osnovni podaci o predmetu, 2. Dolazna pismena, prilozi i oduzeti predmeti, 3. Sudionici i ostale osobe, 4. Kvalifikacije i odgovori optužnog vijeća, 5. Dopisi i odluke, 6. Državnoodvjetničke radnje (DO radnje), 7. Pozivi, 8. Izvidi, 9. Istrage, odnosno pripremni postupci, 10. Istraživanja, 11. Dokazne radnje, 12. Istražni zatvori i pritvori, 13. Sadržaj presude, 14. Žalbe, 15. Naredbe, 16. Upozorenja, 17. Otpravci, 18. Kretanje spisa, 19. Vezani spis, 20. Pismena i dokazi i 21. Upisnik radnje.
Postupajući po navedenom zahtjevu za pristup informacijama, tijelo javne vlasti donijelo je osporeno rješenje kojim je žaliteljev zahtjev za pristup informacijama odbijen, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. istoga Zakona. U obrazloženju osporenog rješenja citiraju se odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. i članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi se da je informacijski sustav državnog odvjetništva jedinstveni sustav za upis i praćenje predmeta za sva državna odvjetništva, koji sadržava podatke u svezi rada državnog odvjetništva, predmeta u radu, stanja tih predmeta i odluka koje su donesene, te zavisno od vrste predmeta i u skladu s posebnim uputama u CTS se unose podaci u tim predmetima. Navodi se da se u predmetnom slučaju ne radi o informaciji u smislu citirane zakonske odredbe, te da bi se radilo o informaciji, ona kao takva treba postojati jer tijelo javne vlasti nije dužno poduzimati radnje prikupljanja podataka radi stvaranja nove informacije koju već ne posjeduje, a traženi podaci u podnesenom zahtjevu nisu informacija te se odnose na podatke vezane uz rad državnog odvjetništva, predmeta u radu koji se vode u jedinstvenom informacijom sustavu državnog odvjetništva, stoga je zahtjev odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Nastavno na navedene zakonske odredbe na kojima se temelji pobijano rješenje tijela javne vlasti, Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je tijelo javne vlasti, prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te pogrešno primijenilo materijalni propis.
Sukladno navedenoj definiciji “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, tijelo javne vlasti je posjeduje ili ne posjeduje, odnosno ima ili nema saznanja o njoj.
Slijedom navedenog, informacijom u zakonskom smislu se ne smatra traženje obrazloženja i uputa od tijela javne vlasti, tumačenje propisa, mišljenja i stavova o određenim temama, složenija prilagođavanja informacija, izdvajanja dijelova i nadograđivanja, odnosno ukoliko sumiramo - stvaranje nove informacije.
U tom smislu je u drugostupanjskom postupku utvrđeno kako žalitelj u dijelu zahtjeva za pristup informacijama od broja 1/-5/ postavlja pitanja i traži objašnjenja i obrazloženja, što naizgled stvara privid kako tijelo javne vlasti mora stvoriti novu informaciju kako bi mu odgovorilo, međutim, tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku nije dokazalo da je pokušalo utvrditi postojanje informacije.
Primjerice, pitanje „Koristi li tijelo javne vlasti CTS u kaznenom odjelu i od kada",naizgled upućuje kako se traži stvaranje nove informacije davanjem odgovora službenika za informiranje tijela javne vlasti, međutim, ukoliko tijelo javne vlasti posjeduje određeni dokument ili drugi zapis koji se odnosi na početak primjene CTS u tijelu javne vlasti,može se reći da žalitelj traži informaciju u zakonskom smislu definicije informacije.
Nadalje, pitanja „Koliko državnoodvjetničkih dužnosnika te savjetnika koristi CTS"i„Ima li sadašnji službenik za informiranje pristup CTS u kaznenom odjelu, ako da u kojim funkcijama", može biti egzaktan i lako dostižan podatak ukoliko tijelo javne vlasti iz informacijskog sustava državnog odvjetništva može doći do takvog podatka bez nerazmjernog utroška vremena ili sredstava.
Slijedom navedenog, iz pobijanog rješenja proizlazi kako tijelo javne vlasti nije u potpunosti utvrdilo činjenično stanje, što je vidljivo iz obrazloženja pobijanog rješenja, u kojem tijelo javne vlasti citira zakonsku definiciju informacije i informacijskog sustava državnog odvjetništva, ne pružajući pritom nikakva dodatna obrazloženja niti dokaze.
Nadalje, u pogledu žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama pod brojem 6/ i 7/,potrebno je istaknuti sljedeće.
Prema članku 99. stavku 1. Poslovnika o radu Državnog odvjetništva (Narodne novine, broj 5/14 i 123/15) informacijski sustav državnog odvjetništva (CTS) je jedinstveni sustav za upis i praćenje predmeta za sva državna odvjetništva, koji sadržava podatke u svezi rada državnog odvjetništva, predmeta u radu, stanja tih predmeta i odluka koje su donesene. U stavku 2. istoga članka propisano je da se unos podataka u informacijski sustav državnog odvjetništva (CTS) uređuje tim Poslovnikom i posebnim uputama tehničke naravi koje donosi Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
Iz poveznice http://www.dorh.hr/IBM-ovSustavZa proizlazi da navedeni sustav poboljšava efikasnost Državnog odvjetništva u radu na kaznenom predmetima, te omogućava državnim odvjetnicima pristup informacijama o statusu predmeta u realnom vremenu, kontrolu kretanja predmeta po poslovnim procesima i kvalitetniji nadzor nad radom državnih odvjetnika i objektivnu procjenu njihova rada, te učinkovitiju administraciju.
Budući da se kod Povjerenice za informiranje kao drugostupanjskog tijela vode postupci povodom žalbi žalitelja s identičnim zahtjevima za pristup informacijama, stoga je iz spisa predmeta Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/17-01/1007 priložena ovom spisu Dokumentacija za nadmetanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Evidencijski broj nabave: 2012-01-23-0101 Prilog 1 - Opis poslova Nadogradnje Sustava za praćenje predmeta (CTS) i Baze ratnih zločina, koja je objavljena i na internet stranici http://www.tenderi.hr/javna_nadmetanja/objavljena-je-nova-dokumentacija-%E2%80%9Cnadogradnja-sustava-za-pra%C4%87enje-predmeta-cts-i-baze-ratnih-zlo%C4%8Dina%E2%80%9D?searchProfileId=&user=dddcd0c2aabb4f6cb76bf4fc1ca054b4&token=1ca2e13bfde74451b45a50fa627088aa&uuid=8b50d778-1de7-11e6-aee8-002655ffd6c8.
U navedenoj dokumentaciji za nadmetanje naveden je funkcionalni opis postojećeg informacijskog sustava iz kojega proizlazi da Informacijski sustav Sustava za praćenje predmeta (CTS) u sebi sadrži sljedeće podatkovne cjeline za kaznene cjeline(stranica 31): 1. Osnovni podaci o predmetu, 2. Dolazna pismena, prilozi i oduzeti predmeti, 3. Sudionici i ostale osobe, 4. Kvalifikacije i odgovori optužnog vijeća, 5. Dopisi i odluke, 6. Državnoodvjetničke radnje (DO radnje), 7. Pozivi, 8. Izvidi, 9. Istrage, odnosno pripremni postupci, 10. Istraživanja, 11. Dokazne radnje, 12. Istražni zatvori i pritvori, 13. Sadržaj presude, 14. Žalbe, 15. Naredbe, 16. Upozorenja, 17. Otpravci, 18. Kretanje spisa, 19. Vezani spis, 20. Pismena i dokazi i 21. Upisnik radnje.
Uvidom u stranicu 39. gore navedenog dokumenta Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije proizlazi da je pod točkom 7. pod naslovom „Rad s predmetom – dolazna pismena“, pod „Opis, varijante i uvjeti za izvršenje funkcionalnosti“ navedeno sljedeće: Unos osnovnih podataka o dolaznim pismenima: vrsta dolaznog pismena – odabir iz šifrarnika ovisno o vrsti predmeta, broj stranica, podnositelj, način zaprimanja, datum zaprimanja i dr.
Nesporno je da prvostupanjsko tijelo koristi CTS sustav,dok iz obrazloženja rješenja proizlazi da se traženi podaci odnose na podatke vezane uz rad državnog odvjetništva, odnosno predmete u radu koji se vode u jedinstvenom informacijskom sustavu državnog odvjetništava, stoga se može zaključiti da tijelo javne vlasti koristi šifrarnik u svom radu u CTS sustavu, te se ne može prihvatiti navod prvostupanjskog tijela da sve tražene informacije ne predstavljaju informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona.
Slijedom navedenog, valjalo je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja, odnosno da pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.