KLASA: UP/II-008-07/18-01/254

URBROJ: 401-01/04-18-2

Zagreb, 2. svibnja 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Upravnog suda u Zagrebu Poslovni broj: 26 PPI-4/2018-2 od 14. ožujka 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Upravnog suda u Zagrebu Poslovni broj: 26 PPI-4/2018-2 od 14. ožujka 2018. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Upravnog suda u Zagrebu Poslovni broj: 26 PPI-4/2018-2 od 14. ožujka 2018. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 27. veljače 2018. godine, kojim je tražio da mu se dostavi informacija o identitetu sutkinje koja je bila prisutna na ročištu za objavu presude od 5. lipnja 2015. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer se tražena informacija ne smatra informacijom sukladno članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da mu je zahtjev odbijen s obrazloženjem da se navodno tražena informacija ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, da se odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ne primjenjuju na stranke u sudskim postupcima kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena drugim propisima i da je svoje pravo mogao i pokušao neuspješno ostvariti pravnim lijekovima u sudskim postupcima. Nadalje navodi da se tražena informacija mora smatrati informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je apsurdno i protivno načelima vladavine prava, neovisnosti pravosuđa, javnosti sudskog postupka  i drugim načelima i civilizacijskim dosezima, da ostane prikriven i nepoznat podatak o  identitetu sutkinje koja je vodila ročište i objavila presudu. Također navodi da se tražena informacija mora smatrati informacijom jer ta odredba imenuje informacijom svaki podatak koji je nastao u okviru djelokruga tijela javne vlasti (konkretno nastao je na sudskom ročištu i tiče se ključne činjenice identiteta sutkinje koja je vodila ročište i objavila presudu), uključujući svaki podatak neovisno na način na koji je prikazan dakle, ne samo u pisanom obliku i unutar sudskog spisa nego i u drugim oblicima i izvan sudskog spisa (npr. u dokumentaciji suda o radnom rasporedu sudaca dotičnog dana i slično). Ističe kako se na sporni Zapisnik o objavi presude u kojem je pogrešno navedeno ime sutkinje koja nije bila na ročištu, a nije navedeno ime sutkinje koja je bila na ročištu, žalio u žalbi Visokom upravnom sudu, kao i u ustavnoj tužbi, no navedeni sudovi tu nespornu činjenicu nisu smatrali bitnom u odlučivanju o predmetu spora već su se držali isključivo pogrešnog podatka iz spisa predmeta. Također ističe kako postoji opravdani interes javnosti da ostvari uvid i u one informacije koje sudovi ne smatraju relevantnima u svom odlučivanju, a ukoliko su iste informacije nastale u okviru djelokruga ili u vezi s radom tijela javne vlasti. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 27. veljače 2018. godine, poštom preporučeno, Upravnom sudu u Zagrebu podnio zahtjev za pristup informacijama u kojem navodi da u prilogu zahtjeva dostavlja Zapisnik o objavi presude od 5. lipnja 2015. godine, Poslovni broj: UsI-3027/13-16, u kojem se kao sutkinja koja je objavila tj. pročitala presudu navodi Meri Dominis Herman. Budući da je osobno prisustvovao na navedenom ročištu, nedvojbeno mu je poznata činjenica da navedena sutkinja nije bila prisutna na navedenom ročištu, te da je ročište vodila i presudu pročitala druga sutkinja čije se ime ne nalazi u Zapisniku, te s obzirom na navedeno moli da mu se na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama dostavi informacija o identitetu sutkinje koja je bila prisutna na navedenom ročištu i koje je pročitala presudu, a čije ime nije navedeno na Zapisniku o objavi presude od 5. lipnja 2015. godine, nego je pogrešno navedeno ime sutkinje Meri Dominis Herman. Nadalje je utvrđeno da je povodom predmetnog zahtjeva za pristup informacijama Upravni sud u Zagrebu donio rješenje Poslovni broj: 26 PPI-4/2018-2 od 14. ožujka 2018. godine, kojim je odbio zahtjev za pristup informacijama žalitelja, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer se tražena informacija ne smatra informacijom sukladno članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U obrazloženju osporenog rješenja Upravni sud u Zagrebu navodi da bi se informacijom kao podatkom u pisanom obliku kojim raspolaže Upravni sud u Zagrebu smatrao Zapisnik objave presude UsI-3027/13 od 5. lipnja 2015. godine, kojim žalitelj raspolaže i kojeg je dostavio  uz zahtjev, a isti sadrži ime i prezime suca koji je donio presudu. Također se u obrazloženju  osporenog rješenja navodi kako navodi žalitelja da bi bila riječ o objavi presude od strane drugog suca Upravnog suda u Zagrebu, a ne onog koji je naveden u Zapisniku objave, ne spadaju u domenu informacije kako je definirana odredbom članka 5.stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te ukoliko je žalitelj smatrao da je riječ o povredi  koja je od utjecaja na rješavanje upravnog spora, isto je kao stranka mogao istaknuti tijekom  spora u vidu prigovora na Zapisnik o objavi. Nadalje, u obrazloženju osporenog rješenja Upravni sud u Zagrebu napominje kako se odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisima te da žalitelj stranka u predmetu koji se vodi kod Upravnog suda u Zagrebu Poslovni broj: UsI-3027/13 i da mu je kao takvom u skladu s odredbama Sudskog poslovnika („Narodne novine“, broj 158/09., 3/11., 34/11., 100/11., 123/11., 138/11., 38/12., 111/12., 39/13., 48/13., 59/13., 91/13., 37/14., 49/14. i 8/15.)omogućeno napraviti uvid u spis, razgledavanje, fotografiranje, prepisivanje i preslikavanje spisa, koje se obavlja u sudskoj pisarnici po nadzorom službenika sudske pisarnice.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

U članku 23. stavku 5. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

Člankom  5. stavkom 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je  „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno navedenim odredbama pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, te tijelo javne vlasti sukladno navedenom Zakonu nema obvezu ulaganja dodatnog truda, povezivanja, davanja tumačenja, odnosno stvaranje informacije.

Člankom 54. stavkom 1. Sudskog poslovnika propisano je da se zapisnik sastavlja o svakoj sudskoj radnji u skladu s pravilima odgovarajućeg postupka. Odredbom članka 55. stavka 1. Sudskog poslovnika propisano je da zapisnik potpisuje sudac ili službenik koji provodi određenu radnju, u sredini ispod teksta zapisnika te da zapisničar stavlja svoj potpis ispod potpisa suca, odnosno službenika koji provodi određenu radnju.

U žalbenom postupku, Povjerenici za informiranje dostavljen je Zapisnik o objavi Poslovni broj: UsI-3027/13-16, sastavljen u Upravnom sudu u Zagrebu 5. lipnja 2015. godine. Uvidom u isti razvidno je da je kao sutkinja navedena Meri Dominis Herman, te da je mjesto predviđeno za potpis sutkinje na navedenom Zapisniku o objavi ostalo prazno odnosno da isti nije potpisan od strane niti sutkinje Meri Dominis Herman, a niti neke druge sutkinje. Žalitelj je kao stranka u upravnom sporu prije potpisivanja Zapisnika o objavi mogao izjaviti primjedbu na Zapisnik ili odbiti potpisati Zapisnik, međutim iz dostavljenog Zapisnika o objavi nije razvidna primjedba žalitelja niti je razvidno da je isti odbio potpisati Zapisnik zbog nepoznanice oko identiteta sutkinje koja je vodila ročište i objavila presudu. Povjerenica za informiranje nije nadležna za utvrđivanje da li su se kod vođenja rasprave i objave presude poštivala pravila postupka odnosno da li sutkinja koja je navedena na Zapisniku o objavi ista ona koja je objavila presudu. Nesporno je da je na Zapisniku o objavi kao sutkinja navedena Meri Dominis Herman, stoga informaciju tko je vodio ročište i objavio presudu sadrži sam Zapisnik o objavi, a Povjerenica za informiranje nije nadležna za utvrđivanje zašto bi na Zapisniku o objavi bila navedena jedna sutkinja, a u stvarnosti presudu objavila druga sutkinja, kako to tvrdi žalitelj, niti je isto vidljivo iz samog Zapisnika o objavi.

Napominje se kako žalitelj kao stranka u postupku koji se vodio pred Upravnim sudom u Zagrebu, a sukladno odredbama članka 44. Sudskog poslovnika, može izvršiti uvid u spis Upravnog suda u Zagrebu i na taj način ostvarivati svoja prava vezano za informaciju od identitetu sutkinje koja je vodila ročište i objavila presudu.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je u prvostupanjski postupak pravilno proveden te je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.           

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.